7. Human Rights Film Festival
-
Kino Europa, Zagreb i Art-kino Croatia, Rijeka, 7. – 13. prosinca 2009.
U svom sedmom izdanju, koje će se održati od 7. do 13. prosinca 2009. u zagrebačkom Kino Europa i, s nešto sažetijim programom, u riječkom Art-kinu Croatia, Human Rights Film Festival se nakon terminskih izleta u veljaču i ožujak, vraća u svoj izvorni termin, mjesec prosinac u kojem je i smješten Dan ljudskih prava (10. prosinca). Toga će dana, održavanjem diskusije Solidarnost isključenih u sklopu festivala, biti otvorena i Kuća ljudskih prava u zagrebačkoj Selskoj ulici.
U fokusu ovog izdanja festivala stoji borba za socijalna prava, što je zasigurno goruća tema u trenutku u kojem se pod izgovorom ekonomske krize ograničavaju ili u potpunosti ukidaju prava. Festival će se toj ali i drugim bitnim temama vezanima uz kršenje i promicanje ljudskih prava približiti raznovrsnim programom od dvadesetak dugih i kratkih, igranih i dokumentarnih filmova, kao i sa istaknutim segmentom predavanja i diskusija.
U nizu neskriveno društveno angažiranih filmova, prema dosadašnjim se uspjesima i ocjenama kritičara donekle izdvaja njih nekoliko. Libanonski dokumentarac Selo jednog čovjeka (Semaan bil day'ia, 86 min., 2008) Simona El Habrea (uskoro na programu zagrebačkog Dokukina Croatia) čiji je glavni junak redateljev stric Semaan koji se odlučio vratiti u svoje rodno selo u libanonskom gorju, u kojem je sada jedini stanovnik, nagrađen je Posebnom nagradom žirija na festivalu u Dubaiju te nagradom za najbolji dokumentarac međunarodne konkurencije na kanadskom Hot Docsu. Britansko-japanski Japan: Priča o ljubavi i mržnji (Japan: A Story of Love and Hate, 60 min., 2009) Seana McAllistera svojevrsna je dekonstrukcija japanskog sna kroz bilježenje dijela života nekad bogatog pedesetineštogodišnjaka kojega uzdržava trideset godina mlađa djevojka. U nas prikazan na ovogodišnjem dubrovačkom filmskom festivalu Libertas, poljsko-njemački Zec na berlinski (Krolik po berlinsku, 50 min., 2009) Barteka Konopke dio povijesti Berlinskog zida dokumentrira na pomalo bizaran način, usredotočujući se na život zečeva na ničijoj zemlji usred naslovnog velegrada.
Američki dokumentarac Grad od granica (City of Borders, 66 min., 2009.) Yun Suh usredotočen je na lezbijsku vezu Palestinke i Izraelke, dok američki The Yes Men popravljaju svijet (The Yes Men Fix the World, 87 min., 2009.) Andyja Bichlbauma, Mikea Bonnana i Kurta Engfehra bilježi aktivističke akcije subverzivnog dvojca The Yes Men. Belgijska društveno-političko-metafilmska meditacija Dvostruka igra (Double Take, 79 min., 2009.) Johana Grimonpereza filmoljupce privući će činjenicom da kao glavni junak, uz pomoć arhivskih materijala i igranofilmskih rekreacija, nastupa - Alfred Hitchcock!
Među igranim filmovima posebnu pažnju privlače s tri nagrade u Veneciji ovjenčana Teza (140 min., 2008) etiopsko-američkog redatelja Hailea Gerime, meditativna igrana priča o povratku intelektualca u rodnu Etiopiju nakon dugog izbivanja u Njemačkoj i francusko-iranski Žene bez muškaraca (Zanan-e bedun-e mardan, 95 min., 2009), cjelovečernji prvijenac konceptualne umjetnice Shirin Neshat o četiri žene u Iranu 1953., ključne godine suvremene iranske, ali i svjetske povijesti.
Bit će predstavljen i Leptiri nemaju sjećanja (Walang ala ang mga paru-paro, 56 min., 2009) novi film HRFF-u dragog filipinskog redatelja Lava Diaza – koji je, zbog problema s dobivanjem vize morao odustati od osobnog gostovanja na festivalu – kao i dva starija dokumentarca njemačkog autora Haruna Farockog, Kreatori svijeta konzuma (Die Schopfer der Einkaufswelten, 72 min., 2001) i Razgovor za posao (Die Bewerbung, 60 min., 1996.).
Hrvatsku kinematografiju zastupaju kratki dokumentarci Susret (25 min., 2009) Igora Bezinovića, zapis o podršci studenata Filozofskog fakulteta prosvjedima seljaka ispred zgrade Ministarstva poljoprivrede u Zagrebu, Aplauz (10 min., 2009) Nemanje Cvijanovića koji bilježi fiktivne demonstracije Operacija grad u Zagrebu te posljednji dokumentarac Zorana Tadića Kašinska 6 (Umire jedan grad) (8 min., 1981) o rušenju obiteljske kuće na naslovnoj zagrebačkoj adresi.
Neslužbenu podtemu pravo na grad prate i hrvatski Posljednji podvig diverzanta Oblaka (108 min., 1978) Vatroslava Mimice, talijanske, Zlatnim lavom ovjenčane Ruke nad gradom (105 min., 1963) Franca Rosija i njemački Berlin, Trg Chamisso (112 min., 1980) Rudolfa Thomea, tri kinotečna igranofilmska naslova čija relevantnost svjedoči o točnosti zapažanja kako i o postojanosti obrazaca ljudskih postupaka bez obzira na model društvenog sistema.
Ulaz na sve projekcije je slobodan, a pohvaliti valja raspored u kojem se vodilo računa o tome koliko pojedini film traje, a nije ih se utrpavalo u zadane dvosatne termine. (J. H.)
KULISA.eu, 5. prosinca 2009.