Hrvatski film

  • Priča o propasti grada

    Trst, Jugoslavija, red. Alessio Bozzer

    Piše: Dejan Durić
    Trst, Jugoslavija uz sve humorne akcente sadrži i mračnije tonove jer je posrijedi ujedno i priča o propasti jednoga grada, čiji stanovnici nisu uvijek blagonaklono gledali na jugoslavenske kupce. Unutar toga cjelina počiva na dvojnostima: dvije strane, dva ekonomska sustava, dva mentaliteta te njihovom ukrštavanju i paradoksalnom ispreplitanju.  ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iz povijesti pop kulture

    Glasnije od oružja, red. Miroslav Sikavica

    Piše: Dejan Durić
    Glasnije od oružja možemo pojmiti na dva načina – kao humoran podsjetnik na razdoblje novije povijesti iz medijske perspektive, a s druge strane djelo vrlo poticajno secira moć propagande, koja je mahom bila vezana uz HTV koja je poticala snimanje, a potom i rasprostranjivanje materijala. Sikavica pedatno analizira ulogu propagande u turbulentnim političkim i povijesnim zbivanjima te njezin veliki obol u pridobivaju javnoga mnijenja. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Putovanja, putovanja...

    64. Pulski filmski festival, 15.-22. srpnja 2017.: Kratka Pula, premijere: TV-serije Tin – Trideset godina putovanja, red. Davor Žmegač, Čuvar dvorca, red. Lukas Nola, kratki igrani film Siguran let, red. Aldo Tardozzi

    Piše: Marijana Jakovljević
    Premda se po jednoj epizodi ne može suditi cijelu seriju, ove će serije zasigurno izazvati veliko zanimanje širokoga televizijskoga gledateljstva zbog svojih tema, a 24-minutni film Siguran let za svaku je pohvalu i preporuku. No ima nešto što ih spaja. To je motiv putovanja, ma kako god se putovanje očitovalo – stvarno, nestvarno, sigurno, nesigurno, naručeno, kratko, dugo, životno, metaforično, alegorijsko... ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dirljive obiteljske priče

    64. Pulski filmski festival, 15. - 22. srpnja 2017.: Manjinske hrvatske koprodukcije: Roumena, red. Zornitsa Sophia, Dan kada je moj otac postao grm, red. Nicole van Kilsdonk, Dnevnik mašinovođe, red. Miloš Radović, Kuća drugih, red. Rusudan Glurjidze, Sieranevada, red. Cristi Puiu

    Piše: Marijana Jakovljević
    U Areni je iz programa koprodukcija prikazan film Dnevnik mašinovođe, iskrena i dirljiva crnohumorna drama s neobičnim zapletom i uvjerljivo odglumljena, za koju su glazbu skladali Mate i Šimun Matišić te bosanskohercegovačko-slovensko-hrvatska drama Naša svakodnevna priča, prvi igrani film redateljice i scenaristice Ines Tanović. To je vrlo topla priča o važnosti obitelji, posebice u teškim životnim trenutcima, s izvrsnim glumcima. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Majstor ironičnog odmaka

    Feljton Hrvatski filmski redatelji – Krsto Papić, dokumentarni film: Charter let broj..., Nezaposlena žena s djecom i Građani na Cvjetnom trgu

    Piše: Nikola Strašek
    Charter let br... dokumentarni je film u kojem se Papić bavi socijalno-psihološkom tematikom, analizirajući i pokazujući naivnu uzaludnost sanjarija djevojaka o boljem životu neumoljivo razotkrivajući brutalnu stvarnost koja ih čeka. Papić, majstor ironičnog odmaka, pokazuje uzaludnost njihovog odlaska jer protagonistice će promijeniti mjesto ali ne i predrasude i diskriminaciju s kojima se suočavaju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nasilje naše svakidašnje

    Trampolin, red. Katarina Zrinka Matijević

    Piše: Marijan Krivak
    Autori filma nisu uspjeli ispričati svoju provokativnu pripovijest na fabularno uvjerljiv način. Gluma je (izuzimajući malu Franku Mikolaci) teatralna, neurotično-histerična, a svi se likovi doimaju bolesnima. No, socijalni okvir za to ne čini se sugestivnim. Ne nudi li ukupna socijalna patologija hrvatskoga društva i države, neke uvjerljivije uzroke za fizičko i mentalno nasilje nad svima? ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dječji univerzum

    Uzbuna na Zelenom vrhu, red. Čejen Černić

    Piše: Katarina Marić
    Naglasak se stavlja na male junake i njihovu razigranu karakterizaciju, pri čemu istaknuti treba izvrsnu djecu-glumce koji su svoj posao odradili prirodno, vrlo savjesno i ozbiljnim pristupom, a sve pod čvrstom rukom talentirane distinktivne mlade redateljice Čejen Černić koja pitkom i preglednom režijom te svježim pristupom i nespornim razumijevanjem Kušanova predloška ...pročitajte cijeli tekst...
  • Raskošna produkcija i stare boljetice

    Anka, red. Dejan Aćimović

    Piše: Katarina Marić
    Redatelj i njegov tim realiziraju naslov raskošne produkcije, vizualno visokih standarda, s okom za estetiku i iskoristivost nađenih lokacija – kako arhitektonskih, jednako i same prirode; ipak ima tu i manjkavosti poput neujednačena i nekoherentna ritma, preuredna knjiškog govora, ali i sporadično neodgovarajućeg kalkulantskog castinga, redom međunarodnih glumaca ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pakao ispod snijega

    Goran, red. Nevio Marasović

    Piše: Marijan Krivak
    Goran nije sasvim uspjeli treći film jednog od najzanimljivijih autora hrvatskog kina. Ima podosta dramaturških pukotina. Sekvence, pak, alkoholiziranja, drogiranja, homoerotike, porna, saune… svojom bizarnošću i grotesknošću pomalo istjeruju zbiljskost svojih likova koji teško da bivaju ljudi od krvi i mesa, nego prije lutke bez svoje volje i stava koje nosi fatalizam filmskog postava ...pročitajte cijeli tekst...
  • Benigni filmić

    Sve najbolje, red. Snježana Tribuson

    Piše: Marijan Krivak
    Snježana Tribuson u svoje je božićni kino-slatkiš umijesila sve svoje drage glumce. Primjerice, tu je (osim Vere Zime) cijela obitelj Kosmički. Ipak, sam film nije mi odisao baš dobrom, pa ni prigodno uspjelom komikom. Previše je posve predvidljivih scena. Božićna komedija Snježane Tribuson daleko je od njezinih mogućnosti i najboljih ostvarenja. Ako je i komedija, ne mora biti posve fabularno nesuvisla ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dobrota i Ljepota

    Dobra žena, red. Mirjana Karanović

    Piše: Marijan Krivak
    Umjetnička je i ljudska poruka Dobre žene Mirjane Karanović jasna i sugestivna. Filmski, ona ostaje unekoliko patetična. Ipak, držim da se radi o uspjelom prvijencu. Zasigurno, on ne dosiže domet redateljskih ostvarenja koscenarista Stevana Filipovića o patrijarhalnoj fašistoidnosti sredine u kojoj živi. Treba gledati Dobru ženu, kako zbog njezine Dobrote tako i zbog Ljepote nemoguće poruke, u njoj ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izuzetni će leševi piti mlado vino

    Transmania, omnibus

    Piše: Željko Kipke
    Poziv na nekovencionalno filmsko druženje u filmu Transmania domaće je redatelje trebao stimulirati za kreativnu vježbu izvan strogih uzusa igranog metra. Bila je to prigoda za iskušavanjem začudnog filmskog ornamenta. Svatko od pozvanih autora mogao je u sebi osloboditi niske ili sirove filmske strasti. Pojedinci su čak bili u prigodi promijeniti vlastiti stil i počiniti krimen u tom smislu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Provincija kao filmsko središte

    Feljton Film i društvo – Koncepcije hrvatskih filmskih festivala: Motovun Film Festival

    Piše: Josip Grozdanić
    Posljednjih godina na Motovun Film Festivalu dijelom je zamjetan zamor materijala, koji se ponajviše očituje u variranju uvijek istih koncepata bez ikakvih promjena, pa bi u tom smislu i organizacijske promjene i programska osvježenja bila itekako dobrodošla. U protivnom prijeti opasnost da neželjeni ali zamjetan elitizam Motovuna sasvim potisne njegova inicijalna obilježja i početne ambicije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Potentna platforma

    Feljton Film i društvo – Koncepcije hrvatskih filmskih festivala: Revija europskog filma / Dani europskog filma

    Piše: Katarina Marić
    Iako više nema status lučonoše kao u vrijeme nastanka predšasničke Revije filmova Europske unije u krajem devedesetih deficitarnoj festivalskoj ponudi, Revija europskog filma još uvijek svojom prezentacijom kvalitetnih i probranih, žanrovski raznolikih naslova filmske umjetnosti iz različitih europskih zemalja nameće kao distinktivan i jedinstven događaj hrvatske kulturne scene ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odnos prema invalidnosti kao slika društva

    Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (4): Prolaz za Stellu, red. Ljiljana Šišmanović; Lijepo mi je s tobom, znaš, red. Eva Kraljević; Kakva si s parama, red. Rasim Karalić; Skrivena strana medalja, red. Antonia Dubravka Carnerud

    Piše: Josip Grozdanić
    Dokumentarni film  Lijepo mi je s tobom, znaš Eve Kraljević, o starijoj sestri Miji koja ima Down sindrom, nudi optimističnu, vedru i humanu sliku prihvaćanja invalidnosti i u užem obiteljskom krugu hendikepirane osobe, i u njezinu širem okruženju. Posrijedi je izuzetno pozitivno ostvarenje kojim dominiraju ljubav, međusobno razumijevanje i altruizam, predočeni na neposredan i emotivan način ...pročitajte cijeli tekst...
  • Invalidnost kao stav i poruka

    Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (3): Ustav Republike Hrvatske, red. Rajko Grlić; Ničiji sin, red. Arsen Anton Ostojić; Novi dan i Slobodni, red. Tomislav Žaja

    Piše: Josip Grozdanić
    Pokušaje uklapanja hendikepiranih osoba u mikrosredine i društvo autor u doksu Slobodni predočava apostrofiranjem njihovih dirljivih i sućutnih emocionalnih i intimnih stanja, a osobe se praktički mijenjaju pred kamerama, dok se nadaju ostvarenju svojih planova i snova te dok rade na tome. Individualni pristupi hendikepiranim osobama trajno intrigiraju Tomislava Žaju
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dokumenti vremena

    Feljton Film i društvo – Koncepcije hrvatskih filmskih festivala: Dani hrvatskog filma; ZagrebDox

    Piše: Josip Grozdanić
    Dok Dani hrvatskog filma godinama traju u traganjima za organizacijskim i izvedbenim konceptima te s njima povezanim smislom i svrhom,ZagrebDox se konstantno promišljeno razvija i napreduje, toliko da se nakon njegovih dvanaest izdanja može reći kako je posrijedi najzanimljiviji a možda i najbolji hrvatski filmski festival koji svake godine obiluje angažiranim, zanimljivim i provokativnim naslovima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Skloništa od Hollywooda

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Tjedan češkog filma; Tjedan frankofonskog filma; Smotra suvremenog talijanskog filma / Dani talijanskog filma;

    Piše: Josip Grozdanić
    Željni bilo čega bez holivudskog predznaka, prisiljeni su na čekanje srećom dovoljno brojnih revija kinematografija europskih zemalja. Te se revije s imenicama dani ili tjedan u nazivima održavaju u art- i kinotečnim dvoranama u većim gradovima, neke su redovitije a neke tek povremene, a u skladu s tim neke su tradicionalnije i dijelom programski okoštale, dok su druge još svježe i zanimljivije ...pročitajte cijeli tekst...
  • U jednom kadru ili bez zvuka

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: One Take Film Festival; Festival nijemog filma PSSST!

    Piše: Josip Grozdanić
    Među filmskim festivalima koji opstaju unatoč svemu je i One Take Film Festival, festival filmova realiziranih u jednom kadru, manifestacija u okrilju koje se bienalnim ritmom prikazuju manje ili više intrigantna, maštovita, na zgodne te ponekad duhovite ili melodramske dosjetke oslonjena ostvarenja koja zbog prirode i složenosti svoje izvedbe u fokusu imaju zanimljive protagoniste i njihove sudbine ...pročitajte cijeli tekst...
  • Suputnik na putu odrastanja

    Feljton Film i društvo – Obrazovni film za djecu

    Piše: Tomislav Čegir
    Ne treba zaboraviti na animirani, lutkarski, igrani, dokumentarni, pa i eksperimentalni film potiču raznovrsne kognitivne procese i u najboljem slučaju mogu unaprijediti i psihički i emotivni sklop pri obrazovanju djece. Ipak kakva god da uloga filma u obrazovanju može biti, ne smije se zanemariti činjenica da mora počivati u egzistencijalnome sukus djeteta temeljenome na obiteljskome
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sivila obitelji i sredine

    Ne gledaj mi u pijat, red. Hana Jušić

    Piše: Marijan Krivak
    Glumačke su kreacije sjajne, a interpretacija debitantice Mie Petričević – dojmljiva. Iako mogu reći da je Ne gledaj mi u pijat jedan od najboljih hrvatskih filmova u posljednjih nekoliko godina, mislim da Hana Jušić ima još štošta za ponuditi ovdašnjoj kinematografiji. Da će razviti i neku opipljivu emociju svojih likova. Da će pobjeći iz samozadana si prikaza beznađa. Za svoje i naše dobro ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iz čitavoga svijeta

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Zagreb Film Festival

    Piše: Tomislav Čegir
    Nema nikakve sumnje da je ZFF već zarana dosegnuo prestižan kulturni status i uvrstio se među najznačajnija hrvatska filmska događanja. Uz glavne programe natjecateljskoga karaktera, nužno je naznačiti da organizatori zamalo jednaku pozornost posvećuju i popratnome programu kojeg sačinjava više posebnih filmskih programa, prezentacije knjiga, filmskih ili kulturnih projekata i drugo ...pročitajte cijeli tekst...
  • Platforma glasa razuma

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Subversive Festival

    Piše: Katarina Marić
    Pitanje je koliko je Subversive Festival, precizno detektirajući i perceptivno opažajući prirodnu ljudsku potrebu za pobunom protiv svakovrsnog ugnjetavanja, istinski u mogućnosti izazvati anti-pasivizacijski impakt i posljedične korijenite promjene, iako se svime što poduzima potvrđuje respektabilnom i snažnom platformom glasa razuma u suvremenoj dehumanizirajućoj stvarnosti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Počelo je na šlepu...

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Vukovar Film Festival

    Piše: Tomislav Čegir
    Neupitan gledateljski odaziv potvrđuje prestižan odabir prikazanih filmova glavnih kategorija kao i popratnih programa pa se zatečeni ljubitelj sedme umjetnosti susreće s raskošnom filmskom gozbom svakoga od festivalskih dana. Vukovar Film Festival je nepobitno prerastao u bitan festival u regiji koji sasvim skladno koordinira sa šire europskim i opće globalnim filmskim smjernicama ...pročitajte cijeli tekst...
  • U čast animacijske umjetnosti

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Animafest

    Piše: Tomislav Čegir
    Zagrebački Animafest jedna je od vodećih svjetskih animiranofilmskih manifestacija i jedina hrvatska sa statusom A festivala, Animafest animirani film posreduje domaćoj publici, ali ga i aktivno stvara te se, podižući kontinuirano razinu audiovizualne kulture u društvu, oblikuje kao mjesto susreta, kreativne sinergije i razmjene ideja autora i publike. Animafest zbližava sugrađane svih generacija i ugledne goste ...pročitajte cijeli tekst...
  • Na radost zaljubljenika žanra

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Fantastic Zagreb Film Festival

    Piše: Katarina Marić
    Kroz godinama rastuće, nadopunjene ali i poneke tek gostujuće rubrike/sekcije programa žanrovski filmski festival Fantastic Zagreb od 2011. godine započeo je svoju egzistenciju na radost svih zaljubljenika žanra i srodnih podžanrova, bivajući parcijalno i open-air festivalom, atraktivnim popratnim događanjima tendirajući na suživljavanju sa samim gradom Zagrebom
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pohranjivanje sjećanja

    Generacija 68, red. Nenad Puhovski

    Piše: Marijan Krivak
    Puhovski vrlo vješto barata svojim filmskim materijalom. Iako je dobar dio filma Generacija '68 sadržan u razgovoru sa svjedocima, nesumnjiv je i udio njegova navlastita stava. Jer, radi se, ponajprije o pokušaju demistifikacije. Onkraj udivljenosti i idolopokloničkog doživljaja aktera i zbivanja na ovdašnjim prostorima cjelokupni je tonus filma melankoličan i nostalgičan, ali i gorko-tužno opor ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kvaliteta koja se neprestano potvrđuje

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Dani hrvatskog filma; ZagrebDox

    Piše: Tomislav Čegir
    Prvotnim je poticajem nastanka zasigurno bio i zamalo kronični nedostatak sličnih manifestacija u ovome podneblju, pa je organizacijski postav već u temeljima postavio visok kvalitativni prag festivala, prag koji se i nakon dvanaest godina neprestano podiže. ZagrebDox je postao periodično stjecište domaćih i svjetskih autora i nudi mogućnost gledateljstvu da percipira djela visoke kvalitete ...pročitajte cijeli tekst...
  • Angažman i intimne drame

    Feljton Film i društvo – invalidnost u hrvatskom filmu (2): Hrabro i na rezultat, Kralj, red. Dejan Aćimović; Film s invaliditetom, red. Mario Kovač i Damir Kantoci; Seks s invaliditetom, red. Mario Kovač

    Piše: Josip Grozdanić
    Autori dokumentarnih filmova biografske i(li) naglašeno socijalno uvjetovane i kontekstualizirane priče o osobama pred kamerama praktički bez iznimke koriste za angažirani zagovor prava osoba s invaliditetom, za njihovo uključivanje u društvo i sve njegove segmente, za senzibiliziranje gledatelja odnosno javnosti prema problemima takvih osoba
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Predvidljivo i opterećeno stereotipima

    Ustav Republike Hrvatske, red. Rajko Grlić

    Piše: Dejan Durić
    Cijela fabularna konstrukcija šablonski je postavljena: u suodnos se dovode ustaša i homoseksualac te Srbin i branitelj, koji se na kraju pomire. Grlić i Tomić nastojali su secirati hrvatsku društveno-kulturnu klimu te povezati intimnu priču o gubitku s angažiranim propitivanjem hrvatske društveno-političke stvarnosti na krajnje banaliziran i predvidljiv način opterećen stereotipima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Za ovdašnje prilike i okolnosti...

    Ministarstvo ljubavi, red. Pavo Marinković

    Piše: Marijan Krivak
    Piscu se ovih redaka u konačnici čini da je predumišljaj o komercijalnoj isplativosti ovog artefakta rezultirao polu-smiješnim, polu-ozbiljnim i polu-uspjelim kino-filmićem. Marinkovićev film, zasigurno, bolji je od nekih namjerom i tematski sličnih razglednica iz Hrvatske. Sve u svemu, Ministarstvu ljubavi predviđam uspjeli život od par tjedana u HR-kinu. Za ovdašnje prilike i okolnosti, to uopće i nije loše ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tvrd govor i još tvrđi likovi

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Lika: Kino Lika, Ćaća, red. Dalibor Matanić; 72 dana, red. Danilo Šerbedžija; Odredište nepoznato, red. Vjeran Vukašinović i Ines Šulj

    Piše: Josip Grozdanić
    U Dalmatinskoj zagori i Lici u hrvatskom filmu uvriježeno žive isključivo grubi, prijeki, naprasiti i prgavi ljudi koji do suvremenosti i civiliziranosti drže koliko i do lanjskog snijega. Tu dakako još uvijek dominira i patrijarhat. Kako se čini, domaći filmaši Liku dominantno vide kao poligon za mračne priče s aromom gorštačkog horora, pa je u tom smislu šteta što je više ne eksploatiraju
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Specifičnosti slavonskoga podneblja

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Slavonija: Duga mračna noć, red. Antun Vrdoljak; Kraljica noći, red. Branko Schmidt; Crnci, red. Goran Dević i Zvonimir Jurić; Djed i baka se rastaju, red. Zvonimir Ilijić; Put lubenica, red. Branko Schmidt

    Piše: Tomislav Čegir
    U ovom tekstu nije moguće razabrati sva filmska ostvarenja što odražavaju raskoš slavonskih narječja, nego se žarište sužava na samo pet djela koja korespondiraju i s raznolikim kronološkim odrednicama. Nema nikakve sumnje da su ta ostvarenja različitih kvalitativnih statusa, kritičarskih vrednovanja i tržišnoga uspjeha. No, usprkos tome svi odražavaju specifičnosti slavonskoga podneblja i narječja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Jezik kao ključni označitelj mentaliteta

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (2): Oprosti za kung fu, red. Ognjen Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    Eksploatiranje dominantno mentalitetnih i kulturoloških razlika, koje nekad idu i do razine pojednostavljeno shvaćenih civilizacijskih različitosti, u ponajviše (crno)humornom i dijelom satiričnom ključu, ali nerijetko i u svrhu oslikavanja tjeskobnijih i pesimističnijih egzistencijalnih situacija kroz koje se kristaliziraju tipizirani likovi kao predstavnici određenih mentaliteta
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prestižni status

    Feljton Film i društvo – Koncepcije hrvatskih filmskih festivala: Pula Film Festival

    Piše: Tomislav Čegir
    Početno razdoblje trećega tisućljeća proširilo je festivalska obzorja 2001. i prema međunarodnim prostorima, a dalji rast i razvoj te filmske manifestacije svjedoči o vjerodostojnu položaju filmskog festivala u Puli i ne samo nacionalne produkcije. Tako je uz šest filmova nacionalne produkcije prikazano i šesnaest filmova u službenom programu europskoga filma te još devet u posebnom programu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Komedije i bajke

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Tjedan češkog filma

    Piše: Katarina Marić
    U ponajboljoj češkoj ekranizaciji bajke, izvrsnoj Brabecovoj Kitici (Kytice), septagramu od sedam ekraniziranih balada Karela Jaromira Erbena iz zbirke Kitica predanja narodnih primordijalni simbolizam te svevremenost i svemjesnost bajke u formi snažno dojmljive pučke pjesme dolazi do svoje punine. Jer, jezivo grozoviti svijet Erbenovih balada upravo jest svijet bajke ...pročitajte cijeli tekst...
  • Obiteljske drame i govorne nijanse

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Hercegovina: Kenjac, red. Antonio Nuić; Obrana i zaštita, red. Bobo Jelčić; Moram spavat´, anđele, red. Dejan Aćimović; U zemlji čudesa, red. Dejan Šorak; Blagajnica hoće ići na more, red. Dalibor Matanić

    Piše: Josip Grozdanić
    Ako se lik čini duhovitim na papiru, gdjekad nema granice konvencijama i stereotipima u oslikavanju likova koji upravo zbog toga po defaultu odsklizavaju u neuvjerljivosti i karikature. S druge pak strane, ako su ambicije redatelja usmjerene ka kreiranju slojeviti(ji)h i intrigantni(ji)h obiteljskih i(li) socijalnih drama, svim će prethodno navedenim osobinama likova biti pridani negativni predznaci ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ono malo duše

    Naša svakodnevna priča, red. Ines Tanović

    Piše: Marijan Krivak
    Ines Tanović vrlo je vješta u oblikovanju likova s kojima se nosi u svojoj (i našoj) svakodnevnoj priči. Dugi, ponajčešće statični kadrovi, s tek rijetkim pomacima vožnjom, u vizuri filma naglašavaju osebujnu zaustavljenost u vremenu i prostoru. U takvom autorskom postavu do punog izražaja dolazi umijeće glumaca. Izuzetno uspjeli debi Ines Tanović gledateljima je podario ono malo duše ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tolerancija i ljudska prava

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Festival tolerancije – Festival židovskog filma

    Piše: Katarina Marić
    Festival tolerancije – Festival židovskog filma Zagreb, mahom kroz širenje istine i održavanju sjećanja na holokaust, tendira posljedičnom podizanju svijesti putem osvještavanja i usvajanja svih lica i oblika tolerancije u suvremenoj svakodnevici, a sve kako bi se pridonijelo pozitivnim društvenim promjenama (pokrivajući i brojne druge teme s područja tolerancije i ljudskih prava) ...pročitajte cijeli tekst...
  • Višeslojni konteksti

    Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (1): Sto minuta slave, red. Dalibor Matanić; Put lubenica, red. Branko Schmidt

    Piše: Tomislav Čegir
    Višeslojnost filmova Sto minuta slave i Put lubenica te široka razrada egzistencije osoba s invaliditetom, uz kvalitetnu izvedbu svih filmskih segmenata, otponac su i njihov izraženome statusu ne samo u opusima Dalibora Matanića i Branka Schmidta nego i u okvirima hrvatskoga filma u proteklome desetljeću. Nema sumnje da im ni odmak od stvaranja nije nimalo naštetio
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žarišne teme

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Human Rights Film Festival (HRFF)

    Piše: Katarina Marić
    I u iščekivanju najnovije ovogodišnje kulturno-aktivističke entuzijastične tapiserije 14. Human Rights Film Festivala, mudro strateški koncipirane u prosinačko ozračje kao ono pozitivnim porukama najprijemčivije doba godine, utopijski bi ipak možda bilo postaviti pitanje kako osigurati globalne socijalno-političke uvjete i uređenja u kojima bi univerzalni fenomen ljudskih prava bio neupitna kategorija ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lokalni kolorit i redikuli

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmacija i otoci: Kako je počeo rat na mom otoku, Maršal, Svećenikova djeca, red. Vinko Brešan; Ta divna splitska noć, red. Arsen Anton Ostojić; Trešeta, red. Dražen Žarković; Vjerujem u anđele, red. Nikša Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    Razlika u uporabi i tretmanu određenih narječja i dijalekata je razumljiva, makar je u cjelini zajedničko obilježje djela svih navedenih filmaša to da dijalekte i govor dominantno koriste u svrhu oslikavanja likova i njihovih karaktera, međuodnosa koji vladaju u određenim manjim ili većim te nekad izoliranim sredinama, dakako i mentaliteta tih sredina te njime dijelom određenih temperamenata ...pročitajte cijeli tekst...
  • Laži i razokrivanja

    Gazda, red. Dario Juričan

    Piše: Marijan Krivak
    Tko je Gazda? Iako će sam autor u promo-materijalu tvrditi da to nije film o Ivici Todoriću, ipak se ne može izbjeći vezanje naslova baš uz spomenutu osobu. Što dokumentiranim istraživačkim komentarima, što iskorištenim arhivskim materijalom, a ponajviše intervjuima, Juričan nam pruža relativno zanimljiv doku-uradak zavidne profesionalnosti i zanatske vještine ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uspjesi i promašaji

    Feljton Film i društvo – Koliko su kvalitetni hrvatski filmovi za djecu, a od igranih do animiranih i obrazovnih, i koje vrijednosti promiču? (2) – Suvremeni hrvatski animirani film: Duga, red. Joško Marušić; Inspektor Martin i banda puževa, red. Igor Lepčin

    Piše: Katarina Marić
    Inspektor Martin i banda puževa natopljen je Lepčinovim osobnim ikoničnim mjestima iz svijeta umjetnosti – poglavito filma i stripa, čije duhovite reminiscencijsko-omažne pop-kulturalne reference kao hot-spot izazovno-nostalgična mjesta znalcima, evidentno ciljaju ka starijoj publici. ali i super-junaštvu i super-moćima stripovskih heroja. Taj je film dobrodošao naslov domaće animirane scene ...pročitajte cijeli tekst...
  • Čudesno u stvarnom

    Feljton Film i društvo – Koliko su kvalitetni hrvatski filmovi za djecu, a od igranih do animiranih i obrazovnih, i koje vrijednosti promiču? (1) – Suvremeni hrvatski igrani film za djecu: Šegrt Hlapić, red. Silvije Petranović; Duh babe Ilonke, red. Tomislav Žaja

    Piše: Katarina Marić
    Duh babe Ilonke je s(p)retna, tečna i pitka žanrovska mješavina, prostudirane utemeljenosti u svakom dotaknutom žanrovskom rukavcu pojedinačno – sižejno oblikovana i konstituirana kao fantastična (akcijska) pustolovina, čiji slojevi mističnog i iracionalno-tajanstvenog umješno koegzistiraju s mjuzikl-točkama (glazba kao iskaz osebujnosti romskog etnosa) i prštavim humorno-komičnim ...pročitajte cijeli tekst...
  • Osamdesete bez nostalgije

    ZG80, red. Igor Šeregi

    Piše: Marijan Krivak
    ZG80 uspješnog debitanta Igora Šeregija, djelo je koje nas svojevrsnim trendom u medijskoj sferi vraća u osamdesete godine prošlog stoljeća. No, za razliku od Mirkovićeva i Kulenovićeva Crno-bijelog svijeta, ovdje su zatomljeni svi eventualno nostalgični tonovi. Unatoč povremeno uspjelom humoru, opća je slika filma depresivna. U obranu filma, niti realnost – kako onda tako niti danas – nije bolja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tradicionalost u karikaturalnom ključu

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (3): Što je muškarac bez brkova, red. Hrvoje Hribar; Sonja i bik, red. Vlatka Vorkapić

    Piše: Josip Grozdanić
    Kod Tomića su iznimno bitni dijalekti kojima govore likovi, a koji intenzivno pridonose autentičnosti, slikovitosti, zanimljivosti i humornosti tih likova kao i zbivanja u romanu tj. filmu, neprestano i intenzivno pomaknutima, grotesknima i lagano crnohumornima, ali i tipično humanima i empatičnima, s izraženim afinitetom prema ljudskim vrlinama, slabostima i dvojbama
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Susret mentaliteta

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (1): Da mi je biti morski pas, red. Ognjen Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    U izvedbenom smislu, Sviličić je u filmu Da mi je biti morski pas kreirao cjelinu mozaične dramaturgije uz oslanjanje na galeriju ponekad prenaglašeno slikovitih i pomaknutih likova, lokalni kolorit koji se ne ogleda samo u prepoznatljivim splitskim urbanim toponimima kao scenografiji koja pojačava kontrast mentaliteta, nego i u karakterima likova, njihovoj komunikaciji i govoru
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • U pokretu

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Bosna: Sve džaba, red. Antonio Nuić; Armin, red. Ognjen Sviličić; Halimin put, red. Arsen Anton Ostojić

    Piše: Tomislav Čegir
    U djelima domaćega autorskoga predznaka s tematskom usmjerenošću bliskom nam geopolitičkome području uočavamo i razna variranja jezika i narječja pa su u lingvističkome smislu nepobitno podatni i za pomnija proučavanja. Sve džaba, Armin i Halimin put bespogovorno možemo uvrstiti u vrhunce suvremenoga hrvatskoga filma, barem u posljednja dva desetljeća ...pročitajte cijeli tekst...
  • Vrhunac hrvatske dokumentaristike

    Feljton Hrvatski filmski redatelji – Krsto Papić, dokumentarni film: Specijalni vlakovi

    Piše: Nikola Strašek
    U Specijalnim vlakovima sadržaj i forma se u potpunosti i s lakoćom isprepliću. Na prvi pogled film pripada opservacijskom dokumentarcu par excellence, no zahvaljujući Papićevom suzdržanom režijskom pristupu, postaje univerzalno i bezvremensko remek-djelo i s pravom se smatra vrhuncem hrvatske dokumentaristike, a vjerojatno i jednim od najboljih filmova u povijesti hrvatske kinematografije....pročitajte cijeli tekst...
  • Lucidnost camere lucidae

    Dum spiro spero, red. Pero Kvesić

    Piše: Marijan Krivak
    Jednostavnost i toplina Pere Kvesića te iskrenost ostaju najvećim kvalitetama ove vizualne kutije olovnih slova. Autor je ipak primarno književnik koji nam je i u vizualnom mediju prenio svoju duhovitost koja proizlazi iz vješto sročene riječi, ovdje objedinjene sa slikom. Metafizička potka o konačnosti svake ljudske egzistencije dotaknuta je krajnjom lucidnošću camere lucidae
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Promišljeni pristup jeziku

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Zagreb: Snivaj, zlato moje, red. Neven Hitrec; Čovjek ispod stola, red. Neven Hitrec; Fine mrtve djevojke, red. Dalibor Matanić; Metastaze, red. Branko Schmidt; Ljudožder vegetarijanac, red. Branko Schmidt; omnibus Zagrebačke priče

    Piše: Tomislav Čegir
    Naglasak na temeljno kajkavskoj uvjetovanosti zagrebačkoga govora, nazočan u ranijim povijesnim razdobljima, razgranava se sve više u promjeni strukture stanovništva, useljenicima iz raznih dijelova Hrvatske ali i bivše Jugoslavije. Nije pritom upitna kvaliteta obrađenih filmova, ali je razvidno s kolikim su promišljenim pristupom razni autori koordinirali narječja u okviru filmske građe ...pročitajte cijeli tekst...
  • Satiričan pogled na prošlost

    Huston, imamo problem!, red. Žiga Virc

    Piše: Dejan Durić
    Dinamično snimljen i dobro montiran, Huston, imamo problem! vještim manipuliranjem arhivskim materijalom uvlači gledatelja u priču te nudi obilje humornih elemenata te satiričnih zapažanja o nekadašnjoj državi i njezinu vodstvu. Na problematiku propitivanja naravi i konstruiranosti stvarnosti upućuje i pripovijedni okvir u kojem Slavoj Žižek popularnoteorijski nudi niz instrukcija samome gledatelju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Entuzijazam i početničke pogreške

    Akt djevojke, red. Augustin Koprić; Barina konstanta, red. Matija Piralić; Kuća puna Save, red. Mario Mateljić; Z Z Zmaj, red. Lucija Majnarić, Kino Tuškanac, Zagreb, 7. veljače 2016.

    Piše: Janko Heidl
    Akt djevojke je vježbeničko djelce. Ako pripovijedanje i jest nerazumljivo, dijalozi tvrdi, gluma uglavnom nemušta, a mizanscena banalna, cjelina postiže najbitnije – uspostavlja vlastiti kod i sklad te samosvojan ton i u gledatelja budi čuvstva i razmišljanja o, recimo, nečemu čemu vrijedi posvetiti pažnju i vrijeme. Sudionici i autori praktično su se okušali i zacijelo mnogo naučili
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • U jednom kadru

    Sirene i krikovi, red. Ivan Perić

    Piše: Janko Heidl
    Suvislo realizirati čitav igrani film koji se zbiva u eksterijerima živoga grada, na vrludavoj trasi dugačkoj više od četiri kilometra, u jednom sedamdesetosam minutnom, dinamičnom kadru, nesvakidašnji je pothvat koji sam po sebi zavrjeđuje poštovanje. No možda ne veće od suvisle realizacije bilo kojeg dugometražnog filma ili ostvarenja nekog drugog formalno-konceptualnog zadatka ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ozračje ljudskosti

    Iskrice, red. Željko Sarić; Modri kavez, red. Bruna Bajić

    Piše: Janko Heidl
    Sarić ne ide za zalaženjem protagonistima pod kožu nego im džentlmenski pristojno dopušta da se predstave i razotkriju kako i koliko žele, ne nukajući ih da javno ruju po svojoj nutrini. Ako stoga u filmu i nema nekih osobito snažnih trenutaka, bez dvojbe ima zanimljivih pripovijesti i djelomičnih ispovijedi. Iskrice šarmiraju i kao film koji svoju formu i dramaturgiju traži za samog nastajanja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Simbolika i metaforika bjeline

    25. Dani hrvatskog filma, Kino Europa, Zagreb, 21. – 24. travnja 2016.; Dokumentarni filmovi: Dum spiro spero, red. Pero Kvesić; Iza lica zrcala, red. Katarina Zrinka Matijević

    Piše: Katarina Marić
    Unatoč tematiziranim tegobama, oba filma, Dum spiro spero (Grand Prix DHF-a) i  Iza lica zrcala (nagrada Oktavijan HDFK) i njihovi tvorci Pero Kvesić i Katarina Zrinka Matijević poticajno i inspirativno, uz zarazni optimizam pozivaju gledatelje na istraživanje vlastitih dubina duše i uranjanje u područje nesvjesnog te trezveno i svjesno – življenje života, čiji je smrt neizostavni i nerazdvojni dio ...pročitajte cijeli tekst...
  • Rađanje djedove filmofilije

    25. Dani hrvatskog filma, Kino Europa, Zagreb, 21. – 24. travnja 2016.

    Piše: Josip Grozdanić
    Kad se nakon festivala podvuče crta, a unatoč svim prijeporima koji su ga i ove godine pratili, može se reći da su i 25. Dani hrvatskog filma ponudili sasvim solidan kvalitativni presjek aktualnog stanja domaće kinematografije te da su nagrade otišle u prave ruke. Ne samo kad je riječ o dobitniku Grand Prixa, autobiografskom doksu Dum spiro spero debitanta Pere Kvesića, nego i svih drugih nagrađenih filmova ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kritičko propitkivanje društva

    Feljton Hrvatski filmski redatelji – Krsto Papić, dokumentarni film: Nek se čuje i naš glas i Mala seoska priredba

    Piše: Nikola Strašek
    Nakon Lisica Papić se vraća dokumentarnoj formi i 1971. godine, godine hrvatskog proljeća, snima dva izvrsna dokumentarca kojima nastavlja kritičko propitkivanje ondašnjeg socijalističkog društva Nek se čuje i naš glas i Mala seoska priredba, oba u boji, što je s lakoćom inkorporirao u svoj stilski arsenal. Papić je snimajući kratke dokumentarce izgradio vlastitu poetiku te sazrio kao autor ...pročitajte cijeli tekst...
  • O alkoholu i ubojstvu

    Feljton Hrvatski filmski redatelji – Krsto Papić, dokumentarni film: Halo, München i Kad te moja čakija ubode

    Piše: Nikola Strašek
    Kad te moja čakija ubode izvrstan je primjer nastajanja Papićeve dokumentarističke poetike koja spaja izraženu ironiju i sklonost grotesknom sa društvenom kritikom i antropološkom znatiželjom. Čitav film vrvi antologijskim rečenicama koje bolje od ikakvog stručnog, akademskog objašnjenja sažimaju i razotkrivaju mentalitet i svjetonazor sredine i ljudi koji u njoj žive
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • O ljudima i vlasti

    Feljton Hrvatski filmski redatelji – Krsto Papić, dokumentarni film: Čvor

    Piše: Nikola Strašek
    Film Čvor iznova pokazuje sa kakvom lakoćom i poštovanjem Papić pristupa vlastitim protagonistima, bez patetike i jeftinih dnevnopolitičkih poena (sine ira et studio), izvlačeći iz njih ono što ni sami nisu znali da mogu dati a to je vjerojatno i najvažnija odlika vrhunskih dokumentarista. Također, taj kratkometražni biser hrvatske dokumentaristike najavljuje remek-djelo Specijalni vlakovi ...pročitajte cijeli tekst...
  • Jedan poziv menja sve

    S one strane, red. Zrinko Ogresta

    Piše: Marijan Krivak
    S one strane – unatoč već uobičajeno navijačkim medijskim hvalospjevima, pa čak i ponekoj nagradi u Berlinu – ostaje tek relativno zanimljivim propitivanjem traumi proizišlih iz Domovinskog rata. Spomenuta mutna vizualna tekstura – uz kronični nedostatak bilo kakve duhovitosti koja bi barem malo ublažila tjeskobu u ozračju filma – ostavlja potpisnika ovih redaka poprilično hladnim ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tradicija i suvremenost

    Feljton Film i društvo – Kako je hrvatska književnost zastupljena u suvremenom hrvatskom filmu? (2): Četverored, red. Jakov Sedlar; Konjanik, red. Branko Ivanda; Polagana predaja, red. Bruno Gamulin; Potonulo groblje, red. Mladen Juran; Ne dao Bog većeg zla, red. Snježana Tribuson; Čaruga, red. Rajko Grlić

    Piše: Josip Grozdanić
    Ako su ekranizacije proze Ivana Aralice kao i njegovi filmski scenariji simboli tradicionalizma i bavljenja neuralgičnim mjestima prošlih vremena u hrvatskom filmu tijekom posljednjih četvrt stoljeća, prilagodbe proze Gorana Tribusona te njegovi filmski scenariji predstavnici su suvremenije ili barem nepretencioznije tematike i bavljenja egzistencijalnim motivima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izdržana kušnja vremena

    Feljton Film i društvo – Ženski likovi u suvremenom hrvatskom filmu: Treća žena, red. Zoran Tadić

    Piše: Tomislav Čegir
    Premda Treća žena Zorana Tadića u razdoblju nastanka godine 1997. nije postigla i kritičarske hvalospjeve kao neki prethodni radovi, a nije bio ni pretjerano omiljen u gledateljstva, s zamalo dvadesetogodišnjim odmakom čini se da je posrijedi ostvarenje znatno razvidnijih vrijednosti i značaja, čiji su se nedostaci začudno umanjili s vremenom, a kvalitete osnažile
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Klasici na ekranu

    Feljton Film i društvo – Kako je hrvatska književnost zastupljena u suvremenom hrvatskom filmu? (1) – Luka, red. Tomislav Radić; Duga ponoć, red. Miljenko Brlečić; Karneval, anđeo i prah, Zagrljaj, red. Antun Vrdoljak; Đuka Begović, red. Branko Schmidt

    Piše: Josip Grozdanić
    U Đuki Begoviću autori su podlegli idejnoj tezičnosti i karakternoj formulaičnosti u kojoj ima mjesta za praktički sve stereotipe o teško ranjenoj širokoj slavonskoj duši koja očaj utapa u alkoholu i agresivnosti, kao i za izraženu kršćansku simboliku, dok s druge strane nisu uspjeli kreirati slojevitije likove i njihove međuodnose, uz prilagođavanje novom duhu vremena i društveno-političkim okolnostima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Na dobrom putu

    Feljton Film i društvo – Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike (4) – Književnici u hrvatskom filmu: Ljeto za sjećanje, red. Bruno Gamulin, Libertas, red. Veljko Bulajić

    Piše: Katarina Marić
    Kvalitativni dosezi domaćih biografskih igranih filmova mada neujednačeni, mahom su na dobrom putu, no kvantitativno svakako inferiorni i insuficijentni primjerice dokumentarcima, kao i biografijama zaslužnika u inim kinematografijama te ostaje za nadati se njihovom što većem prilivu u budućnosti jer zasigurno poveći broj osoba iz domaće kulturne povijesti zavrjeđuje vlastite ekranizacije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Naši i njihovi

    Feljton Film i društvo – Kako se s vremenom promijenio odnos prema hrvatskim braniteljima i agresoru u filmovima o Domovinskom ratu – Vrijeme za..., red. Oja Kodar; Cijena života, red. Bogdan Žižić; Božić u Beču, red. Branko Schmidt; Bogorodica, red. Neven Hitrec; Nebo, sateliti, red. Lukas Nola; Crvena prašina, red. Zrinko Ogresta; Zapamtite Vukovar, red. Fadil Hadžić

    Piše: Josip Grozdanić
    Zapamtite Vukovar Fadila Hadžića storija je o tragičnim zbivanjima u Vukovaru u vrijeme oko 18. studenog 1991. godine, dana pada grada. Iako ratna sudbina grada heroja nudi bogomdanu epsku priču o herojstvu i žrtvovanju, storiju veću od života u kojoj su se na tragičan način prelomile bezbrojne ljudske sudbine i koja je odredila budućnost Hrvatske, Hadžićev film je diletantski uradak opterećen patetikom ...pročitajte cijeli tekst...
  • Propitivanje međunacionalnog dijaloga

    Feljton Film i društvo – Nacionalne manjina na hrvatskom filmu – Srpska manjina: Oluja nad Krajinom, red. Božidar Knežević; Amarcord 1991.-2001., red. Pavle Vranjican; Pad Krajine, red. Filip Švarm; Poplava, red. Goran Dević

    Piše: Tomislav Čegir
    Percepcija srpske manjine u Hrvatskoj još je uvijek nepobitno zasjenjena zločinima počinjenim u Domovinskome ratu, a uteg što ih obilježava i nadalje se ne može u potpunosti razriješiti. U takvim postupcima, dokumentarni filmovi koji ne pripadaju matici jasnije iskazuju kulturne i društvene različitosti, ali i sličnosti hrvatskoga i srpskoga nacionalnog predznaka te mogućnost svrhovitijega suživota ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odredište poznato

    Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (1)

    Piše: Janko Heidl
    Ženski hrvatski dugometražni igrani filmovi oko kojih nema ni najmanje dvoumice su: Vrijeme za... Oje Kodar, Tri muškarca Melite Žganjer i Ne dao Bog većeg zla Snježane Tribuson, Korak po korak Biljane Čakić Veselič, Sonja i bik Vlatke Vorkapić, Zagreb Cappuccino Vanje Sviličić i Ti mene nosiš Ivone Juke. Mahom je riječ o ostvarenjima kojima su redateljice i scenaristice ili suscenaristice ...pročitajte cijeli tekst...
  • Devet godina stanke

    Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (2)

    Piše: Janko Heidl
     Ako bi udjel dugometražnih igranih filmova što su ga režirale žene bio i onaj najbenevolentnije računan, sa svim polovičnim i ispodpolovičnim prinosima, uključujući kao punopravne čimbenike i četiri još neprikazana filma, iznosio trinaest posto, to je još uvijek gotovo dvostruko manje od postotka redateljica članica DHFR. Napredak, dakle, jest uočljiv i znatan, no zasigurno nedovoljan ...pročitajte cijeli tekst...
  • Osvajanje posljednje utvrde

    Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (3)

    Piše: Janko Heidl
    U odista obilnoj, moglo bi se reći i nepreglednoj, odnosno nesagledivoj ponudi suvremenog hrvatskog filma koji ne pripada dugometražnom igranom, autorice, čini se zauzimaju važniju ulogu negoli u cjelovečernjem. Svatko tko iole prati život hrvatskog slikopisa, imena će najznačajnijih autorica pojedinih vrsta i rodova navesti u istom dahu, mnogokad čak i prije nego imena autora ...pročitajte cijeli tekst...
  • Identitet i integritet

    Feljton Film i društvo – Nacionalne manjina na hrvatskom filmu – Romska manjina: Lungodrom, red. Marnel Tomić; Jednakost za sve; Ljudi naše savjesti; Razred, red. Vesna Čudić; Učiteljica, red. Đuro Gavran; Štitarski Romi, red. Šime Dominković

    Piše: Tomislav Čegir
    Lungodrom je dosljedno svjedočanstvo o položaju Roma na prostoru Balkana, u kojem autor Marnel Tomić vlastiti stav o položaju manjine povlači u kontekst izgradnje filmske cjeline i u prvi plan stavlja sudbine ljudi te jasno percipira ruinirane prostore što su im arhitektonskom zaštitom. Lungodrom je ostvarenje čije su filmske vrijednosti razvidne svakim novim gledanjem
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Queer momenti

    Feljton Film i društvo – Kako su osobe istospolne orijentacije predstavljene na hrvatskom filmu: Fine mrtve djevojke, red. Dalibor Matanić; Sjećanje na Georgiju, red. Jakov Sedlar; Harakiri djeca, red. Ivan Livaković; Strejt pul, red. Filip Šovagović, Tetrapak, red. Filip Peruzović; Na kvadrat, red. Radislav Jovanov Gonzo

    Piše: Josip Grozdanić
    Nije čudno što se u deklarativno tradicionalnim vrijednostima okrenutom, k tome i patrijarhalnom i manje ili više prikriveno mizoginom društvu kakvo je naše, svaki naslov koji se bavi osobama istospolne seksualne orijentacije, filmski podjednako kao i kazališni i prozni, tretira gotovo kao čin a priorne provokacije i umjetničke agresije na inače zdravu i savršenu sredinu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Praznici i blagdani

    Zagrebačke priče vol. 3, red. Ivan Salaj, Radoslav Jovanov Gonzo, Danilo Šerbedžija, Vlatka Vorkapić, Matija Vukšić, Petar Orešković

    Piše: Marijan Krivak
    Završivši s nadom svoje Zagrebačke priče vol. 3, autori su me ostavili u nostalgičnom raspoloženju. Ozračje je cijelog omnibusa nekako humano, ali opet ne i patetično. Naravno, kao i u svakom takovrsnom ostvarenju, neki su dijelovi bolji, a neki lošiji. Ipak, čini mi se da više nemam dileme oko smisla cijelog projekta. Sa zanimanjem čekam i četvrti dio priča iz dragog mi rodnog grada ...pročitajte cijeli tekst...
  • Realizam i žanr

    Feljton Film i društvo – Kako je hrvatski film pridonio povijesno vjerodostojnom prikazivanju Domovinskoga rata (2): Živi i mrtvi i Broj 55, red. Kristijan Milić

    Piše: Josip Grozdanić
    Broj 55 je u tehničkom smislu najcjelovitiji i najkvalitetniji domaći film koji odlikuju u pravilu maestralno režirani prizori borbe, efektno uvođenje petnaestak zasebnijih likova i njihovo predstavljanje kroz akciju i internu zafrkanciju, precizna naracija bez gubljenja vremena te mahom odlični glumački nastupi. Posrijedi je ostvarenje impresivne vizualnosti i iznimno čvrste i u sekvencama borbi furiozne režije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nekad i sad

    Feljton Film i društvo – Kako hrvatski film dočarava hrvatsku kulturnu raznolikost – opus Branka Schmidta

    Piše: Tomislav Čegir
    Nije dvojbena kvalitativna raznolikost filmova Branka Scmidta te je podjednako razvidna i raskoš raznovrsnih segmenata hrvatskoga društva, suvremenoga ili pak prošlih razdoblja. Raznolikost pristupa u Schmidta je toliko izrazita da je nužno osvrnuti se prema svakome od njegovih dugometražnih ostvarenja. Opus redatelja Branka Scmidta možemo smatrati društveno i kulturno relevantnim ...pročitajte cijeli tekst...
  • Domovinski rat i filmski art

    Feljton Film i društvo – Kako je hrvatski film pridonio povijesno vjerodostojnom prikazivanju Domovinskoga rata: Kako je počeo rat na mom otoku, Svjedoci, red. Vinko Brešan

    Piše: Josip Grozdanić
    Vinka Brešana kao filmskog autora i kazališnog redatelja s jedne strane privlače obrade škakljivih društvenih tema, no s druge strane u određenoj je mjeri kalkulant čija sva filmska djela obilježava nevoljkost odlaženja do kraja i krajnjeg ekspliciranja određenih stavova, baš kao i nedostatak hrabrosti i volje da u ismijavanju ili ozbiljnom propitkivanju nekih pojava bude žešći i oštriji, sustavniji i kritičniji ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uspjele filmske adaptacije

    Feljton Film i društvo – Književnost za djecu i film (2) – Ivan Kušan: Koko i duhovi, red. Daniel Kušan; Zagonetni dječak, red. Dražen Žarković; Ljubav ili smrt, red. Daniel Kušan

    Piše: Tomislav Čegir
    Zagonetni dječak zasigurno je najeksplicitnije postmodernističko ostvarenje. Slojevito propitivanje žanra detekcije, odnos prema žanru sportskoga filma ili pak sasvim jasne mitske konotacije u posljednjem dijelu obogatile su slojevitost ovog uratka. Rekonstrukcijski odmak od samog predloška tiče se zasigurno ne samo čimbenika sličnosti i čimbenika razlika književnosti i filma nego i redateljske pozicije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hlapić (ni)je miš

    Feljton Film i društvo – Književnost za djecu i film (1) – Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode Šegrta Hlapića, red. Milan Blažeković; Šegrt Hlapić, red. Silvio Petranović

    Piše: Tomislav Čegir
    Premda se može činiti začudnim, samosvojnost prilagodbe pridonijela je da je animirani film Čudnovate zgode Šegrta Hlapića snažnije odrazio duh vremena i snagu izvornika nego li igrani Šegrt Hlapić koji je njime ostao zasjenjen. Ako pritom nema sumnje da Blažekovićevo ostvarenje ostaje vrijednim prinosom hrvatskome animiranome filmu, možemo požaliti da Petranovićevo nije dobacilo dalje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kad pištolj opali

    Feljton Film i društvo – Ženski likovi u suvremenom hrvatskom filmu: Fleke, red. Aldo Tardozzi; Hitac, red. Robert Orhel

    Piše: Tomislav Čegir
    Iako Fleke i Hitac nisu vrhunska ostvarenja suvremene hrvatske kinematografije, njihova je uloga u propitivanju statusa ženskih likova u filmu te analogno tome i u recentnim društvenim stremljenjima iznimna, u nekim segmentima čak i prijelomna. Pritom nećemo nimalo pogriješiti ustvrdimo li da se u tom tematskom sklopu ta dva filma nepobitno usklađuju i s općim kinematografskim smjernicama ...pročitajte cijeli tekst...
  • Surova priroda

    Feljton Film i društvo – Kulturne razlike: Oprosti za kung fu, red. Ognjen Sviličić; Što je muškarac bez brkova?, red. Hrvoje Hribar

    Piše: Tomislav Čegir
    Oprosti za king- fu Ognjena Sviličića i Što je muškarac bez brkova? Hrvoja Hribara uočavamo bogato kulturno naslijeđe, njegovu interpretaciju i nadogradnju percipiranu podjednako i u suvremenim razdobljima kao i u promišljenom interpretiranju kroz filmski jezik. Oba filma ostvarenja su koja bez ikakvoga zazora možemo smjestiti u sam vrh hrvatske kinematografije prošloga desetljeća ...pročitajte cijeli tekst...
  • Urbani zvuk

    Feljton Film i društvo – Rock glazba i film: Sretno dijete, red. Igor Mirković; Rock n roll je kriv za sve?, red. Sanjin Stanić i Dean Lalić; Pjevajte nešto ljubavno, red. Goran Kulenović

    Piše: Tomislav Čegir
    Zbog kvalitativnih dosega rockumentaraca Sretno dijete i Rock'n'roll je kriv za sve? i njihova značaja u raščlanjivanju supkulturnog identiteta i društvenih previranja koja su im okvirom, kao i uslijed nedovoljne hrabrosti igranoga filma u posezanju za rock glazbom, možemo naznačiti nesrazmjer percepcije toga ipak bitnoga kulturnoga i glazbenoga smjera
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žensko ratno pismo

    Feljton Film i društvo – Branitelji i agresori: Vrijeme za..., red. Oja Kkodar; Korak po korak, red. Biljana Čakić Veselič

    Piše: Tomislav Čegir
    Osamnaest godina koliko je prošlo između nastanka filmova Vrijeme za… i Korak po korak razdoblje su u kojem se dogodio čitav niz društvenih promjena. Različiti autorski stavovi Oje Kodar i Biljane Čakić Veselič prijelomni su u vrednovanju kvalitativnih dosega u kojima se Vrijeme za.. nalazi na dnu ljestvice hrvatskih filmova o Domovinskom ratu dok Korak po korak možemo smjestiti u gornju polovinu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nadosjetilnosti lopoča i vode

    Feljton Film i društvo – Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike (3) – Slikari u hrvatskom filmu: Sto minuta slave, red. Dalibor Matanić

    Piše: Katarina Marić
    Unatoč slabostima filmske prirode (razvučenost, stereotipnost, pretencioznost…) te donekle zapostavljanja tematizirane naslovne ličnosti (u korist krivo castiranog partnera-antipoda), Sto minuta slave djelo je koje je zahvalnom i izdašnom temom pružilo estetizirani sinestezijski oblik mnogih umjetnosti – filma, glazbe, slikarstva u jedinstvenom i artikuliranom redateljskom prosedeu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Urbano i ruralno

    Feljton Film i društvo – Kako hrvatski film dočarava hrvatsku kulturnu raznolikost (2): Šuma summarum, red. Ivan Goran Vitez; Zagorski specijalitet, red. David Kapac; Kotlovina, red. Tomislav Radić; Kino Lika, red. Dalibor Matanić; Sonja i bik, red. Vlatka Vorkapić; Duga mračna noć, red. Antun Vrdoljak; Oproštaj, red. Dan Oki; Sirene i krikovi, red. Ivan Perić

    Piše: Josip Grozdanić
    Tematiziranje domaće kulturne raznolikosti odnosno svega onog što se pod njom podrazumijeva kod nekih se filmaša svodi na naglašeno, nekritičko i pristrano afirmiranje provincije i sela u odnosu na grad. Možda najplastičniji primjeri tome tijekom posljednja četvrt stoljeća su filmovi Djed i baka se rastaju (1996) Zvonimira Ilijića i Duga mračna noć (2004) Antuna Vrdoljaka
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Stereotipi i humor

    Feljton Film i društvo – Kako hrvatski film dočarava hrvatsku kulturnu raznolikost (1): Kako je počeo rat na mom otoku, Maršal, Svećenikova djeca, red. Vinko Brešan; Oprosti za kung fu, Dva sunčana dana, red. Ognjen Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    Neki su autori popularnost kod gledatelja, a u određenoj mjeri i redateljska imena, stekli tematskim vezivanjem za priče iz određenih regija i krajeva, odnosno za manje ili više spretno, promišljeno i inventivno baratanje općim mjestima urbanih ili ruralnih lokalnih ili regionalnih kolorita, većim ili manjim klišejima obilježenim protagonistima te pričama koje u srži imaju pojedinačne, obiteljske i društvene drame ...pročitajte cijeli tekst...
  • Zanatski korektan filmić

    Život je truba, red. Antonio Nuić

    Piše: Marijan Krivak
    Režijski, vidimo autorov napredak od postava prethodnih filmova. Taj se napredak ponajbolje vidi u slojevitosti kadrova i relativno dobrim vladanju mizanscenom. Ipak, dramski je njegov odabir životnih situacija za film ostao nekako prazan, a cjelina umjetnički nedovršena. Zašto? Ponajprije, likovi iz filma ne djeluju uvjerljivo tj. kao utjelovljeni likovi od krvi i mesa iz poznate mi zagrebačke sredine ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žene u vremenu

    Feljton Film i društvo – Kako se promijenio položaj ženskih likova u suvremenom hrvatskom filmu i doprinosi li hrvatski film poticanju razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova (2): Ta divna splitska noć, Halimin put, red. Arsen Anton Ostojić

    Piše: Josip Grozdanić
    Ostojićeve su žene realistički predočene, lokalnim koloritom izraženo obojane i na manje ili više tragične usude predestinirane, odnosno na uloge svjedokinja tragedija osuđene antijunakinje, bez obzira bile obilježene manjim ili većim stoicizmom i fatalizmom. Takav je slučaj i sa ženskim likovima u na istinitim događajima temeljenoj (post)ratnoj egzistencijalnoj drami Halimin put ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žene u izlogu

    Feljton Film i društvo – Kako se promijenio položaj ženskih likova u suvremenom hrvatskom filmu i pridonosi li hrvatski film poticanju razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova (1): Blagajnica hoće ići na more, Fine mrtve djevojke, tri kratka filma iz ciklusa 6/6, Majka asfalta, Ćaća, red. Dalibor Matanić; Šuti, red. Lukas Nola; Zagreb Cappuccino, red. Vanja Sviličić; Happy Endings, red. Darko Šuvak; Ti mene nosiš, red. Ivona Juka

    Piše: Josip Grozdanić
    Među filmašima koji se ustrajno, bez obzira na žanrovske prefikse svojih ostvarenja, bave kompleksnim uvjetno rečeno ženskim temama, koji profiliraju snažne ženske likove i tematiziraju njihove intimnim, obiteljskim i šire društvenim okvirima uvjetovane i određene drame, izdvaja se ime Dalibora Matanića, kojemu je upravo kreiranje jakih ženskih likova možda i najvažnije i najintrigantnije obilježje autorskog rukopisa ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ideali rodoljublja

    Feljton Film i društvo – Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike (2) – Skladatelji u hrvatskom filmu: Lisinski, red. Oktavijan Miletić; Kontesa Dora, red. Zvonimir Berković; Lea i Darija, red. Branko Ivanda

    Piše: Katarina Marić
    U filmu Lisinski (1944) protagonist (u tumačenju frapantno mu slična glumca Branka Špoljara) baš kao i čitavo ozračje filma, ostavlja dojam sentimentalističkog, papirnatog i nerealnog lika, nikako čovjeka od krvi i mesa, radije visoko romantizirane i individualizirane krhke porculanske figurice nastale na zasadama romantičarskog pokreta, no ipak priklonjena općim idealima rodoljublja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Predrasude i tolerancija

    Feljton Film i društvo – Kako su nacionalne manjine predstavljene u hrvatskom filmu: Seks, piće i krvoproliće, red. Boris T. Matić, Zvonimir Jurić i Antonio Nuić; Nije kraj, red. Vinko Brešan; Recikliranje, red. Branko Ištvančić; Kanal, red. Zoran Sudar; 72 dana, red. Danilo Šerbedžija; Armin, red. Ognjen Sviličić; Dva igrača s klupe, red. Dejan Šorak; Kako je počeo rat na mom otoku, red. Vinko Brešan; Zvizdan, red. Dalibor Matanić; Duh babe Ilonke, red. Tomislav Žaja

    Piše: Josip Grozdanić
    Jedini domaći film u punom smislu manjinske tematike jest Duh babe Ilonke Tomislava Žaje, ostvarenje koje funkcionira kao i malim i velikim gledateljima namijenjena lekcija iz tolerancije. Posrijedi je jasno i pametno angažirana fantastična mjuzikl-komedija za ciljano dječju publiku, u kojoj se komedija ne uvijek skladno nadopunjuje s mjuziklom, fantastikom i elementima horora,
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Fric i film

    Feljton Film i društvo – Hrvatska književnost na filmu – Miroslav Krleža: Glembajevi, red. Antun Vrdoljak; Agonija, red. Jakov Sedlar; Cristobal Colon, red. Dušan Gačić i Ljupče Đokić; Silencijum i Ciganjska, red. Marko Meštrović i Davor Međurečan

    Piše: Josip Grozdanić
    Vrdoljakove Glembajeve krasi titula ako ne najuspjelije, a ono svakako najatraktivnije adaptacije nekog Krležina djela. Dosta raskošno producirano ostvarenje odlikuju vizualna estetiziranost, likovna i kompozicijska dojmljivost, scenografska promišljenost, funkcionalnost i zaokruženost, atmosferična, dovoljno elegantna i povremeno sugestivna režija te izvrsna fotografija i fantastična glazba ...pročitajte cijeli tekst...
  • Modernistički predznak

    Feljton Film i društvo – Domovinski rat i hrvatski film (2): Nebo, sateliti, red. Lukas Nola; Crnci, red. Zvonimir Jurić, Goran Dević

    Piše: Tomislav Čegir
    Ni Nebo, sateliti ni Crnci nisu politički pamfleti ni odraz ideološkoga predznaka nego samosvojna djela izražene kvalitete. Tek sastavljajući svojevrsnu filmsku slagalicu dosadašnjih žanrovskih radova o Domovinskom ratu uočavamo da u hrvatskoj kinematografiji ostaje itekako još puno prostora za slojevitije propitivanje o njegovom vjerodostojnom predočavanju
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izravnost iskaza

    Feljton Film i društvo – Domovinski rat i hrvatski film (1): U okruženju i U okruženju II, red. Stjepan Sabljak

    Piše: Tomislav Čegir
    U žanrovskim postavkama oslikavanja Domovinskog rata, izrazito zanimljivim mogu se učiniti filmovi U okruženju (1998) i U okruženju II (1999) sa scenarističkim i redateljskim potpisom Stjepana Sabljaka. Ti su filmovi prije svega zanimljivi zbog toga što su posrijedi prva akcijska tumačenja nedavnoga rata, ali možda i još više jer je riječ o neprofesionalnim ostvarenjima sudionika ratnoga žrvnja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Užarena željezna kruna

    Feljton Film i društvo – Hrvatski biografski filmovi – Uvod: Seljačka buna 1573., red. Vatroslav Mimica; Čaruga, red. Rajko Grlić; Donator, red. Veljko Bulajić; Tajna Nikole Tesle, red. Krsto Papić

    Piše: Katarina Marić
    Hrvatska filmska povijest bilježi omalen broj biografijama nadahnutih cjelovečernjih igranih filmova. Pritom šest od ukupno deset naslova obrađuje živote umjetnika a svega četiri one ostalih istaknutih ličnosti hrvatske povijesti; pritom dva potpuno pozitivne – genijalca (Nikola Tesla) i narodnog junaka (Matija Gubec) a dva kontroverzne dvoznačne ličnosti (Čaruga i Šlomović), o kojima će se razmatrati u ovom tekstu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Propadanje u prirodnom okružju

    11. internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa, 25 FPS, Zagreb, 24. – 27. rujna 2015.; Rijeka, 28. – 29. rujna 2015.: Spomenik, red. Igor Grubić

    Piše: Marijan Krivak
    Grubić ne želi docirati i optuživati. Pokazujući stanje monumentalne spomeničke baštine, film Spomenik zapravo bilježi vraćanje tog nekad simboličkog materijala prirodi. Obrastajući spomenike, ostavljajući trag vremena na njima, prirodne sile otimaju čovjeku njegovu utopiju. Sama fabulativna linija filma govori, podsvjesno, upravo o toj dimenziji međuprožimanja prirode i kulture ...pročitajte cijeli tekst...
  • Gdje je nestala bolnica?

    Novi Južni Zagreb, red. Darko Fritz

    Piše: Janko Heidl
    Ako bismo film htjeli interpretirati u smislu društvenog komentara, drznemo li se pokušati iščitati autorovo mišljenje o odnosu nekadašnjice i sadašnjice, na temelju ritma filma, preglednog i razumljivog u prvom dijelu (smještenom u prošlost), uvelike rastrzanog u završnici (današnjosti), mogli bismo naslutiti da želi reći, kako je običnom čovjeku ondašnje društvo bilo, barem naizgled, spoznatljivije
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kad upeče...

    Zvizdan, red. Dalibor Matanić

    Piše: Marijan Krivak
    Zvizdan je redateljski superiorno izveden filmski triptih. U svakoj dramaturški prenapregnutoj sceni autorov je pokret kamere suvisao i jasan. Matanić vješto izbjegava zamke narativnih šablona i uvijek se priklanja najboljim mogućim pozicijama kamere u mizansceni i totalima. Film zapravo nosi ljubavni par, a Goran Marković i Tihana Lazović gotovo pa autorski boje film svojim kreacijama ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prolazno

    Ti mene nosiš, red. Ivona Juka

    Piše: Marijan Krivak
    Autorica je obećavala mnogo više, posebice segmentom iz omnibusa Neke druge priče. Preambiciozni postav uništio je autoričino dokazano i nesporno zanatsko umijeće. Konstrukcija je to filmske zbilje iz koje je baš vidljivo da je – konstrukcija. Konstrukcija koja je više groteska a manje lirsko/epsko kino-djelo. Izvrsni Magna cum laude uradak (5+)? Ne, tek prolazni seminarski rad (2/3)!
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • U Indiji kao kod kuće

    Kino Tuškanac: 7. Dani Indije Otkucaji suživota, Zagreb, 15. travnja – 15. svibnja 2015.: Tamo gdje palme cvatu, red. Ljiljana Bunjevac-Filipović

    Piše: Janko Heidl
    Autori filma ne samo da imaju pravo na svoj stav, nego je, štoviše, zastupanje stava i filmotvoračka vrlina. No izbjegavajući svaku kvrgu, izbočinu, udubinu, oštricu, praveći se da one i ne postoje, uz školski elementarno, uredno neodvažno izlaganje, Tamo gdje palme cvatu ne nadilazi razinu korektne portretne bilješke, pitomo zadovoljavajućeg dokumentarnog slikopisnog priloga biografiji oca Ante Gabrića ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kad život udari

    24. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 23. – 26. travnja 2015.: Pobjednički filmovi

    Piše: Katarina Marić
    Dobitnik Grand Prixa 24. DHF-a je kratki igrani film Piknik Jure Pavlovića, koji je odnio i nagrade za najbolje uloge (Emir Mušić, Aleksandar Seksan). Riječ je o zaokruženom i stilistički jednostavnom i ogoljenom no emotivno slojevitom, intimističkom filmu, lijepe i monokromatske fotografije, snimanom kamerom iz ruke koji socijalnoj drami kakvu prezentira daje dodatan dokumentaristički štih ...pročitajte cijeli tekst...
  • Moć djetinjstva

    Lijepo mi je s tobom, znaš, red. Eva Kraljević

    Piše: Marijan Krivak
    Lijepo mi je s tobom, znaš je poetska studija s vizualnom toplinom koja izbija gotovo iz svakog kadra. Tijela i lica Eve i Mie često su spojena ili sasvim približena. Njihovi su razgovori slobodni i spontani, često o najbanalnijim stvarima. Autorica je, snimajući je i pričajući priču o svojoj sestri, zapravo, emotivno i izravno ogolila samu sebe. Film Eve Kraljević pruža emotivnu, no i autorski suvislu krišku života ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nepoznate energije

    24. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 23. – 26. travnja 2015.

    Piše: Željko Kipke
    Ovogodišnji DHF donio je drugo vrijeme za hrvatski film. Drugo u svakom pogledu – organizacijskom, koncepcijskom, dakako tematskim linijama i umjerenim fokusom na hibridna svojstva pojedinih naslova. To je pokazao i Veliki žiri festivala kada je hibridni naslov Nepoznate energije, neidentificirani osjećaji Dalibora Barića i Tomislava Babića nagradio dvjema nagradama (scenarij i zvuk)
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nebo donosi dan

    Zagreb Cappuccino, red. Vanja Sviličić

    Piše: Marijan Krivak
    U Petrinu hiper-turbo dizajniranom yuppijevskom stanu našao se i aparat za kapućino. Dvije žene koriste svaku prigodu za opuštanje uz taj napitak. Njegova je, pak, funkcija na simboličkoj razini filma, čini se, ta da pokaže kako su nam, tzv. mala zadovoljstva ona koja, zapravo, čine život sretnijim. Sam je kapućino tek „objet petit a“. Radi se o „nedohvatljivom predmetu želje“ (Lacan) ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav i očaj

    Kosac, red. Zvonimir Jurić

    Piše: Marijan Krivak
    Jurić svoj film gradi strpljivo, ali suvereno i s potpunom kontrolom pripovijesti. Odmjereni dugi, ali opet ne predugi kadrovi, precizno upravljaju već spomenutim ozračjem. Sumornost, te neka prigušena emotivnost proizlaze iz bliskoga zadržavanja kamere na licima protagonista. Upravo to stvara dojam da se Jurić služi eminentno filmskim jezikom kako bi prenio svoju umjetničku poruku ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lice puno masnica

    Takva su pravila, red. Ognjen Sviličić

    Piše: Marijan Krivak
    Cjelokupni je postav naglašeno realan, no zapravo stiliziran! U vizualnoj fakuri, pa onda i u ozračju kojem prisustvujemo, ne nalazimo nikakvih uporišta kroz koje bismo mogli odrediti karakter prikazanih likova. Takva su pravila već ima sjajnu recepciju i dojmljive uspjehe, ali film djeluje kao zbrkana sličica o nasilju među djecom i roditeljskoj reakciji na isto, beznadna po pitanju umjetničke, tj. filmske forme ...pročitajte cijeli tekst...
  • Klišeji beznađa

    Most na kraju svijeta, red. Branko Ištvančić

    Piše: Marijan Krivak
    Globalna metafora filma s mostovima u šumi i na rijeci ne djeluje dojmljivo niti na vizualnoj, ali ni na simboličkoj razini. Most na kraju svijeta ima neku vrijednost na socijalnoj razini! Njegova je društvena uloga i u tome da se prisjetimo nesretnog egzodusa bosanskih Hrvata. Most na kraju svijeta iako ne baš uspjelim filmskim jezikom, latentno iznosi bolnu istinu o tomu zašto nam je tako kako nam je ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kud plovi ovaj brod?

    Djeca tranzicije, red. Matija Vukšić

    Piše: Marijan Krivak
    Djeca tranzicije pripovijest je o četvero djece iz tranzicijske Hrvatske, a govori o njhovim željama, nadanjima, ali i strahovima i smrti. Matija Vukšć svojim nam je trećim autorskim radom podario uspio, ali i zastrašujući film. U svijetu tehnoznanstvenog oblikovanja života u kojem kao da nestaje dječje spontanosti budućnost se doima sasvim izvjesnom. No kakvu smo budućnost doista pripremili djeci tranzicije? ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bolesnik ili manipulator

    Mitch – dnevnik jednog šizofreničara, red. Damir Čučić

    Piše: Željko Kipke
    Zajednički eksperiment profesionalnog filmskog djelatnika i „pjesnika i glazbenika kojega okolina ne shvaća“ bio je riskantan projekt iz nekoliko razloga. Kako je u ranoj fazi filmske karijere prošao eksperimentalno krštenje Čučić je maksimalno iskoristio nešto što bi drugim autorima – bez sličnog iskustva – bilo gotovo nemoguće. Na dva mjesta u filmu očite su sugestije na redateljeva ranija ostvarenja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Posveta nacionalnoj žrtvi

    Broj 55, red. Kristijan Milić

    Piše: Marijan Krivak
    Milićev je nacionalno-domoljubni stav neupitan . Svaki je njegov pojedinac najprije hrabar hrvatski mladi čovjek, koji u srcu nosi domovinu, ali ga ipak i tišti strah od smrti. Njegov HR-Branitelj nikako nije ideologizirana emanacija svetosti i besmrtnosti, a čime nas jedna skupina građana drži taocima već dva desetljeća. Broj 55 ipak nije zasijekao u bolno tkivo ideje nacionalne neprijepornosti i svetosti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bešćutnost elite

    Iza sna, red. Igor Filipović Fila

    Piše: Marijan Krivak
    Problem se javlja tamo gdje je sižejni postav filma najambiciozniji. Naime, sama montaža filma pokazuje da se autor filma ne uspijeva nositi sa samozadnim si zadatkom. Skakanje s jednog pripovjednog plana na drugi počesto stvara zbrku u slijedu. Filipović je imao dobre ideje i pojedine sjajne urbane sekevence, no nije ih uspio zaokružiti u cjelinu koja bi bila dostatno suvisla za dobar neovisni filmu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Stereotipi i šablone

    Cure, red. Andrea Štaka

    Piše: Marijan Krivak
    Redateljica film puni mnogim klišejima, stereotipima i šablonskim rješenjima. Cure su prepune neinventivnih režijskih poteza, nesuvisle naracije i flashbackova, tako da djeluju neozbiljno u svom ozbiljnom postavu. Fabulativno-dramaturški, film ostaje zarobljen u osebujni circulus vitiosus. Nije problem u primarnom motivu smrti nego činjenici što film propušta iskoristiti i neke druge motive. ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tek skica za ozbiljan film

    Happy Endings, red. Darko Šuvak

    Piše: Marijan Krivak
    Vizualni izgled je ono najbolje što prepoznajemo u Happy Endingsu. Mutna fotografija Branka Linte boji posvemašnje depresivno ozračje. Međutim, u koordinatama dramske suvislosti pokazuju se mnogo veći problemi. Ponašanje likova i vođenje filmske priče ne čine se, blago rečeno, najsretnijima. Dramaturški i režijski Happy Endings ostaje na razini skice za neki ozbiljan film
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Komedija sa skoro pa ništa humora

    Otok ljubavi, red. Jasmila Žbanić

    Piše: Marijan Krivak
    Ako prihvatimo, navodnu, nepretencioznost dramskog postava onda se filmu mogu oprostoti vidljive režijske nekonzistentnosti: nepotrebno švenkanje, nepregledne montažne rezove i karikaturalnost likova. No, ako je u pozadini cijele priče želja da se bude duhovitim, a da se ne ispadne banalnim, onda je problem unekoliko veći. Naime, malo je doista humornih i smiješnih scena u filmu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tri (ne)obične djevojke

    Punčke, red. Filip Meštrović, Marinko Marinkić

    Piše: Janko Heidl
    Ne puno više od portretne crtice razmjerno mladog sastava koji je pobudio određeno zanimanje javnosti, film Punčke Filipa Meštrovića i Marinka Marinkića u izvedbenom smislu prikladno korespondira sa statusom i vibracijom portretiranih i predstavlja dokument koji će s vremenom zacijelo postati vrijedna referentna točka u osvrtima na hrvatsku glazbenu scenu današnjice
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sve te vodilo meni

    Moj zanat, red. Mladen Matičević; Vremešni parazit (Priletni parazit ali kdo je Marko Brecelj?), red. Janez Burger

    Piše: Janko Heidl
    Oba autora svojim subjektima, velikanima ovdašnje popularne glazbe, čija karijera traje već desetljećima, prilaze koristeći njih same kao glavne naratore i interpretatore vlastitih biografskih priča. Posve primjereno, jer obojica su zanimljivi govornici, lucidni ljudi od riječi, a ni jednom ni drugom ne manjka zdravog autoironijskog odmaka koji vješto sljubljuju s iskrenošću i pronicljivim uvidima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Najgore mjesto na svijetu

    23. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 22. – 27. travnja 2014: Dokumentarni film

    Piše: Željko Kipke
    U filmu 4. majmun protagonisti su u sjeni, nejasnih figura, u pojedinim slučajevima i artificijelnog glasa. U produženm završetku filma bivši žitelji riječke utvrde govore o svojim strahovima, mučninama i općenito fizičkim i psihičkim posljedicama neadekvatnog tretmana u azilu. Smion i koristan taj je dokumentarac u maniri televizijske reportaže odradio društveno koristan zadatak
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Pragovi na putu

    23. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 22. – 27. travnja 2014: Igrani film

    Program igranog filma na ovogodišnjim je Danima donio uglavnom filmove mladih autora, no unatoč pohvalnom tehničkom aspektu, pomalo razočarava pitomost produkcija u konkurenciji. Od mladih autora očekivalo bi se možda više maštovitosti, sklonosti istraživanju i umjetničke hrabrosti u radu. Nagradom Oktavijan za najbolji kratki igrani film HDFK-a nagrađen je film Slučajno Tanje Golić ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljubav na prvi pogled ili Požuda

    23. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 22. – 27. travnja 2014: Animirani film

    Nagradu Oktavijan Hrvatskog društva filmskih kritičara.za najbolji animirani film osvojio je film Simulacra Ivane Bošnjak i Thomasa Johnsona koji prikazuje labirint ispunjen ogledalima i čovjeka koji nemoćno pokušava pronaći pravu i istinitu sliku. Pluralnost tehničke izvedbe dokazala je da se autori neprestano usavršavaju te svojim traganjem za novim i drukčijim stalno podižu kvalitetu radova ...pročitajte cijeli tekst...
  • Magično voće

    23. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 22. – 27. travnja 2014: Eksperimantalni film

    Piše: Željko Kipke
    Naslov Ivana Faktora, koji je također bio uvršten u kategoriju eksperimenta, u metaforičkom smislu govori o tome što bi se moglo i trebalo očekivati od nove generacije filmskog istraživanja u toj kategoriji. Strange Fruit kao odlična metafora za nove filmske proizvode. Sindrom te metafore lako se može proširiti i na karakter ovogodišnje selekcije prijavljenih hrvatskih naslova
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kekina čežnja

    Majstori, red. Dalibor Matanić

    Piše: Marijan Krivak
    Matanićevi su Majstori tek travestija i same filmske komedije. Iako imaju sjajno izbalansiranih komičnih upada koji izazivaju smijeh, u cjelini to je posve šablonizirana i poprilično dosadna zabava. Najveći je dobitak i otkriće za HR-kino, komički potencijal Gorana Bogdana čiji Ilija – karikirano, ali gestama i glumačkim izražajem – doista plijeni nastupom u komediji situacija
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kad se zagrebe i ispod površine

    Vis-à-Vis, red. Nevio Marasović

    Piše: Marijan Krivak
    Ipak, Vis-à-Vis nesumnjivo je golemi autorski iskorak u odnosu na The Show Must Go On. Ponajprije, Marasović je ovaj put ozbiljno poradio na scenariju. Postavio je svoje likove u izolaciju otoka Visa, gdje Redatelj i Glumac imaju neformalne čitače probe za budući film. U tri dana provedena u toj izolaciji oni doista izgrađuju punokrvan psihološki odnos koji sadržajno oblikuje ono što će postati Vis-à-Vis ...pročitajte cijeli tekst...
  • Neženje i predrasude

    Gangster te voli, red. Nebojša Slijepčević

    Piše: Marijan Krivak
    Autor svog junaka, Gan(g)stera prikazuje s puno ljudskih simpatija. Ono čime Slijepčević posebice briljira je njegov skalpelski precizni zasjek u samu srž državotvornog mentaliteta. Kada se reluctant-iskazi nesuđenih ženika montažno povežu s kadrom Ulice Hrvatskih mučenika, dobivamo maestralan komentar. Gangstar te voli zabavan je film pun režijske dinamike, ali i mnogo više od toga
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žene bez svojih muškaraca

    Hitac, red. Robert Orhel

    Piše: Marijan Krivak
    Fabulativni okvir Hitca ostao je prilično siromašan u odnosu prema velikoj psihološkoj drami kojoj je (valjda?) film stremio. I u vizualnom smislu film je obojen sivilom. Film ostavlja gledatelja prilično ravnodušnim. Donekle korektna režija ipak ne prelazi okvire neke od epizoda televizijske Mamutice. Kao film o svijetu kao slučaju, Hitac će u hrvatskoj kinematografiji, bojim se, ostat će tek slučajan ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kopkanje po ljudskim dušama

    Projekcije, red. Zrinko Ogresta

    Piše: Marijan Krivak
    Posebnu kvalitetu Projekcija, ipak, moramo pripisati sjajnim dijalozima Lade Kaštelan koja si ovdje daje oduška u kopkanju po ljudskim dušama. Ciničke, zajedljive, no uvijek visprene replike filmu daju dinamiku i dramaturšku tenziju. Osim nemirne kamere, iznenađujućoj fabulativnoj ritmičnosti zasigurno pridonose i sjajna glumačka postava koja svojim interpretacijama diže kvalitetu filma ...pročitajte cijeli tekst...
  • U zamci velike teme

    Šuti, red. Lukas Nola

    Piše: Marijan Krivak
    Nakon šest godina kino šutnje, Šuti djeluje tek kao autorov popratni materijal za – društveno iznimno relevantnu – kampanju  protiv nasilja u obitelji. Nažalost, film ne uspijeva izbjeći zamkama svoje velike teme. Već dugo ne vidjeh toliku količinu beznađa u jednom hrvatskom filmu. Ono je nepodnošljivo teško i opterećujuće ultimativno. Ipak Šuti je – neću to prešutjeti – tek umjetnič(ars)ka stilizacija tog beznađa ...pročitajte cijeli tekst...
  • U samom vrhu hrvatskog eksperimentalizma

    Sjećanje: Ivan Ladislav Galeta (Vinkovci, 9. svibnja 1947. – Zagreb, 7. siječnja 2013.)

    Piše: Janko Heidl
    Premda se u njegovim djelima često moglo čitati stremljenje ezoteriji, apstrakciji, antropozofiji, kriptičnosti, traženju drugog poretka iza onog prvog, a što bi se mnogome promatraču moglo učiniti kao brođenje sferama izvan svakodnevne realnosti ili sindromom rastresenog profesora, svoje je radove Ivan Ladislav Galeta pripremao i izrađivao minuciozno temeljito i precizno ...pročitajte cijeli tekst...
  • Plemenita laž i posljedice

    Falsifikator, red. Goran Marković

    Piše: Marijan Krivak
    Redateljskom rukom vođen i nadahnutim radom s glumcima nošen, Falsifikator je komedija koja s povijesne distance sagledava ideološki okvir SFRJ. Čini to bez ikakve nostalgije.Naslovni lik filma maestralno utjelovljuje Tihomir Stanić. Falsifikator je po mnogo čemu uspio film. Najbolji je dokaz tomu gromoglasan smijeh kojim ga publika prati tijekom projekcije
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Distancirano i strastno

    Goltzius i Pelikanova družina (Goltzius and the Pelican Company), red. Peter Greenaway

    Piše: Janko Heidl
    Mada fabula jest jedan od važnjih zaloga za popularnost nekog filma kod šire publike, ona ipak nije prva vrijednost sedme umjetnosti. Istovremeno intelektualan i karnalan, hladno distanciran i gorljivo strastan, pedantan i razbarušen, strog i slobodan, Goltzius i Pelikanova družina Petera Greenawaya vrsno je ostvarenje koje pruža mnoga prerijetko viđena slikopisna zadovoljstva
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žanrovska parodija i travestija

    Nije sve u lovi, red. Dario Pleić

    Piše: Marijan Krivak
    Casting u kojem je Nikša Butijer reluctant serial killer, a Sara Stanić mazohistički dobra cura jednostavno ne drži vodu. I to baš nijednom glumačkoj ekspresijom ni dramaturškom motivacijom! Ne, ne zanovijetam, od filma tražim ipak miminum logičke opravdanosti. Pa bilo ona tek u suvisloj dramaturgiji. Dečki, nije sve u lovi (koju ste dobili za svoj filmić). Ima nešto i u talentu i duši ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ultimativno nostalgična priča

    Kauboji, red. Tomislav Mršić

    Piše: Marijan Krivak
    Vjerujem kako su Anočićevi kazališni Kauboji bolji od Mršićevih filmskih. Tekstualni predložak i glumačke interpretacije nude bezbroj improvizacija i varijacija, što je eminentno tek teatarskom mediju. Ipak i Mršićev film zadržao je dobar dio uspjele komičke teksture predloška. Ono u čemu filmska verzija Kauboja u bitnome nadograđuje kazališnu jest njezina ambijentacija ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iza meda

    Obrana i zaštita, red. Bobo Jelčić

    Piše: Marijan Krivak
    Veći je dio filma Obrana i zaštita tek u ozračju. Narativne eskapade s uvjetnim fabuliranjem u funkciji su naglašavanja stalne prijetnje i straha, kao i sveprisutne smrti. Đulagina smrt s početka tek je uvod u niz simboličnih mostarskih smrti. Jelčićev film je na pola puta između socijalno angažirana djela i horor filma. Pomalo teatralno, kafkijansko ozračje u njemu odbija imenovati glavnog krivca svih nevolja u Mostaru ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nekrofilno izdanje

    9. 25FPS Festival, Zagreb, 26. – 29. rujna 2013

    Piše: Željko Kipke
    Tročlani domaći žiri pobrinuo se da na kraju ipak prevaga ne ostane na dokumentarnoj produkciji. Njihov favorit – Maska smrti iz Buffala Mikea Hoolbooma – doista je bio upečatljiv eksperiment. Ne samo zbog toga što je sugestivno ispričao priču o sjećanju na izgubljenog prijatelja i ratu kontra virusa AIDS-a, nego i zbog vješte medijske manipulacije raznolikog filmskog materijala
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ljepota je u malim stvarima

    Zagrebačke priče, vol. 2, red. Hana Jušić, Sara Hribar, Aldo Tardozzi, Ivan Sikavica, Josip Visković, Radoslav Jovanov – Gonzo

    Piše: Marijan Krivak
    U Zagrebačkim pričama vol. 2 dobili smo dva dobra kratkometražna filma namah spremna za samostalno prikazivanje po svjetskim festivalima. I to je doista više negoli dovoljno! A film kao cjelina? U vremenu u koje živimo, nažalost, i to je nevažno. Iskreno uživajući u Mucici i Može neko bacit čik odozgo, osvijestio sam sebi još jednom da se ljepota sastoji u malim stvarima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Bez mednog soka

    Košnice, red. Igor Šeregi, Boaz Debby, Michael Carson Lennox, Simon Dolensky, Tomaš Kratochvil

    Piše: Marijan Krivak
    Mladi je Šeregi u filmskoj ideji uhvatio zbiljnost u svojoj medijskoj tvorbi. Uz malene nedostatke, čini se da je jedino hrvatski četvrtak opravdao cijeli projekt. Umreženje ostalih, bilo je jedino radi – umreženja? No, čini se, trebalo je pokazati da smo i mi dio silnih europskih projekata! Umjetničke muze mladih autora – osim hrvatskog i djelomice češkog – kao da su ostale bez pčelinjeg mednog soka ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uspjeh animacije

    22. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 15. – 21. travnja 2013.: Namjenski film i Glazbeni spot

    Piše: Katarina Marić
    Dobitnik Oktavijana za glazbeni spot priznati je animator Vjekoslav Živković za simpatičnu optimističnu realizaciju videa za pjesmu Franke De Mille Come on. I ove je godine slavila animacija – uz dobitnicu glavne nagrade Surogat za najbolji film Dana Martinu Meštrović za crtić Bla, Oktavijan za namjenski film otišao je razigranoj, odlično izvedenoj špici za film Zagonetni dječak Čejen Černić i Alena Vukovića ...pročitajte cijeli tekst...
  • Sazrijevanje i raznoliki senzibiliteti

    22. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 15. – 21. travnja 2013.: Igrani film

    Piše: Nikola Strašek
    Ovogodišnji festival gledatelju je prikazao tematsku raznolikost, kvalitativnu neujednačenost i široku lepezu redateljskih senzibiliteta u kratkometražnoj filmskoj produkciji. Svakako je pohvalno da su glumačke izvedbe sve uvjerljivije, da scenaristički kratki metar razvija zanimljive ideje te da se redatelji pokazuju spremnim da se uhvate ukoštac sa temama koje nas okružuju ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prosječan presjek stvarnosti

    22. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 15. – 21. travnja 2013.: Dokumentarni film

    Piše: Nikola Strašek
    Nagradu Oktavijan za najbolji dokumentarni film koju dodjeljuju hrvatski kritičari zasluženo je pripala filmu Teatar Chaplin – tragikomedija u četiri čina riječkog redatelja Zorana Kreme. S obzirom da je dokumentarni film jedna od najkreativnijih i najkvalitetnijih filmskih vrsta u recentnoj hrvatskoj kinematografiji, ovogodišnja dokumentarna selekcija, nažalost, sasvim je prosječna
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • I onda ne vidim eksperiment

    22. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 15. – 21. travnja 2013.: Eksperimentalmni film

    Piše: Željko Kipke
    Jedini naslov koji je ocjenom prešao prag (3,5) za nagradu Oktavijan Amnezijak na plaži Dalibora Barića, konfuzna je futuristička priča o zaustavljanju i programiranju živih jedinki na frekvenciju drugog i drugačijeg života. Shemu filma teško je pratiti, no to je tako u svakom slučaju model koji je zaslužio pozornost stručne kritike na DHF-u. Ostali su naslovi više ili manje uspjele vježbe
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žrtvovanje za umjetnost

    22. Dani hrvatskog filma, Zagreb, 15. – 21. travnja 2013.: Animirani film

    Piše: Katarina Marić
    Manuel Šumberac predstavio se ponajboljim naslovom Dana – Mehaničkim srcem, filmom začudne teksture likova i miljea, kao probuđenih pod patinom vremena. Šumberac je kreirao drukčiji, izdvojen film vrlo blizak svjetskim animacijskim dosezima. Komplementarna glazbena podloga Vjerana Šalamona podcrtava fatalističku potku žrtvovanja za umjetnost, predavanjem sama sebe, svoga srca ...pročitajte cijeli tekst...
  • U procjepu

    Cvjetni trg, red. Krsto Papić

    Piše: Marijan Krivak
    Autori Cvjetnog trga stvaraju dinamičan kino-filmić. (Ne baš pretjerano uzbudljiv, niti napet, ali dinamičan!) Akcijska je tenzija filma isprepletena i s nekoliko katarzičnih razgovora. Oni su, pak, u funkciji navodne kritike korumpiranosti i sprege političkih i kriminalnih moći ovoga, hrvatskog društva. Zadnji film Krste Papića nasukao se negdje između želje za kritikom i želje da se svidi hrvatskom građanstvu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nostalgično prisjećanje

    Zagonetni dječak, red. Dražen Žarković

    Piše: Marijan Krivak
    Zagonetni dječak dinamična je i spretno režirana kino-zabavnica koja u sat i pol, uglavnom, drži pozornost mladih gledatelja. Ima tu jurnjave, misterije, tajne iz prošlosti... Kušanove četrnaestogodišnjake na ekranu utjelovljuje talentirana ekipa klinaca koju ponovno predvodi Antonio Parač. Iako je od Koka i duhova vidno porastao, još uvijek su mu od matematike mnogo zanimljivije misterije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Povratak na otok

    Svećenikova djeca, red. Vinko Brešan

    Piše: Katarina Marić
    Uz iznimnu, lijepu i promišljenu, studioznu fotografiju Mirka Pivčevića i odličan cast, poglavito uvijek izvrsna Krešimira Mikića ili već kultnoga Lazara Ristovskog, Vinko Brešan se još jednom potvrdio talentiranim filmašem koji je apologiju grizodušju istoimene drame Mate Matišića pretvorio u jedan od najiščekivanijih filmova godine - gorko-slatku komediju za široke mase ...pročitajte cijeli tekst...

Arhiv

kritike i eseji