Nordijski noir bez klišeja
The Breakthrough (Genombrottet), mini-serija, Švedska, Netflix, 2025.
-
Skandinavija je već dosta dugo vremena na glasu kao područje koje stvara odlične kriminalističke priče, podjednako u književnom, filmskom i televizijskom kontekstu, na koje se referira kao na nordic noir, što je u recentnom slučaju povezano s ozloglašenim true crime podžanrom. Djelo je temeljeno na publicističkoj knjizi Genombrottet: så löste släktforskaren dubbelmordet i Linköping (2021) Anne Bodin i Petera Sjölunda, a drugi je autor intenzivno surađivao na rješavanju stvarnoga slučaja koji je početkom ovoga stoljeća uzdrmao švedsku javnost. Posrijedi je dvostruko ubojstvo koje se 2004. godine dogodilo u gradu Linköpingu, gdje su nožem ubijeni desetogodišnji dječak libanonskoga porijekla Mohammed Ammouri i pedesetčetverogodišnja Anna-Lena Svensson. S obzirom na porijeklo dječaka te činjenicu da je Svensson radila s migrantima na njihovoj integraciji u tamošnje društvo, slučaj je pobudio veliki interes javnosti, posebice zbog ubojstva djeteta. Ujedno je i iz političke perspektive bio škakljiv jer je zločin mogao biti rezultat ksenofobnih osjećaja i postupaka određenih pojedinaca i skupina. Stoga je policiji bilo u interesu da što prije otkrije motive za ubojstvo i prijestupnika/e.
Policija je inicijalno vjerovala da će slučaj brzo riješiti te da će u kratkom vremenskom periodu pronaći počinitelja i izvesti ga pred lice pravde. Nažalost, to se nije obistinilo pa je zločin rezultirao drugom najduljom istragom u švedskoj povijesti koja je u konačnici okončana šesnaest godina kasnije, odnosno 2020. Razrješenje je na kraju omogućeno uporabom nove metode istraživanja obiteljske genealogije putem DNA, što je prvi takav poduhvat u Švedskoj, čime priča na odmjeren i nimalo senzacionalistički način prikazuje na koji način znanstvene i tehnološke invencije mogu biti od velike koristi u očuvanju društvenoga reda te izvrsna nadopuna tradicionalnim postupcima kriminalističke istrage.
Serija preuzima temeljne faktografske parametre slučaja te ih donekle fikcionalizira. Zločin, tijek i trajanje istrage, kao i glavni pojedinci uključeni u proces povijesno su ovjereni, iako su protagonistima promijenjena imena. Potom je činjenični materijal isprepleten sa žanrovskim strategijama kriminalističke serije, koje nisu uvijek najinventivnije korištene.John Sundin (Peter Eggers) uspješan je detektiv, čija je supruga tijekom otvaranja priče u poodmaklom stadiju trudnoće te očekuje od partnera pažnju i podršku. Dakle, zločin se javlja u trenutku kada se protagonist nalazi u osjetljivom životnom trenutku koji iziskuje da se više posveti obitelji a manje poslu. Kako je riječ o vrlo profesionalnom i predanom policajcu, teško mu je balansirati između privatnoga i poslovnoga života, što u konačnici, jer se radnja proteže kroz dulji period vremena, negativno odražava ne samo na brak nego i na odnos sa sinom Henryjem (Fabian Penje), koji je skrenuo na stranputicu. Sin, kao i nekoć supruga, predbacuje ocu da ga je zanemario naspram posla, što je podcrtano njegovim čestim kašnjenjem na zajedničke susrete. Istodobno slučaj postaje svojevrsna protagonistova opsesija na koju je usmjerio svu mentalnu i fizičku snagu, što mu ne ostavlja puno prostora za socijalne kontakte.
The Breakthrough na dobro poznati način isprepliće privatno i profesionalno kroz priču o pojedincu predanom poslu, no u ovom slučaju scenarist Oskar Sökerlund mnogo bolje postavlja profesionalne no privatne situacije, koje su svedene na opća mjesta te im, na sreću, nije posvećeno puno prostora. Stoga su likovi supruge i sina u potpunosti marginalni i papirnati, a uneseni su u priču samo kako bi se podcrtala detektivova opsesija poslom kroz zanemarivanje privatnoga i društvenoga aspekta života. Kad je priča na profesionalnom kolosijeku, onda je dobro postavljena, napose ozračje frustrirajuće istrage koja godinama stoji na mjestu. Peter Eggers uvjerljivo je prikazao pomak u životnom iskustvu protagonista, ali i njegovu opsesivnu predanost slučaju, koja stvara veliku frustraciju, napose zbog odgovornosti koju osjeća prema obiteljima žrtava.
Miniserija je građena od četiriju epizoda u prosjeku od četrdesetak minuta, što je za recentne pojmove relativno kratko vrijeme trajanja, koje je danas u okvirima prosječnoga dugometražnoga filma. Navedeno je omogućilo dinamiku i ekonomičnost u pripovijedanju, a pritom je dobra odluka što se na kraju epizoda izbjegavaju cliffhangeri. Jedna naznaka takvoga postupka javlja se na kraju prvoga nastavka. Umjesto toga redateljica Lisa Siwe četiri etape priče sagledava kao jedan razvojan proces kroz dugi vremenski period u kojem se temeljno osjeća stagnacija jer ne dolazi do pomaka u onome oko čega se protagonistov život vrti – slučaja. Stoga je i naracija postavljena strogo pravocrtno, linearno-kronološki, pa se u cjelini javlja vrlo malo sižejnih poigravanja. Kruta linearnost je opravdana jer naglašava neupitno srljanje naprijed fizikalnoga vremena, koje ne donosi očekivani pomak.
Frustrirajuća je preokupacija vremenom naglašena cikličkom uporabom motiva sata, s kojim priča započinje i završava. U uvodnom segmentu prve epizode otac Saad uči Adnana gledati na sat, a potom naprava biva razbijena u napadu na dječaka. Uništen sat tako odmah uvodi u priču motiv frustrirajuće stagnacije, koji će se provlačiti kroz četiri epizode. U završnici, nakon što slučaj biva razriješen, Saad poklanja popravljen sinovljev sat detektivu, što sugerira oslobođenje od tiranije vremena. Unutar ovako postavljenoga okvira, problematika vremena neprestano se naglašava: kašnjenje roditelja na sastanke s djecom, kašnjenje protagonista na porod supruge, kašnjenje slučaja, činjenica da slučaju ističe vrijeme pa ako se ubrzo ne razriješi nadređeni će ga premjestiti u hladne slučajeve.
Za razliku od dobroga dijela recentne true crime produkcije, The Breakthrough se kloni eksploatativnosti pa je cjelina promišljeno postavljena da se izbjegne ovaj problematični aspekt podžanra kao i pretjerana patetika. Naspram toga redateljica Siwe upečatljivo hvata atmosferu glacijalne, zimske Švedske, stvarajući sugestivno ozračje koje daje specifičan štih samoj seriji, dodatno potencirajući psihološku dimenziju.
©Dejan Durić, FILMOVI.hr, 6. ožujka 2025.
