Senzacionalna otkrića nepoznatog segmenta domaće povijesne filmografije

Hrvoje Ivanković: Dubrovnik kao filmska kulisa – Povijest snimanja igranih filmova u Dubrovniku od početaka do Drugoga svjetskog rata, Hrvatski filmski savez, 2023.

  • Uz Uvodni kadar i Zadnju klapu te aneksirane rubrike Filmografije, Kazala naslova filmova, Kazala imena i Bilješke o autoru, na 540 stranica prekrasno prelomljene publikacije istovremeno čitkog i retro fonta, zgodno uklopljenih fusnota, bogato opremljene raritetnim fotografijama u vrhunskoj opremi Studija Hrvatin nalazi se šest poglavlja (Dubrovnik u prvim desetljećima 20. stoljeća, Dok oružje zveči kamere ne miruju (1916-1918), Potonuli filmski svijet (1919-1929), Na razmeđu epoha (1930-1932), Zvučne razglednice s juga (1933-1939) i Filmska efemera dubrovačkog međuraća) pri čemu svako od njih sadrži i tri do devet potpoglavlja. Riječ je o prvom dijelu sistematizirane opširne studije o kinematografskoj povijesti Dubrovnika i to već od prvih igranih filmova snimanih u gradu i okolici.

    „Do početka Drugoga svjetskog rata u Dubrovniku i okolici snimljeno je više od pedeset igranih filmova u produkciji mađarskih, njemačkih, austrijskih, čehoslovačkih i poljskih poduzeća. Knjiga Dubrovnik kao filmska kulisa detaljno istražuje taj uzbudljivi i malo poznati segment povijesti kinematografije u Hrvatskoj, propitujući biografije ljudi koji su stvarali te filmove, razloge zbog kojih su baš Dubrovnik izabrali za svoja snimanja, okolnosti u kojima su ondje radili, tematsko-estetske karakteristike te kritičku recepciju i mjesto njihovih filmova u kontekstu nacionalnih kinematografija, kao i reakcije na koje su nailazili u dubrovačkom te širem, hrvatskom i jugoslavenskom okružju. Polje posebnog autorova interesa jest uloga Dubrovnika u tim filmovima, što uključuje identifikaciju lokacija njihova snimanja te propitivanje načina na koji su tematizirali i unutar filmskog narativa kontekstualizirali dubrovačke urbane i prirodne ambijente.“ (Hrvatski filmski savez)

    Autor Hrvoje Ivanković – dramaturg, arhivist, kazališni kritičar i publicist, istražujući najraznovrsnije izvore – od europskih arhivskih fondova dokumenata, novina i časopisa preko dostupnih stručnih radova do digitalnih videoplatformi i baza podataka, došao je do senzacionalnih otkrića, koja ne samo da mijenjaju domaće kulturološko-filmske historiografske podatke o najstarijim prvim snimljenim ili sačuvanim filmovima kod nas nego ujedno iznose dosad u filmskoj literaturi nepoznate podatke o samom postojanju tih naslova. Tako je otkriveno da je najstariji inozemni film (mađarski) snimljen u Hrvatskoj, konkretno u Dubrovniku, Monna Vanna (1917), no budući da nažalost nije sačuvan, najstariji sačuvani je Afrodita (1918). Ovo iznimno značajno otkriće koje je identificiralo i iz anonimnosti otrglo čitav jedan povijesnofilmski segment, svakako će pripomoći dobivanju što cjelovitije slike u najraniju povijest snimanja igranih filmova na dubrovačkom području te otvoriti put nekim novim dodatnim uvidima u isto.

    © Katarina Marić, FILMOVI.hr, 2. studenog 2023.

Piše:

Katarina
Marić