Priča o pojedincu suprotstavljenom sustavu

Damir Radić, Dragan Jurak, Nina Bačun, Irena Paulus, Ilija Barišić, Ana Đordić: Učimo klasike: Protest, 55 godina poslije, Hrvatski filmski savez, ur. Diana Nenadić, Zagreb, kolovoz 2022.

• Umjetnik širokog spektra djelovanja i interesa – akademski slikar, redatelj, scenarist, dramski pisac, književnik, komediograf, publicist, novinar Fadil Hadžić (Bileća, 1922. – Zagreb, 2011.) jedinstvena je osobnost hrvatske kulture druge polovice dvadesetog stoljeća. Najizvođeniji je domaći suvremeni komediograf kao autor 60-ak kazališnih komedija; ujedno osnivač kazališta Kerempuh (Jazavac), Komedija i Vidra, redatelj 22 filma, osnivač Duga-filma, festivala Dani satire i jedan od suosnivača Filmskog festivala u Puli, autor 23 knjige, pokretač listova za kulturu itd.

  I dok u kazalištu u svoje komedije upliće vodviljsko-farsične motive, dotle na filmu zahvaća širi žanrovsko-tematski dijapazon – od rečenih imanentnih mu komedija (Doktor ludosti, 2003; Lopovi prve klase, 2005) preko trilera (Abeceda straha, 1961) i partizanskih filmova (Desant na Drvar, 1963; Konjuh planinom, 1966) do političkih socijalno angažiranih modernističkih drama (Novinar, 1979; Protest, 1967).

  Upravo je Protest postao tema najnovije mini-monografije iz edicije Učimo klasike Hrvatskog filmskog saveza (dosad objavljen Tko pjeva zlo ne misli – 50 godina poslije, 2020) a kojoj je svrha novoj gledalačko-čitalačkoj publici prezentirati antologijske naslove hrvatske filmske povijesti, pritom ih analitički i kritički argumentirano revalozirajući, kontekstualizirajući i, u ovom slučaju potkrepljujući na preko 140-ak stranica malog, džepnog izdanja crno-sive naslovnice i četrdesetak crnobijelih fotografija (s dodatnim prilozima o autorima i samom Hadžiću te uvodnim tekstom predgovora).

  Tako Damir Radić (Složena i nesputana narativna koncepcija kao jedan od nosećih elemenata modernističko-naturalističke strukture filma Protest Fadila Hadžića), Dragan Jurak (Gravitacija, ili loš tajming samoupravljača Bajsića), Nina Bačun (Arhitektura grada onkraj Protesta: Ilički neboder – ‘Bastard’ ili Antiheroj filmskog prostora?), Irena Paulus (Glazba i režija zvuka u filmu Protest) te Ilija Barišić i Ana Đordić (Antijunaci europske književnosti i hrvatskoga filma ili: kako protumačiti Protest maturantima 21. stoljeća?) sveobuhvatno progovaraju o raznolikim aspektima ovog Hadžićevog djela – od narativnih raščlambi i esejističkih promišljanja preko uloga soundtracka i arhitekture u filmskom oblikovanju pa sve do metodičko-lektirnih pitanja iskoristivih u nastavi medijske kulture.

  
  
  
  Svime navedenim, ovaj provokativan i karakteristično pitak naslov Fadila Hadžića, koji podiže brojna pitanja – u prvom redu ona o pojedincu suprotstavljenom sustavu, ovom je knjižicom korak bliže kvalitetnoj korespondenciji s ciljanom publikom. Ili, kako je navedeno u predgovoru: „…od čitatelja se očekuje buđenje ili jačanje zanimanja za hrvatsku filmsku baštinu, kao i (kritički) dijalog s ponuđenim interpretacijama Hadžićeva filmskog klasika, čemu ova monografska knjižica želi dati svoj specifični poticaj.“

  © Katarina Marić, FILMOVI.hr, 10. veljače 2023.

Piše:

Katarina
Marić