Društvena panorama provincijske i radničke Engleske
Sherwood, red. Lewis Arnold, Ben A. Williams, UK, 2022.
-
Britanska miniserija od šest nastavaka autora i scenarista Jamesa Grahama, inače poznatog suvremenoga dramatičara, rađena je u produkciji BBC-a te u najboljoj tradiciji te televizijske kuće, a labavo je temeljena na istinitim događajima. Naslov posuđuje od legendarne šume u okrugu Nottinghamshire u kojoj je prema legendi prebivao Robin Hood zajedno sa svojim društvenim odmetnicima i pobunjenicima. Korelacija između naslova djela i legende, odnosno mjesta radnje i tematike evidentna je u samom sadržaju serije, napose u njezinim klasnim, ekonomskim i političkim preokupacijama. Robin Hood, i sam društveno marginalizirana figura, u kulturi je upamćen kao borac protiv društvenog i političkog establišmenta, čovjek koji krade bogatima iz plemenitih pobuda – da bi olakšao život siromašnima, na čiji račun imućni ionako lagodno žive. Legenda time počiva na klasnoj problematici, gdje je naglasak stavljen na klasno niže pozicioniranim skupinama te odnosu političkih centara moći naspram njih, što se na idejnoj razini pretače i u miniseriju.
Fabularni je okidač, u skladu s kriminalističkim okvirom priče, očekivan, a posrijedi je ubojstvo, koje potom dovodi do novih krvnih delikata i prijestupa, kako to obično biva prema ustaljenim žanrovskim strategijama. Ubijen je ponosni i naprasiti bivši rudar Gary Jackson (Alun Armostrong) koji se osamdesetih godina prošloga stoljeća istaknuo kao bitna figura u lokalnoj zajednici tijekom rudarskih, antitačerskih prosvjeda. Gary zbog svoga karaktera te neprestanih razmirica s nekadašnjim štrajkolomcima nije bio najomiljenija figura u svom mjestašcu, no svima je jasno da to nije dovoljan razlog za ubojstvo. Međutim, sam zločin ponovno u fokus dovodi prošlost mjesta i stare razmirice koje nikako ne jenjavaju nego se nastoje potisnuti da bi s vremena na vrijeme ponovno eruptirale.
Priča je vješto postavljena i izabalansirana putem dviju razina istrage, koje su u početku naoko povezane, no potom se ispostavlja da možda ipak nisu. Lokalni mladić Scott Rowley (Adam Hugill), koji uskoro treba otići na odsluženje zatvorske kazne zbog financijskih malverzacija, nestaje, a zločin je počinjen automatskim lukom i strijelom. Turističke poduke iz korištenja toga oružja daje obitelj lokalnih autsajdera. Gledatelj ubrzo saznaje identitet počinitelja pa sustav razotkrivanja zločinca intencionalno gubi na značaju dok priča zadobiva gotovo antidetektivski prizvuk. Istražitelj Ian St Clair (David Morrissey) cijelo je vrijeme na krivom tragu. Odgonetava identitet ubojice, no motiv za lišavanje života Garyja Jacksona izrazito je banalan. Oružje pak predstavlja ironičan komentar na robinhudovsku legendu te njegovo naslijeđe borbe za društvenu pravdu. Ne samo da je ono u mjestu, koje od propasti rudarstva živi u prošlosti i stagnira, pretvoreno u turističku atrakciju i izvor financijske stabilnosti domišljate obitelji, nego i prijestupnik, koji je također društveni otpadnik, svoje motive ne temelji na altruističkim nego sociopatskim porivima.
Druga razina odnosi se na razrješavanje nepoznanice iz prošlosti: Jackson je sumnjao da je vlada u dosluhu s tajnim službama infiltrirala agente među štrajkače ne bi li dobila podatke o njima te lakše slomila otpor. St Clair razotkriva misterij iz prošlosti nakon pronalaska natpisa u garaži ubojice, koji tamo nije stajao iz razloga kako ga je detektiv interpretirao. Stoga nepoznanice iz prošlosti bivaju rasvijetljene krivim rezoniranjem, a ubojstvo u sadašnjosti služi kao poticaj za jedan drugi oblik istrage vezan uz prošlost.
Slično kao popularna britanska serija Broadchurch, tako se i Sherwood manje bavi kriminalističkim zapletom te razrješavanjem zagonetke ubojstva, a više komunalnim iskustvom te duboko podijeljenom i traumatiziranom zajednicom. Dok se u prvoj seriji sagledava na koji način zločin izbacuje zajednicu iz sigurne pozicije te dovodi u pitanje njezine tradicije i načine života, u recentnom slučaju ubojstvo biva poticaj za preispitivanje prošlosti, suočavanje s potisnutim pamćenjem te društvenim i osobnim traumama, što bi u konačnici trebalo dovesti do katarzičnoga razrješenja.
Zajednica koja je zapela u prošlosti i podjelama ne suočava se s povijesnim traumatizmima nego ih na svakodnevnoj bazi repetitivno ponavlja pa život u sadašnjosti za njih predstavlja neprestano življenje u prošlosti, koja se gotovo kompulzivno ponavlja. Graham vješto u kriminalističko-društveni okvir upliće političku problematiku te implicitno progovara o tačerističkim osamdesetima kao desetljeću koje je bilo ključno za promjenu britanskog ekonomsko-političkog usmjerenja, što je u konačnici dovelo do pogubnih posljedica po radničku klasu.
Serija postavlja tezu da je vladi trebao rat kako bi progurala svoju ekonomsku doktrinu deregulacije tržišta te pridobila medije i javnost za vlastite operacije. Stoga je i poticala razbuktavanje štrajka jer je u njegovu slomu vidjela mogućnost da slomi sindikate te provede privatizaciju. Pritom je igrala vrlo perfidno, pa je među vlastite ljude slala špijune koji su imali za cilj prikupljanje podataka te stvaranje nereda, dok su neki navodno ostali nakon događaja i živjeti u zajednicama u kojoj su netom operirali.
Sherwood se tako promeće u dobro napisanu društvenu panoramu provincijske i radničke Engleske, odnosno onoga što je od potonje ostalo. Graham pažljivo bira likove te precizno postavlja odnose među njima kako bi oni, osim kao uvjerljive individue, predstavljali i određene društvene tipove, u čemu je veliku pomoć imao i u odličnom glumačkom ansamblu. Redatelji Lewis Arnold i Ben A. Williams dobro su ocrtali lokalni kolorit kroz niz povijesnih i suvremenih detalja, a sporiji ritam pripovijedanja omogućio je podrobniji uvid u brojne odnose koje djelo postavlja.
© Dejan Durić, FILMOVI.hr, 18. kolovoza 2022.
