Kompleksna višeslojnost antologijskih djela koja su proširila granice umjetnosti
Dragana Kružić: Umjetnički protokoli i projektivnost u djelu Ivana Ladislava Galete, Hrvatski filmski savez, ur. Diana Nenadić, Zagreb, 2021.
-
Ivan Ladislav Galeta (1947–2014), multimedijalni umjetnik i filmski redatelj, diplomirao likovnu umjetnost i pedagogiju, od Multimedijskog centra SC-a stvorio najjačeg prikazivača alternativnih filmskih i video programa u Hrvatskoj a osnivač je i urednik programa umjetničkog kina Filmoteka 16, kao i jedan od osnivača Odsjeka za animirani film na ALU u Zagrebu odnosno studija animiranog filma i novih medija na Medijskom sveučilištu u Koprivnici.
Najpoznatiji je po svojim eksperimentalnim filmovima, instalacijama i zvukovnim projektima, ali i ekološkim akcijama, ambijentalnim intervencijama te istraživanju internetskih mogućnosti, u što se sve uključuje od 60-tih godina 20. stoljeća u okviru tzv. Nove umjetničke prakse (neki od naslova su Sfaĩra 1985-1895, 1984; Dva vremena u jednom prostoru, 1976/1978; Water Pulu 1869-1896, 1987; Wal(l)zen, 1989; Endart 1, 2000…).
Galetin rad cijenjen je i u svjetskim razmjerima; primjerice nalazi se u Centru Georges Pompidou u Parizu, Oberhausenu, Avignonu, ali i Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu; filmovi su mu prikazivani na prestižnim filmskim i umjetničkim manifestacijama i festivalima eksperimentalnog filma, a dobitnik je i brojnih nacionalnih i međunarodnih priznanja (među ostalima, 1988. i 2012. Nagrada Vladimir Nazor, 1999. visoko odličje Chevalier de l’ordre des Arts et des Lettres Ministarstva kulture i komunikacije Republike Francuske). Sustavnu i temeljitu analizu široka korpusa njegova stvaranja pruža rad – doktorska disertacija Dragane Kružić Umjetnički protokoli i projektivnost u djelu Ivana Ladislava Galete, koji na 260 stranica kroz dva formalna dijela u prvom raščlanjuje koncept avangarde, neoavangarde i konceptualne umjetnosti, umjetnički eksperiment ili eksperiment umjetnosti, Arganovu teoriju istraživačke umjetnosti te status istraživanja i eksperimenta u hrvatskoj neoavangardnoj i konceptualnoj umjetnosti, odnosno u drugom dijelu problematizira studiju slučaja konkretne Galetine prakse.
Sažeto riječima same autorice u Uvodu: „Predmet istraživanju ovoga rada procedure su i protokoli eksperimentalnih i istraživačkih pristupa, odnosno interdisciplinarna, transdisciplinarna i metamedijska prekoračenja u vizualnoj umjetnosti druge polovice dvadesetoga stoljeća, zasnovana na avangardnim i neoavangardnim postulatima“. Time je Kružić analizirala, interpretirala, obuhvatila i definirala kompleksnu višeslojnost Galetinih antologijskih djela koja su istražujući filmski prostor i vrijeme, povezanost života i smrti odnosno prolaznosti i duhovnosti, umjetničkog čina i stvarnosti percepcije kroz paradoksalno i manipulativno, ali i bioenergiju i permakulturu, proširila granice umjetnosti svojom „začudnom percepcijom i na njoj temeljenom transcendentnom duhovnošću“.
Dragana Kružić diplomirala je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci a doktorirala na Transdisciplinarnim studijima suvremene umjetnosti i medija pri Fakultetu za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum u Beogradu. Među ostalim, objavila je više znanstvenih i stručnih radova s područja likovne umjetnosti i medija u zbornicima i znanstvenim časopisima (primjerice, Interdisciplinarni i metamedijski eksperiment Ivana Ladislava Galete (2016), Psihoanaliza i prostor u djelu Ivana Ladislava Galete (2017), Strukturna sistemska analiza umjetničkog opusa Ivana Ladislava Galete (2018), a dobitnica je i Rektorove nagrade za izvrsnost, kao i niza drugih nagrada i priznanja.© Katarina Marić, FILMOVI.hr, 15. travnja 2022.
Piše:
Marić