Autorski neposredan dijaloški vodič hrvatskog amaterskog filma

Duško Popović: Mali filmski razgovori, Hrvatski filmski savez, ur. Diana Nenadić, 2021.

  • Duško Popović: <em>Mali filmski razgovori</em>, Hrvatski filmski savez, ur. Diana Nenadić, 2021.Novinar (časopisi Zapis, Hrvatski filmski ljetopis…), publicist (publikacije Dječje filmsko i videostvaralaštvo u funkciji javnoga zdravstva, 2007, Od Motovuna do Vukovara - deset godina susreta Dječje filmsko i videostvaralaštvo u funkciji javnoga zdravstva, 2016), urednik (među ostalim, prva monografija KK Zagreb, 2003), scenarist i redatelj namjenskih filmova (Za, 1987, Prvi Sajam zdravlja u Zagrebu, 1996, Deset godina poslije, 1998, Slavonska svitanja, 1999, Sisak-bolnica prijatelj djece, 1999, Istarski kažuni, 2000, Suvremena dijagnostika virusnih hepatitisa, 2001), organizator raznoraznih filmskih aktivnosti (primjerice susreta Dječje filmsko i videostvaralaštvo u funkciji javnoga zdravstva u Motovunu od 2007. do 2012, ) ali i kroničar amaterskog filmskog stvaralaštva, svestrani Duško Popović (1952-2021) u knjizi Mali filmski razgovori na preko tristo stranica donosi portrete brojnih, za razvoj hrvatske kinematografije zaslužnih pojedinaca – njih čak pedesetak, a koji su nastali iz razgovora koje je s njima tijekom godina vodio.

    Zbirka je to esejističkih promišljanja o profesionalnim ali i neprofesionalnim filmašima, koje autor sistematski i pregledno grupira u devet skupina – majstore-vizionare amaterskog filma, amatere kao takve, amatere u profesionalnim vodama, multimedijalce, majstore iz velikog kina, nevidljive majstore filmskih zanata, učitelje-odgajatelje te konačno prosvjetitelje odnosno velike pokretače – producente s vizijom.

    Svima im je pritom zajednička strast i predanost bavljenja nekim od oblika filmskog iskaza, baš kao što je jednaka zanesenost istim imanentna i samom uvijek posvećenom i entuzijastičnom Popoviću. Našla su se tu tako poznatija i manje poznata imena, no uvijek pritom bez iznimke važnih i nezamjenjivih osobnosti na polju domaćega filmskog stvaralaštva – među ostalima Rada Šešić, Ivan Ladislav Galeta, Tom Gotovac, Ivan Faktor, Mihovil Pansini, Vladimir Petek, Željko Radivoj, Ernest Gregl, Edo Lukman, Kruno Heidler, Boris Poljak, Ante Peterlić, Hrvoje Turković, Stjepko Težak, Borivoj Dovniković ili Mate Relja s mnogim biografskim poznatim, ali i mahom nepoznatim podacima o svakom pojedinačno.

    Duško Popović

    Sam dizajn, prijelom i grafička obrada Antonija Britvara prezentira dovitljivo i efektno opremljenu i oblikovanu naslovnicu, a pohvalno je da uz tekstove donosi i portretne fotografije svih tematiziranih filmaša, osim što je nažalost jedna izostavljena – ona inovatora kinematografske tehnike Milivoja Hubeka – fasciniranog dokumentariste svakodnevnog života filmskom kamerom na filmskoj vrpci ali i potonjih projekcija s  iste, operatera koji je tehničke kvarove detektirao iskustveno, po zvukovima – šumovima ili škripi filmskih kamera ili kinoprojektora, a rečeni se izostanak čini neobičnim s obzirom da je o Hubeku Robert Orhel 1998. snimio 13-minutni dokumentarac Kinoamater - Milivoj Hubek, iz kojeg bi vjerojatno bilo moguće nabaviti kakav kadar njegova portreta.

    U cjelini, ovom knjigom, riječima Boška Picule u predgovoru nazvanom Dijalozi o stvaralaštvu iz ljubavi, dobivamo: „…dijaloški vodič ili možda razgovorni leksikon hrvatskog amaterskog odnosno neprofesijskog filma“, pri čemu se vrijednosno-orijentacijski termini „amaterski“ i „neprofesijski“ svakako izjednačavaju; no dobivamo također i distinktivno izdanje nezamjenjive neposrednosti autorovog bliskog iskustva, obogaćenog njegovim vlastitim uvidima i samim iskazom, nespornog poštovanja prema autorima-pojedincima kao i prema njihovom radu, a što svakako Popović i sam osobno zaslužuje.

    © Katarina Marić, FILMOVI.hr, 11. travnja 2022.

Piše:

Katarina
Marić