Sjena sumnje i misterije u slagalici života

Recalled, red. You-min Seo, Republika Koreja, 2021.



  • You-min Seo južnokorejska je scenaristica i redateljica, javnosti poznata po filmovima April Snow (2005), Happiness (2007), You Call It Passion  (2015) te posljednjem Recalled (2021). Redateljica i scenaristica potonjeg filma je Seo Yoo-min, produkciju potpisuje Jeong Hye-on, fotografiju Kim Gi-tae, a montažu Kim Sun-min. U glavnim su ulogama Seo Yea-ji i južnokorejski glumački veteran Kim Kang-woo, koji i inače izvrsno pliva u žanrovskom okružju trilera i misterije.

    Posljednji je autoričin film, naime, prvi film kojim je zakoračila u žanrovsku sferu trilera, no uzimajući u obzir njezine prethodne filmove – April Snow i Happiness, jasno je da je tematika kakvu voli koristiti i obrađivati usko vezana uz (obiteljske) odnose u čijem je središtu nekakvo medicinsko stanje i/ili nesreća. U filmu Happiness radi se tako o ljubavnoj priči i spajanju dvoje teško bolesnih osoba, a u filmu April Snow također se radi o dvjema osobama koje se upoznaju u bolnici nakon nesreće.

    U posljednjem filmu redateljice, Recalled, pratimo život protagonistice Soo-jin (Seo Yea-ji) koja je nakon nesreće izgubila pamćenje, a nakon toga počnu joj se događati neobične i neobjašnjive halucinacije u obliku projekcija budućnosti koje zapravo kasnije postaju stvarnost. Upravo činjenica da njezine halucinacije i priviđenja postaju stvarnost bacaju sumnju i na one halucinacije vezane za samu nesreću zbog koje je protagonistica izgubila pamćenje, kao i one halucinacije vezane za neke detalje o/u njezinom životu i braku s Ji-joonom (Kin Kang-woo). S obzirom na to, naziv filma simboličan je te se radi o rekonstrukciji i/ili prisjećanju nekih dijelova života s ciljem slaganja cjelovite životne slike i vraćanja pamćenja nakon njegova gubitka.

    S obzirom na samu radnju filma, jasno je da zagonetne halucinacije (s jasnom porukom) izazivaju sumnju i propitkivanje sadašnjega stanja i situacije života protagonistice, te stoga možemo govoriti o misteriji odnosno o žanrovskim obrascima trilera. Uz to, jasno je, prisutni su i elementi drame naznačeni na početku filma i u dijelovima prikaza obiteljskog života i/ili odnosa dvaju protagonista – muža i žene. Kad govorimo o primarnim žanrovskim obrascima trilera, valjalo bi istaknuti vrlo dobru glazbenu podlogu koja je diktirajuća i u funkciji nadogradnje.

    Naracija filma je linearna s manjim prolepsama, koje dolaze u formi halucinacija i predviđanja budućnosti, i analepsama, koje dolaze u formi memorijske slagalice, odnosno povratka izgubljenoga pamćenja. Povratak pamćenja protagonistice odvija se putem asocijativnih veza u obliku događaja, predmeta ili osoba, a lik nesigurne Soon-jin koja se pokušava prilagoditi novome životu nakon neobjašnjive nesreće Seo-Yea-ji donesen je izvrsno. Jednako tako, lik vjernog supruga koji nešto skriva Kim Kang-woo donio je također vrlo dobro. Uz sam scenarij, koji je vrlo dobar i koji posjeduje onaj prijeko potreban faktor iznenađenja, posebice za žanr trilera, Kang-woo također je svojom glumačkom ulogom sumnjivog i nedokučivog muža dogradio scenarističku podlogu i zacrtanu mu liniju izvedbe te je zapravo time i omogućio da gledatelja ne napusti sjena sumnje bačena na muža na samome početku filma. Dakle, još jedna izvrsna uloga poznatog južnokorejskog glumca, i to u još jednom trileru – nakon njegove istaknute uloge u filmu The Vanished iz 2018., koji također posjeduje faktor iznenađenja.

    Protagonisti su, dakle, dostatno ocrtani te uspijevaju ispuniti okvire zadane motivske skice. Ritam se mijenja ovisno o žanrovskim obrascima, no ujednačen je te nema rupa i/ili nedostataka, a montaža je skladna te vjerno prati radnju i različita stanja protagonista. Dramski dijelovi filma koji prikazuju odnos muža i žene, primjerice istaknuta scena na plaži, neodoljivo podsjećaju na autoričin prijašnji rad, odnosno na njezin dramski potpis. S obzirom na to, moguće je da su slojevito ocrtavanje likova te njihova razvijenost potekli od autoričina ranijeg dramskog rada u kojem radnja naglašeno počiva na odnosima među likovima te uvjetuje njihovu profilaciju i/ili razvijanje.

    Nadalje, ono što je u filmu Recalled posebno dobro i što treba svakako istaknuti, jest zamršena radnja i linija vjerovanja koja gledatelja vodi u jednome smjeru, sve dok se ne dogodi potpuni obrat. Takav potpuni obrat navodi gledatelja na potpuno drugačiji način shvaćanja cijele situacije i života protagonista, njihovih namjera te u konačnici njihovog drugačijeg ocrtavanja na ustaljenoj crno-bijeloj podlozi – dobri-zli. Obrat koji se događa pri samome kraju filma faktor je iznenađenja, nešto neočekivano, pa kratke analepse u tome dijelu pojašnjavaju neke prošle događaje s ciljem da gledatelju priča bude posve jasna – do detalja. Upravo takva scenarističko-redateljska intencija, u ovome slučaju jedne osobe, zatim vrlo dobri glumački ostvaraji i motivacija likova, dobra glazbena podloga, omogućili su koncizno, jasno i napeto filmsko ostvarenje – vrlo dobar južnokorejski triler kakav kod gledatelja uvijek dobro prolazi.

    © Ervin Pavleković, FILMOVI.hr, 8. listopada 2021.

Piše:

Ervin
Pavleković

kritike i eseji