Odmjeren i uvjerljiv prikaz Reaganova života i političkih ideja
Reaganovi (The Reagans), 2020., red. Matt Tyrnauer
-
Ronald Reagan smatra se uz Franklina D. Roosevelta jednim od ključnih američkih predsjednika dvadesetoga stoljeća. Prvi je SAD izveo iz velike gospodarske krize te uspješno vodio kroz Drugi svjetski rat, a kroz program New Deala zalagao se za državno reguliranje gospodarskog tržišta. Reagan se pak javio u doba recesije krajem sedamdesetih godina dvadesetoga stoljeća te je Sjedinjenim Državama odlučio vratiti stari sjaj, ali na suprotnim parametrima od Roosevelta, okrećući se snažnom individualizmu, neoliberalizmu, smanjenju utjecaja vlade, čime se na ruku išlo razvoju agresivnoga korporacionalizma. Oko Roosevelta postoji čvrsti povijesni konsenzus dok je Reagan tijekom četrdesetak godina, koliko je prošlo od njegove administracije, ostao kontroverzna ličnost oko koje se i danas lome koplja. Tako je jedan od ponajboljih indirektnih umjetničkih portreta njegove političke vladavine ponudio Tony Kushner u hvaljenoj drami Anđeli u Americi (Angels in America, 1991) koja kroz prizmu bolesti, odnosno AIDS-a razmatra patogene učinke reganizma i zlouporabe individualizma na tamošnju kulturu.
Prošle je godine televizijska kablovska postaja Showtime, koja je u posljednjih nekoliko godina brendirala svoj dokumentaristički odjel, ostvarila ambiciozan projekt – The Reagans, posvećen liku i djelu spomenutog predsjednika. Odmah je uočljivo da je naslov u množini – Reaganovi, za što postoji važan razlog. Ne samo na privatnom, nego i profesionalnom te političkom planu, Ronaldova supruga Nancy imala je velik utjecaj. Kao kuriozitet tek mogu spomenuti da je američka televizijska postaja CBS 2003. godine producirala istoimenu miniseriju od dva nastavka, koju potpisuje Robert Allan Ackerman (Safe Passage, 1994) s Jamesom Brolinom i Judy Davis u glavnim ulogama. Djelo je izazvalo kontroverze te javne polemike, napose iz domene konzervativnih političkih krugova, nakon što su dijelovi scenarija procurili u javnost, što je dovelo do saznanja da konzervativna politička ikona te njegova supruga nisu pretjerano laskavo portretirani. Uradak je u konačnici prikazan na kablovskoj postaji Showtime, dakle istoj onoj koja je 2020. proizvela četverodijelnu dokumentarnu seriju koju potpisuje Matt Tyrnauer, poznat po zapaženim dokumentarnim ostvarenjima Scotty and the Secret History of Hollywood (2017), Where`s My Roy Cohn (2019) i Studio 54 (2018).Tajming za dokumentarne Reaganove nije niti malo slučajan – serija se počela prikazivati neposredno prije prošlogodišnjih američkih predsjedničkih izbora, koji bi se napokon tijekom ovoga tjedna trebali privesti kraju i koji su prošli u znaku nedemokratskoga nastojanja još uvijek aktualnoga predsjednika Donalda Trumpa da ospori rezultate, sijući lažne i neutemeljene optužbe o izbornoj krađi i prevari. Tyrnauer nigdje eksplicitno u seriji ne spominje Trumpa niti čini izravnu poveznicu između dvaju predsjednika, no pažljivom je gledatelju jasno da je Trump produkt reganizma u njegovu najgorem i najopasnijem obliku. Neupućenim konzumentima dnevnopolitičkih vijesti možda je 2016. godine bilo nejasno kako jedna nacija može izabrati za predsjednika personu Trumpu nalik, no ne treba zaboraviti važnu činjenicu.
Mnogo više od (propaloga) poslovnoga čovjeka, on je medijska zvijezda koja je u domove prosječnih Amerikanaca ušla tijekom više sezona reality showa The Apprentice, koji prikazuje nadmetanje skupine ambicioznih ljudi u nastojanju da se probiju kroz korporacijsku borbenu arenu. Na stranu činjenica da su reality showovi jedan od najvulgarnijih televizijskih formata te bjelodan simptom intelektualnog i kulturnog opadanja. Cjelokupan koncept The Apprentice upravo počiva na istim onim premisama na kojima je reganizam temeljen.
Oba predsjednika tako dolaze iz svijeta industrije zabave, jer je Reagan bio drugorazredni
glumac koji je na zalazu karijere završio snimajući reklame za korporativne proizvode. Njegova supruga Nancy Davis također je bila pripadnica druge glumačke lige. Iskustva stjecana u „tvornici zabave” Reagan je znatno znao iskoristiti u političkoj karijeri, jer jedno i drugo u konačnici počivaju na inženjeringu, odnosno prodavanju iluzija te stvaranju uljepšanih slika, koje nemaju nužno pokrića u stvarnosti. Uz dobro poznate aspekte Reaganove administracije, poput negiranja epidemije AIDS-a, porasta korporacionalizma, uništenja srednje klase, jačanja religijske desnice, što se moralo spomenuti da bi portret bio potpun, dokumentarna serija otvara niz manje razmatranih aspekata Reaganova života i djela, čime nastoji pružiti nove uvide u njegov život i djelo, počevši upravo od problematike fabrikacije te konstruiranja slike o sebi koja je lišena referenta.
Pritom je Tyrnauer vrlo konvencionalno strukturirao djelo, no metodično je birao sugovornike, pa su zastupljeni pripadnici svih političkih opcija i tabora, zatim povjesničari, medijski djelatnici, predstavnici društvenih i političkih znanosti, nekadašnje predsjednikovo političko osoblje kao i članovi obitelji poput Rona Reagana, sina Rolanda i Nancy, koji se s ocem razilazi u političkoj orijentaciji te pruža niz pronicljivih uvida kako u njegov karakter, tako i u javnu personu.
Jedna je od teza doku-serije da je Ronald Reagan tijekom života činio reinvenciju sebe kako bi njegova slika odgovarala onome što bi se više moglo svidjeti javnosti, odnosno potencijalnom biračkom tijelu, ali i kako bi odgovaralo predodžbi pravog američkog junaka, što je činio do te mjere da je i sam počeo vjerovati u stvorenu iluziju. Ujedno se znao populistički dodvoravati različitim političkim i društvenim okruženjima, u čemu se također ogleda sličnost s Trumpom, kao što je znao kapitalizirati i na razočaranosti prosječnih glasača u politički establišment. Jedno od temeljnih načela njegove politike, kako poticajno tvrdi Maya Wiley, uspješnost je uvjeravanja Amerikanaca da glasaju za ono što se kosi s njihovim interesima. Neosporna je činjenica da je Reaganova administracija išla na ruku bogatima i korporacijama, a nauštrb srednjega sloja koji je posljedično doživio devastaciju, što je kao daljnju konzekvencu imalo stvaranje golemoga jaza između siromašnih i bogatih. Situacija posljednjih četiriju godina u SAD-u nije bila bitno drugačija. The Reagans u ovom segmentu uvjerljivo p(r)okazuje moć političkoga inženjeringa, nešto što svakako nije novo, no paralele između zanimanja glumca te iskustva rada u filmskoj industriji i čelnika države čine se vrlo isprepletene. Glumac mora gledatelja uvjeriti u iluziju da ne glumi, nego da je zaista lik kojeg gledatelj promatra, a slično je i s političarom te njegovim uvjeravalačkim metodama.
Drugi aspekt, koji je mahom ostao ispod radara kada se govorilo o Reaganovoj eri, njegov je odnos prema rasi. S obzirom na to da je u SAD-u danas pitanje rase te sistemskog rasizma ponovo u središtu zanimanja javnosti, Tyrnauer je odlučio posvetiti podosta pažnje tom do danas slabije istraženom aspektu lika i djela razmatranoga predsjednika. Kako njegov sin ističe, nikad oca nije čuo da se rasistički izražava o Afroamerikancima te se takav rječnik nije koristio u njihovu domu.
Ipak, istraživanja su pokazala da je na suptilnoj rasnoj opresiji te njezinu branjenju Reagan dobio glasove u južnjačkim državama, a ujedno je u javnost procurio i njegov telefonski razgovor s Richardom Nixonom, u kojem se vrlo rasistički izražava o afričkim političarima u Ujedinjenim narodima. Jačanje pak religijske desnice te retradicionalizacija tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća dobro su dokumentirani, no redatelj podcrtava zanimljiv detalj: Reagan je dotične strukture iskoristio da dobije dodatnu podršku. Republikanska stranka nikad se više toga saveza nije uspjela riješiti, što će nakon dvijetisućitih i Busha mlađega postati evidentno, a s Trumpom doživjeti vrhunac.
Reaganovi su pedantno osmišljeno djelo u kojem se arhivski materijal izmjenjuje s iznošenjem stajališta redateljevih sugovornika, čiji je cilj da se teze potvrde ili opovrgnu. Kroz četiri dijela razmatraju se aspekti Reaganova života prije i nakon ulaska u politiku: rano razdoblje i Hollywood, vođenje glumačkog strukovnog udruženja i lov na vještice pedesetih godina, članstvo u demokratskoj stranci, zatim zaokret prema desnici i republikancima, guvernerstvo Kalifornije, prvi i drugi predsjednički mandat, kroz što se prožimaju različite ideje: fabrikacija biografije, odnos stvarnosti i fantazije, politike i iluzije, pitanje rase, rekonceptualiziranje političke, društvene i ekonomske stvarnosti onovremenih Sjedinjenih Država, odnos sa suprugom Nancy, koji je u mnogočemu bio ključan za Reaganov politički uspon i uspjeh. Djelo odmjereno i uvjerljivo sagledava etape subjektova života i evoluciju njegovih političkih ideja, te pogubne posljedice koje je ostavio u nasljeđe.
© Dejan Durić, FILMOVI.hr, 15. siječnja 2021.
