Čvrsto utemeljen status kvalitetnog i vrijednog časopisa

Hrvatski filmski ljetopis, gl. ur. Nikica Gilić, br. 100, 2019.

• Slavljenički, 100. broj Hrvatskog filmskog ljetopisa izišao je na čak 267 stranica te ovoga puta prezentirao nešto drugačiju, obljetničku ponudu rubrika i tekstova od one na koju smo navikli. Tako primjerice izostaju inače redovite recenzije aktualnog kino-programa, ali zato na 12 stranica (189-212) donose poeziju (konkretno, 16 pjesama) Damira Radića inspiriranu brojnim filmskim naslovima koji su utjecali na autora (od Dame iz Šangaja /The Lady from Shangai/ Orsona Wellesa iz 1947. do Dečki ne plaču /Boys Don't Cry/ Kimberly Peirce iz 1999., primjerice), kao i odlomak romana Midhata Ajanovića Ajana Time Lapse, 2016.
  
  Pritom se zadržava rubrika prikaza novih knjiga – njih pet; poimence: Kinematografske djelatnosti u Puli 1896–1918 Dejana Kosanovića (Juraj Kukoč), Čisti amaterizam: 91 godina Kinokluba Zagreb urednika Luke Ostojića (Nika Petković), Rani radovi ... i još ponešto Ante Peterlića (Tonči Valentić), Veljko Bulajić – Vlakom bez voznog reda u povijest filma urednika Bože Rudeža (Janko Heidl) i Branko Belan – Zaboravljeni klasik urednika Željka Ivanjeka i Nenada Polimca (Janko Heidl).
  
  Ostatak časopisa iznosi prigodne tekstove, neoblikovane u rubrike – od onih direktno oslonjenih na sam časopis, poput uvodnog osvrta urednika Nikice Gilića na proslavu 100. broja HFLJ-a ili opsežnog razgovora Petre Belc s Hrvojem Turkovićem - današnjim odgovornim urednikom, jednim od utemeljitelja časopisa, koji je u ovom broju i potpisnik teksta Pojam filmske liste – nabrajalačkog izlaganja – do ostalih filmoloških temata. Među njima se ističe tekst Irene Paulus Lisinski i Ljubav i zloba: o sličnostima sudbina prvoga hrvatskoga zvučnoga dugometražnoga igranoga filma i prve hrvatske nacionalne opere, u kojem autorica uspoređuje dvije umjetničke tvorevine, pokušavajući na taj način pridonijeti utvrđivanu njihove povijesne važnosti, kao i njihovoj novoj valorizaciji odnosno repopularizaciji, kako u Hrvatskoj, tako i šire.
  
  
  
  Jednako zanimljiv jest i rad Maje Kadoić Raos Fotografija u službi naracije u filmovima Stanleyja Kubricka, u kojem autorica analizom triju redateljevih naslova (Paklena naranča /A Clockwork Orange/, 1971., Barry Lyndon /1975./ Isijavanje /The Shining/, 1980.) pokušava odrediti specifičan vizualni stil svojstven njegovim uratcima, u konkretnom slučaju sa snimateljem Johnom Alcottom, naglašavajući inovativnu uporabu filmske fotografije. Film Prošle godine u Marienbadu (L'année dernière à Marienbad, 1961) Alaina Resnaisa analizira Adrian Pelc, pokušavajući odrediti neka od temeljenih strukturalnih načela djela, orijentirajući se na odnos fabule i sižea, homodijegetičkog i heterodijegetičkog pripovjedača te analepse i linearnog izlaganja.
  
  Marko Rojnić predstavio je pregled temeljnih teza i pojmova knjige Osnove teorije filma Ante Peterlića, a Hrabren Dobrotić pokušao je demistificirati žanr povijesnog filma, polazeći od istog kao od izvora za proučavanje povijesti i učenje o njoj. U članku (Izvan)znanstvena fantastika: problemi s određivanjem žanrovske pripadnosti serije Preostali Ante Jerić razmatra teško odrediv žanr te serije (The Leftovers, 2014-17), pozivajući se na pojam izvanznanstvene fantastike suvremenog filozofa Quentina Meillassouxa. Lucija Zore pak u tekstu Zanemarena baština: kinoteka i povrat filmskoga gradiva analizira stanje u kojem se nalazi hrvatska filmska baština i preispituje odnos nadležnih institucija i cijelog društva prema tom pitanju.
  
  Standardnom raznovrsnošću i stručnošću tekstova tako je HFLJ dostojanstveno obilježio i svoju okruglu obljetnicu, opravdavajući čvrsto utemeljen status kvalitetnog i vrijednog časopisa.
  
  © Katarina Marić, FILMOVI.hr, 13. studenog 2020.

Piše:

Katarina
Marić