Stranputice američke politike
Zavjera protiv Amerike (The Plot Against America), 2020., red. Ed Burns, David Simon
-
Philip Roth će u povijesti književnosti Sjedinjenih Američkih Država ostati upamćen kao jedan od najznačajnijih autora druge polovice dvadesetoga stoljeća, književnik raznovrsnog i bogatog opusa, podijeljenog u nekoliko ciklusa, koji je problematizirao američki i židovski identitet, stranputice asimilacije i američkoga sna, često u dosluhu s postmodernim i metafikcionalnim strategijama oblikovanja teksta. Njegov esej Writing American Fiction (1961) sugerirao je da su svakodnevne vijesti postale toliko apsurdne da nadomještaju fikciju, što je potaknulo eksperiment s romanesknom samosviješću te utjecalo na razvoj američke metafikcije. Zavjera protiv Amerike (The Plot Against America, 2004) roman je iz poznije faze njegova stvaralaštva, koji ubrajamo u ciklus Roth, nazvan prema glavnome protagonistu Philipu Rothu, koji nosi ime i prezime autora kako bi se isprovocirala ontološka zbrka karakteristična za postmodernu književnost.
Posrijedi je djelo ispripovijedano iz fingirane infantilne perspektive osnovnoškolca Rotha koji promatra reakcije obitelji – majke, oca, brata, tete i bratića te susjeda na zbivanja u SAD-u početkom četrdesetih godina dvadesetog stoljeća. Radnja je pritom smještena, kao i u dobrom dijelu autorova opusa, u židovsko okruženje Newarka u New Jereseyju. Djelo se poigrava smjelom premisom, koja ga dovodi u kontekst McHaleove apokrifne povijesti, odnosno njezine inačice – alternativne povijesti. Cilj je potaknuti čitatelja da promisli što bi se dogodilo i kako bi svijet izgledao da je na predsjedničkim izborima početkom četrdesetih godina pobijedio republikanski kandidat Charles Lindbergh umjesto demokrata Franklina D. Roosevelta te da je pobjednik sklopio pakt o nenapadanju s nacističkom Njemačkom, čime su se Sjedinjene Države svrstale na stranu sila osovine. Slično kao Chabonov Sindikat jidiških policajaca, Rothovo ostvarenje slika moguću no neostvarenu inačicu povijesti Drugoga svjetskoga rata te posljedično druge polovice dvadesetoga stoljeća u svijetu. Pritom smjelo secira rastući osjećaj nesigurnosti, paranoje i izopćenosti židovske zajednice, što je poticajno filtrirano kroz dječju prizmu.Od objave romana prošlo je šesnaest godina, no čini se da je HBO pogodio pravi trenutak kada će krenuti u ambicioznu ekranizaciju romana u formatu televizijske miniserije od pet jednosatnih epizoda. Tvorac kultne serije The Wire Davis Simon zajedno s Edom Burnsom (također je surađivao na spomenutom uratku) potpisani su kao tvorci, što svakako projektu jamči društveni angažman i aktualnost, pa nije teško zaključiti da Rothova alternativna povijest ovdje smjelo služi kao promatračnica za sadašnjost. Simonov realizam i ovdje dolazi do izražaja, posebice u pedantno i elegantno rekonstruiranom okruženju četrdesetih godina.
Miniserija vjerno prati priču romana, koju hrabro nadopunjuje u ključnim trenutcima. Subjektivna, infantilna prizma Philipa Rotha (Azhy Robertson) nažalost je izgubljena, što je često slučaj s adaptacijama romana homodijegetskih pripovjedača, zbog karakteristika filmske naracije. Takva spoznajno ograničena svijest ujedno bi možda bila odveć hermetična za televizijski medij. Stoga je obitelj Roth, koju još čine otac Herman (Morgan Spector), majka Bess (Zoe Kazan), brat Sandy (Caleb Malis), postavljena kao glavni lik te nosi temeljnu priču u seriji. Sporedni fabularni rukavci vezani su uz bratića Alvina (Anthony Boyle), njegova iskustva na europskom ratištu i s oporavkom nakon ranjavanja, te Bessinu sestru Evelyn (Winona Ryder) koja se povezuje s konzervativnim rabinom Lionelom Bengelsdorfom (John Turturro) koji postaje pasionirani izvršitelj perfidnih antisemitističkih planova Lindberghove administracije, koju čine potpredsjednik Burton K. Wheeler (Daniel O`Shea) te ministar unutrašnjih poslova Henry Ford (Ed Moran).
B i C priča namjerno su oprečnih svjetonazora i vjernosti te su vješto kontrapunktirane da bi dodatno osvijetlile proživljavanja Rothovih. Alvin predstavlja idealističkog mladića koji se ide boriti za pravu stvar, naspram Hermana koji je salonski (malo)građanin koji se buni i protestira unutar četiri zida i među susjedima, no nema hrabrosti učiniti odlučujući korak. Evelyn je naivna osoba koja biva zavedena autom uspješnosti oportunističkoga vjerskoga vođe koji radi vlastitih probitaka pristaje izvršavati prljave poslove, štoviše osmišljavati temeljno antisemitske programe administracije koja je mrziteljski nastrojena prema njegovu narodu. Pritom najuspjeliji lik predstavlja Bess Roth u odličnoj glumačkoj kreaciji Zoe Kazan, koja je s jedne strane suočena s neizvjesnom budućnošću i strahom za dobrobit vlastite djece, te političkom kućnom uspaljenošću supruga koji ne želi emigrirati u Kanadu.
Serija se razvija sporim tempom, jer naglasak nije na događajnosti nego na evociranju atmosfere te psihološkim reakcijama likova. Zato najdogađajniji fabularni rukavci predstavljaju i najslabije mjesto ostvarenja. U romanu je primjerice Alvin otišao u rat te se vratio nakon ranjavanja, a njegov povratak je autoru služio da oblikuje pripovjedačevu psihološku reakciju na gubitak. Boravak u Europi nije bio prikazan. Kako je u seriji pripovjedačka funkcija promijenjena, taj aspekt priče izgubio je na važnosti pa se ekstenzivnije prikazao Alvinov boravak na starom kontinentu, što predstavlja dramaturški balast jer ne pridonosi razvoju priče i likova nego je nepotrebno retardira. Opravdanost se nastojala istaknuti u posljednjem segmentu radnje, kada se boravak na europskom bojištu povezuje s Lindberghovim nestankom, no spomenuto nije najspretnije i najuvjerljivije motivirano.
Burns i Simon uspješno izbjegavaju cliffhangere - kako tijekom trajanja epizoda, tako i u njihovim završnicama, upravo zbog naglašavanja psiholoških aspekata priče. Serija zaista odmjereno i gradirano razvija vrlo bogatu atmosferu anksioznosti i paranoje. Obitelj Roth, koja je ujedno i tip prosječne srednjeklasne američke obitelji, sve više uočava promjene i marginalizaciju, kao i porast netrpeljivosti među sugrađanima. Suptilno, putem detalja poput pojave agenata FBI-a ili ponašanja hotelskoga osoblja, naznačuje se pojava totalitarnih trendova.
Zavjera protiv Amerike vješto izokreće završnicu romana, koja je ipak izvedena u optimističnom ključu. Simon i Burns ostavljaju nas u mraku neizvjesnosti sugerirajući, za razliku od Rotha, da Lindbergh možda nije bio stranputica američke politike koja se više neće ponoviti. Američki nacionalizam i rasizam, u dosluhu s Trumpovom krilaticom Make America great again, odzvanja serijom te ostavlja gorak okus u ustima.
© Dejan Durić, FILMOVI.hr, 4. svibnja 2020.
