Realističan spoj fakcijskog i fikcijskog
Senke nad Balkanom, 1. sezona, 2017., red. Dragan Bjelogrlić
-
Kraljevina SHS a potom i Kraljevina Jugoslavija u povijesti je ostala upamćena kao vrlo specifična i trusna državna tvorevina koju su obilježili politički skandali i preturbacije, autoritarnost, etničke trzavice, atentati i slične nedaće. Ono po čemu je bila posebice poznata je korupcija visokih razmjera. Reći ćete da se na ovim prostorima baš ništa nije promijenilo od početka dvadesetoga stoljeća, pa ostaje dojam da je korupcija na balkanskim područjima urođena osobina, vezana uz mentalitet i način života te posljedično neiskorjenjiva. Spomenuta država se zbog osobitih karakteristika čini kao intrigantan vremenski i prostorni kontekst za oblikovanje kriminalističke priče. Klasični krimić redovito je bio u dosluhu s aktualnim društvenim procesima te je implicitno i eksplicitno reagirao na njih, odnosno na stanja društvene krize i erozije za koje je vjerovao da mogu biti prevladane. Ta optimistična vjera u ljudski napredak, u snagu razuma te društvenih institucija koje su tu da štite čovjeka, uvijek se očitovala u detektivovu uspješnom razrješenju slučaja te kažnjavanju prijestupnika. Društveni red, koji jamče organi reda te institucije koje stoje iza njih, naposljetku biva očuvan.
Srpska serija Senke nad Balkanom rekreira broja opća žanrovska mjesta krimića, smještenog u specifičan povijesni kontekst. U središtu razmatranja dvojica su detektiva. Jedan je prekaljeni stariji istražitelj i odlikovani ratni veteran Andra Tanasijević (Dragan Bjelogrlić) koji se nema više čemu radovati u životu. Nekadašnja zaručnica Sonja udana je za drugoga te mu je ujedno ljubavnica, a on dane provodi u liječenju egzistencijalnog očaja velikim količinama alkohola te nekakvim tabletama nedefinirane funkcije. Posrijedi je tipičan lik istražitelja koji je zašao na životnu stranputicu. Iako voli raditi sam, nadređeni mu dodjeljuju partnera, mladog i neiskusnoga Stanka Pletikosića (Andrija Kuzmanović), koji u odjelu krvnih delikata djeluje kao strano tijelo u stranom prostoru. Već je to naznačeno njegovim uglednim školovanjem u Švicarskoj, gdje je upoznao aktualne kriminalističke i forenzičke metode, ali i norme ponašanja oprečne izravnim balkanskima, te napose njegovim ekstravagantnim i šminkerskim načinom odijevanja.
Dinamika njihova odnosa proizlazi iz buddy-buddy relacije transponirane u balkanski kontekst, a počiva na tipskim dihotomijama – iskusno-neiskusno, staro-mlado, tradicionalno-inovativno, razočarano-idealističko. Njihova istraga račva se na više kolosijeka. Trebaju razriješiti enigmu egzotičnih ubojstava koja siju strah uzduž i poprijeko Beograda, a u kojima sumanuti ubojica žrtvama odsijeca glave. Pritom nastoje ući u trag misterioznom mafijašu kodnoga imena Kaluđer. Prema logici kriminalističkog zapleta, prvobitni zločin vodi do narednih, a rukavci se istrage granaju kako se multipliciraju informacije te dokazi do kojih detektivi dolaze.
Senke nad Balkanom stvaraju složenu i zakučastu fabularnu kombinatoriku, koja kriminalističke strategije počinje prožimati sa špijunskima jer politički kontekst igra veliku ulogu u njezinoj progresiji. Osim autoritarne vlade kralja Aleksandra I, koju predvodi general Petar Živković (Nebojša Dugalić), u priču su upleteni makedonski VMRO putem revolucionara Damjana Hadži Arsova (Toni Mihajlovski) koji teži osamostaljenu Makedonije koja je tada bila dio južne Srbije, te hrvatske ustaše, konkretnije Ante Pavelić (Bojan Navojec) koji se pojavljuje u funkciji Arsova odvjetnika. Pritom se sugerira turbulentna politička situacija u Europi koja se prelama preko Kraljevine. U SSSR-u kolo vode komunisti, pa se njihov čovjek Mustafa Golubić (Goran Bogdan) infiltrira u Beograd.
U Njemačkoj nacisti doživljavaju uspon, a svoje interese imaju i u SHS, pa su i njihovi agenti umiješani u priču, kao i tajna društva te naoružani ostaci ruske carske vojske koji djeluju na ulicama Beograda izvan zakona. Pritom trgovina opijumom predstavlja bitnu okosnicu. Neću dublje ulaziti u priču jer je svrha serije da gledatelju ostane što manje poznata, pa ću zaključiti da različite fabularne linije povezuju osobni interesi te napose problematika korupcije koja je metastazirala u sve pore društva u vrijeme Kraljevine te se općenito osjeća napeta atmosfera neposredno prije Šestosiječanjske diktature.Senke priču tako grade na fakcijskoj i fikcijskoj razini. Povijesni kontekst te društveni, politički i ekonomski procesi razmatrani u priči povijesno su ovjereni, a jamčeni su pojavom stvarnih povijesnih ličnosti poput kneza Đorđa, generala Petra Živkovića, budućega poglavnika Ante Pavelića, ruskoga genrala Vrangela. Likovi makedonskih revolucionara Damjana Hadži Arsova i sestre mu Jovane fiktivni su, no temeljeni na povijesnim modelima. Glavni protagonisti poput detektivskoga dvojca, zagonetne Maje (Marija Bergam), negativca Kaluđera fiktivni su. Bez obzira pripadali likovi fikcijskoj ili fakcijskoj razini, scenaristi su im pristupili slobodno, stvarajući neku vrstu apokrifne povijesti, kako ju je poimao Brian McHale, nudeći fiktivna i alternativna tumačenja povijesnih činjenica i aktera.
Tvorac serije Dragan Bjelogrlić, koji je uz Vladimira Kecmanovića, Dejana Stojiljkovića i Danicu Pajović suscenarist te je neke epizode režirao, vrlo vješto stvara zakučastu i dinamičnu fabularnu kombinatoriku u kojoj spretno i odmjereno bivaju postavljeni obrati u radnji. Pritom se nije pazilo samo na efektnost priče, nego i na odnose među likovima koji su također poprilično dobro postavljeni te se razvijaju kroz epizode. Serija je na visokoj produkcijskoj razini, pa su scenografija, kostimografija, fotografija i specijalni efekti kvalitetno izvedeni. Produkcija u regiji time je zašla na područje kvalitetne televizije, što se ne vidi samo u kompleksnoj narativnoj strukturi, visokoj produkcijskoj razini, nego i filmičnosti cjeline te određenoj dozi realizma.
© Dejan Durić, FILMOVI.hr, 16. travnja 2020.
Serija implicitno ispod zabavne površine stvara zanimljive paralele s našim dobom, putem čega izokreće temeljne svjetonazorske premise kriminalističkoga žanra. Vjera u društvene institucije izostaje jer one brane kriminalce te održavaju korupciju na životu, negativci prosperiraju, a čuvari pravde i reda bivaju sankcionirani.