Propitkivanje strogog binarizma
Crni član KKKlana (Blackkklansman), red. Spike Lee
-
Film započinje anegdotalno: mladi i naočiti Afroamerikanac Ron Stallworth (John David Washington) javlja se na oglas za posao policajca u Colorado Springsu. Sam oglas znakovito naglašava pozitivnu diskriminaciju: prednost pri zapošljavanju imaju pripadnici američkih manjina. Međutim, Ron bi trebao biti jedini afroamerički policajac u gradu, u čemu ravnatelj policije i gradonačelnik vide dobru priliku da gradsku upravu prikažu u pozitivnom i progresivnom svjetlu. Činjenica da će posrijedi biti djelo natopljeno humorom i ponajprije satirom, naznačeno je već u razgovoru za posao: protagonist se autokarakterizira kao osoba kojoj su odgojem, jer mu je otac radio u američkoj vojsci, usađene prave vrijednosti te će znati ispravno reagirati ako bude bio izložen rasističkim izljevima kolega. Ron također idealistički pristupa novom zanimanju, pa u jednom trenutku svojoj politički aktivnoj odabranici Patrice Dumas (Laura Harrier), voditeljici lokalnog udruženja afroameričkih studenata, tvrdi da je oduvijek želio biti policajac. Njegova putanja kroz policijsku hijerarhiju upućuje na tipične obrasce nastanka junaka: od najnižeg i najneatraktivnijeg položaja arhivista postepeno se penje prema boljim položajima. Prvo biva pomoćnikom detektiva u tajnim policijskim akcijama da bi naposljetku i sam postao detektivom.Taj je put, naravno, pun iskušenja: najproblematičnije je infiltriranje na politički skup udruženja afroameričkih studenata na kojem treba budno paziti na situaciju te prijaviti svaki subverzivni element i djelovanje. Događaj je paradoksalan: Ron je i sam pripadnik represirane skupine, koji nije sasvim svjestan svog rasnog identiteta, a dobiva zadatak da potencijalno potkopava nastojanja mladih Afroamerikanaca za političkom emancipacijom. Policija u kojoj radi iskorištava ga u rasističke svrhe. Nazočenje navedenom događaju ujedno predstavlja i početak procesa njegova osvještavanja, što ga u konačnici potiče da istraži lokalni ogranak Ku Klux Klana te čak postane njegovim članom.
Spike Lee se filmom, kojim se vraća u punu redateljsku formu, poigrava konvencijama popularnih narativa temeljenih na modusima romanse, pa Ronov poslovni uspjeh predstavlja svojevrsno ispunjenje želje dobrog i čestitog čovjeka koji se potvrđuje kao junak te pritom stječe rasnu svijest. Spomenuto poigravanje dovedeno je u kontekst blaxploitation filmova iz sedamdesetih godina, na koje se Leejevo djelo referira eksplicitno i implicitno. U prvom slučaju tako što se njegovi protagonisti izravno pozivaju na spomenuta djela, nastala sedamdesetih godina u kontekstu akcijskoga žanra te su bila namijenjena afroameričkoj urbanoj publici. Prilikom šetnje parkom Ron tako pita Patrice koji joj je junak iz određenih blaxploitation filmova draži i s kojom bi se protagonisticom mogla poistovjetiti. Redatelj očito upućuje da su ti naslovi imali bitnu funkciju u podizanju rasne svijesti afroameričke publike te predstavljaju bitan aspekt njihove popularne kulture s kojom su se mogli poistovjetiti te u njima vidjeti pozitivne i asertivne aspekte svog rasnog identiteta. Posrijedi nisu bili sporedni likovi sluškinja, dadilja, posluga itd., nego akcijski junaci koji su se smjelo upuštali u rješavanje opasnih i problematičnih situacija. Prkosili su stereotipu afroameričkoga negativca tako što su branili društvene vrijednosti i poredak. Ron je pomaknuta inačica takvoga junaka koji radi za represivni državni aparat sa svrhom da ga promijeni iznutra. Navedeno u svom političkom radikalizmu Patrice ne može razumjeti.Upravo dovođenje Rona i njegove priče u kontekst blaxploitation filmova predstavlja implicitni tip citatnosti. Radnja Crnoga pripadnika KKKlana odvija se početkom sedamdesetih godina, kada nastaju najvažniji filmski izdanci ovoga trenda, dakle u desetljeću kada on doživljava svoj vrhunac, pa Lee uzima događaj iz iskustvene zbilje te ga rekonstruira koristeći se obrascima tipičnog afroameričkog filmskog modusa. BlacKkKlansman vrvi blaxploitation ikonografijom: od držanja, odijevanja i frizura protagonista, preko montažnih prijelaza i glazbene podloge, a sve navedeno stvara specifičnu i opipljivu atmosferu, ali sve navedeno s primjesama nekih od učestalih redateljevih stilskih rješenja.
Kriminalistički obrasci istrage protkani su humornim i satiričnim elementima, pa je pozivanje na spomenute žanrovske strategije jedan od elemenata ironizacije. Jasno je da redatelju prošlost služi kao promatračnica za sadašnjost, na što upućuje i činjenica da je film imao premijeru točno godinu dana nakon povorke Unite the Right, koju su organizirali bijeli supremacisti u Charlottesvilleu. Ideja bjelačke rasne nadmoći ismijava se putem karikiranoga prikaza klanovskih rasista koji su zapravo najobičniji pripadnici ili neobrazovanoga white trasha ili pripadnici propale južnjačke aristokracije, koji su odavno izgubili utrku s vremenom. Njihov veliki vojvoda David Duke (Topher Grace), koji teoriju rasne nadmoći temelji na dobro poznatom pozivanju na biologiju, među ostalim tvrdi da Afroamerikanca prepoznaje po načinu govora te izgovaranja određenih riječi, no istodobno ne shvaća da cijelo vrijeme preko telefona ne razgovara s bjelačkim rasistom nego upravo Stallworthom. Crni član KKKlana nastoji biti humoran i satiričan prikaz rasnih odnosa u trampovskoj Americi, vrlo živopisan i duhovit, za nijansu predugačak, te izvrsnih glumačkih kreacija Johna Davida Washingtona, Adama Drivera i Tophera Gracea.Lee se poigrava i buddy-buddy stereotipima iz akcijskih filmova osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća, koje donekle prerađuje tako što propituje njihov strogi binarizam. Ron tako biva uparen s Flipom Zimmermanom (Adam Driver). Obojicu povezuje stjecanje svijesti o vlastitom identitetu. U prvom slučaju rasnom te njegovu položaju u kontekstu kulture Sjedinjenih Država, a u drugom slučaju o vlastitom židovstvu. Redatelj očito stvara paralele između položaja i progona Židova te afroameričke problematike, ali ujedno podcrtava i neprijateljstva koja bijela Amerika gaji prema ovim dvjema skupinama, projicirajući na njih vlastita neprijateljstva: na prve svoju animalnog i agresivnost, a na druge zavist jer im navodno kradu užitak.
© Dejan Durić, FILMOVI.hr, 1. listopada 2018.