Pravi materijal za film

Kvadrat, gl. ur. Vjekoslav Đaniš, br. 36-37, 2017.

• Financijska potpora nužna je za opstanak časopisa, no nije sve samo u financijama. Da bi časopis opstao, bitno je imati vjerne suradnike i čitateljstvo, dok uredništvo mora imati jasnu viziju što zapravo želi postići svojim radom. Također, veoma je bitan ritam izlaženja, postojanje određenog kontinuiteta na koji je publika navikla. Časopis Kvadrat izlazi preko dvadeset godina, za što je zaslužan urednik Vjekoslav Đaniš, neumorni promotor devete umjetnosti, ali jednako važnu ulogu ima petnaestak osoba koji godinama (neki od njih i desetljećima) pišu stručne radove o stripovima.

  Pokazalo se da publika voli tematske brojeve jer čitateljstvo je pokazalo velik interes za brojeve o Hugu Prattu (1927-1995) i strip-serijalu Ken Parker. U dvobroju 36/37, čija je tema povijesni i avanturistički strip, suradnici Kvadrata bavili su se strip-serijalima koji su od samih početaka stekli pozitivne ocjene publike. „Dvije godine prije premijernog objavljivanja Fosterovog Princa Valianta,1935. godine naš Maurović stvara svoj prvi strip Vjerenica mača koji se također može svrstati u ovaj žanr. Nakon ovoga prvijenca pod njegovim perom i kistom, uz nezaboravne vesterne, nastaje još niz povijenih stripova čija vizualno-grafička vrijednost ni danas ne blijedi i koji se i danas sa zanimanjem čitaju. Njega su slijedili Jules, Beker, Bednjanec i Lordanić čijim smo ostvarenjima također dali primjereni prostor u ovom broju. Od hrvatskih autora koji su značajan dio svog stvaralačkog opusa posvetili povijesnim temama ovdje je izostao jedino Devlić, ali o njegovim povijesnim stripovima smo u Kvadratu više puta pisali te mu posvetili i poseban tematski broj“, napominje Đaniš u uvodniku novoga broja.

  Dobar dio prostora posvećen je serijalu Princ Valiant koji je počeo izlaziti 1937. godine, prije najezde kostimiranih super-junaka, te autoru serijala - velikanu Halu Fosteru (1892-1982) koji je svojim radovima utjecao na brojne strip-autore. Dvobroj 36/37 započinje posljednjim intervjuom u kojemu Foster iscrpno opisuje djetinjstvo, svoje početke u strip-industriji, nastajanje serijala Princ Valiant, gdje je pronalazio inspiraciju za rad i što misli o ljudima koji su nastavili njegov rad. U intervjuu je sudjelovala i Fosterova supruga Helen.

  Andrija Mihajlović (1983) napisao je opsežan tekst o serijalu Princ Valiant, njegovim autorima i samoj radnji stripa. Tekstom Osamdeset godina sage o Princu Valiantu Mihajlović je dao vrijedan prilog strip esejistici; kao ljubitelj serijala pokazao je zavidno poznavanje građe, a spomenuo je i utjecaj određenih filmova kao što su Križari (Cecil B. DeMille, 1935), Ivanhoe (Richard Thorpe, 1952) i Vitezovi Okruglog stola (Richard Thorpe, 1953). Serijal Princ Valiant dosad je u nekoliko navrata ekraniziran - Princ Valiant (Henry Hathaway, 1954) i Princ Valiant (Anthony Hickox, 1997), a postoji i animirana serija The Legend of Prince Valiant (David J. Corbett, 1991-1993).

  Dušan Gačić napisao je općenit i osoban tekst o pustolovnom stripu i najpoznatijim pustolovima (Corto Maltese, Princ Valiant, Bernard Prince), Matko Vladanović pisao je o serijalu Kroz minula stoljećat andema Radilović-Furtinger, Tomislav Čegir o povijesnim stripovima Željka Lordanića (1948), dok je Živojin Tamburić analizirao povijesne stripove Ivice Bednjanca (1934-2011). Predmet istraživanja Vase Pavkovića bio je serijal Bijeli vitez, Danijel Kuzmić analizirao je serijal Brončano doba Erica Shanowera (1963), Tihomir Mraović raspisao se o serijalu Riđobradi, dok je drugi tekst Tomislav Čegir posvetio serijalu Ramiro.

  Dva teksta za ovaj dvobroj Kvadrata napisao je i Zoran Đukanović - u prvom tekstu piše o pustolovnim stripovima Hermanna Huppena (Bernard Prince, Comanche, Tornjevi Bois-Mauryja), od kojih su neki doživjeli ekranizaciju (Jeremiah), dok je drugi tekst posvećen serijalu Nošeni vjetrom Françoisa Bourgeona (1945): „Nema nikakve sumnje da je Hermann i u stripovima nastalim prije Jeremiaha pokazao majstorstvo vizualnog pripovijedanja. Roman Polanski nije bez razloga u posveti za Hermannovu monografiju napisao da njegovi strip albumi jesu film.“ (140)

  Mnogi navedeni strip-serijali koji se spominju u Kvadratu nisu ekranizirani, ali bi jednom mogli završiti na malim i velikim ekranima jer je većinom riječ o epskim, višeslojnim pričama koje lako mogu poslužiti kao materijal za film. Ukoliko se želi steći obilata doza informacija o pustolovnom i avanturističkom žanru u formi stripa, dvobroj 36/37 časopisa Kvadrat pravi je izvor pouzdanih podataka.

  © Miroslav Cmuk, FILMOVI.hr, 26. ožujka 2018. 

Piše:

Miroslav
Cmuk