Dinamika kinematografskog života
Igor Jurilj, Film od Zorinog doma do Edisona: Recepcija filma i prvih karlovačkih kinematografa u lokalnoj periodici, 1896-1920., Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2017.
-
Svaki grad ima svoje priče koje se sastoje od vlastelina, umjetnika, živopisnih (ne)zgoda, afera i uspjeha. Tako i svaka djelatnost u gradu ima svoju povijest; prouče li se lokalni časopisi i listovi, može se uvidjeti kako je tekao razvoj novih ideja i otkrića. Čitajući lokalnu periodiku koja je izlazila u Karlovcu od 1896. do 1920. godine, povjesničar Igor Jurilj (1986.) istražio je filmsku povijest, odnosno kako je film prihvaćen u Karlovcu, koja su kina bila aktivna, kakav je bio interes ljudi i s kojim su se problemima susretali kinematografi. Konačni rezultat istraživanja je knjiga Film od Zorinog doma do Edisona: Recepcija filma i prvih karlovačkih kinematografa u lokalnoj periodici, 1896-1920.
Jurilj je pomno istražio tiskovine koje su izlazile u Karlovcu od 1896. do 1920. godine (Karlovac, Karlovački glasnik, Svjetlo, Glasonoša, Narodni glas, Sloga), pa spominje o kojim su temama tiskovine tih godina ponajviše pisale, kakva im je bila uređivačka politika te opisuje stanje u novinarstvu.
O filmu se, primjećuje Jurilj, ispočetka pisalo veoma malo - trebalo je proći vremena da bi se pojavili veći tekstovi o filmu i održanim filmskim projekcijama. „U Karlovcu, s prvim godinama dvadesetog stoljeća, nakon medijskog zanemarivanja, film ipak biva donekle prepoznat kao platforma za pronošenje masovne kulture, čime postupno počinje parirati publicistici, odnosno dnevnim tiskovinama kao dotad dominantnom mediju.“ (38)
Prva filmska projekcija u Karlovcu održana je 1896. godine u Gradskom kazalištu Zorin dom, za što su zaslužni Rudolf Mosinger (1865-1918) i Lavoslav Breyer (1865-1928), što lokalne novine nisu popratile tekstom. Varaždinac Rudolf Mosinger, po zanimanju fotograf i jedan od organizatora prve javne projekcije filmova u Zagrebu 1896. godine, također je uvelike zaslužan za promociju filma u Karlovcu (ali i u Varaždinu!). Sklon inovacijama, Rudolf Mosinger pratio je svjetske trendove i koristio nove načine kako bi film popularizirao i dodatno približio ljudima: „Pozitivnu dinamiku kinematografskog života u gradu na četiri rijeke, osim dugometražnih filmova, donosi i eksperimentalni elan Rudolfa Mosingera, sklona redefiniranju konvencija i načina gledanja filma. Fascinaciju filmskim doživljajem praćenu emocionalnim reakcijama publike, Mosinger pokušava testirati u novoj formi gledanja filma na otvorenom, pod vedrim nebom.“ (80)
U prostoru Kazališta Zorin dom velik su interes izazivala predavanja političara i povjesničara umjetnosti Izidora Kršnjavoga (1845-1927) koji je filmove često koristio kao zabavno i edukativno sredstvo. U Karlovcu su najprije djelovali putujući kinematografi, a stanje se značajno mijenja nabolje 1908. godine, kada je Ljudevit Šroif u kavanu Hotela Central (sagrađenoga 1894. godine) smjestio stalni kinematograf Royal Amerikan.
Kako se razvija kultura gledanja filmova (i kvaliteta prikazanih filmova), tako dolazi i do svjetonazorskih sukoba između gledatelja. Upravi kina angažirani dušobrižnici katkad znaju uputiti kritiku, smeta ih što djeca i mladež smiju gledati filmove koji, po njihovom mišljenju, nisu prikladni za svaku dob (diskutabilan je bio naslov Zmija strasti). Prije zaključka, Jurilj opisuje pod kojim je okolnostima Karlovac dobio svoje prvo namjensko kino Edison, kojega su projektirali arhitekti Edvard Schön (1877-1949) i Bruno Bauer (1884-1955). Kino Edison otvoreno je 1920. godine, a Jurilj naglašava da nije Karlovac dobio prvo namjensko kino u Hrvatskoj (u Osijeku je namjensko Kino Uranija sagrađeno još 1912. godine).
Osim što detaljno opisuje razvoj filma u Karlovcu, Jurilj ujedno opisuje stanje u novinarstvu prije, tijekom i nakon Prvog svjetskog rata. Tako, primjerice, spominje manjak papira i hiperinflaciju koja je obilježila 1917. godinu. Spominje političke prilike, vladavinu Khuena Hederváryja (1849-1918) i podređenost Ugarskoj.
Naglasak je u knjizi ipak stavljen na događaje vezane uz film. U vremenima u kojima ljudi premalo drže do vlastite prošlosti, potrebno nam je što više ovakvih historiografskih publikacija u kojima se opisuje regionalna povijest grada, ali i filma.
© Miroslav Cmuk, FILMOVI.hr, 5. ožujka 2018.
Piše:

Cmuk