Satiričan pogled na prošlost

Huston, imamo problem!, red. Žiga Virc

• 
  
  Teza filma Huston, imamo problem! Žige Virca je da je Jugoslavija nakon Drugoga svjetskog rata razvijala svemirski program koji je u jednom trenutku došao u slijepu ulicu. Potom ga je  uspješno početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća prodala Sjedinjenim Američkim Državama. S obzirom na hladnoratovska prepucavanja, koja su tada bila na vrhuncu, SAD su bile vrlo frustrirane rapidnim razvojem sovjetskog svemirskoga programa. Kako nisu htjele zaostajati za svojim najvećim protivnikom, morale su brzo nešto poduzeti. Naposljetku se ispostavilo da su kupile beskorisnu stvar jer su jugoslavenske vlasti cijelu priču, napose izvještaje o uspješnosti programa, fabricirale kako bi ga što unosnije unovčile. Tito je pak američke pritiske manje ili više vješto izbjegavao, a novac koji je primio iskorišten je za razvoj industrije i poboljšanje životnoga standarda. Amerikanci nisu odustajali od odmazde za činjenicu da su bili nasamareni pa su nakon Titove smrti politički i gospodarski destabilizirali zemlju, što je imalo dalekosežne posljedice na događaje tijekom raspada države početkom devedesetih godina.
  
  Virc vješto isprepliće nekoliko narativnih linija te nas provodi brojnim lokacijama: Beograd, Pag, Željava, bivši vojni kompleks u Puli, slovenska ambasada u New Yorku, Dallas, Rijeka i brod Galeb. Pripadnik vojnog obavještajnog miljea nudi vizuru iz obavještajne perspektive čiji je zadatak bio da održi tajnost programa; američki povijesničar, koji se specijalizirao za svemirske programe, nastoji popuniti povijesni narativ; inžinjer Ivan Pavić s Paga upoznaje kćer koja živi u Beogradu te je suočava s istinom: njegova je smrt lažirana jer je trebao otići u Huston pomoći Amerikancima da prodani jugoslavenski svemirski program proradi. Navedeno je isprepleteno brojnim arhivskim snimkama koje redatelj umeće u svoj alternativni scenarij kako bi priča, korištenjem faktografskoga materijala, dobila na objektivnosti i povijesnoj vjerodostojnosti. Time se postiže svojevrsno dvostruko kodiranje: gledatelj je svjestan da arhivski snimci imaju svoj temelj u povijesnoj zbilji, no istodobno su svjesni i njegove fikcionaliziranosti zbog mogućnosti koje nudi filmska montaža, posebice kada se stave u suodnos s fingiranim dokumentarističkim materijalom iz sadašnjosti. Posrijedi je mockumentary jer fikcionalni događaji bivaju predstavljeni u dokumentarnom stilu s ciljem postizanja humornoga afekta, ali ispod tog komičnog plašta, djelo nas intrigantno poziva da promislimo o stvarnosti u kojoj živimo te principima na kojima je ona temeljena.
  
  Huston, imamo problem! redateljev je pokušaj da konstruira alternativnu povijest na temelju kolektivnoga pamćenja i sklonosti mitomaniji bivše države. Jugoslavija je u drugoj polovini dvadesetoga stoljeća bila jedna od europskih sila, koja je imala bitnu ulogu i ugled na onovremenoj političkoj sceni, što je autorima djela bilo poticajno da odu korak dalje te iskonstruiraju priču prema kojoj je ova država imala svoj svemirski program prije od nekih mnogo razvijenijih te tehnološki naprednijih zemalja. Sve kreće od istraživanja i projekta Slovenca Hermana Potočnika Noordunga, a centar programa bio je u objektu 505 pokraj Bihaća, što je bila jedna od najvećih zračnih vojnih baza u Europi.
  
  Konstruiranje alternativne povijesti popularna je strategija u postmodernoj književnosti i filmu (primjerice u romanima Zavjera protiv Amerike Philipa Rotha ili Sindikat jidiških policajaca Michaela Chabona). Ovdje možemo govoriti i o konstruiranju paranoidnog narativa jer priča o raspadu Jugoslavije nalikuje na tipičnu teoriju zavjere. Osobito je zanimljivo kada takvo djelo razmatra na koji način paralelan svijet utječe na naš te na koji način nam sugerira određena zapažanja o stvarnosti u kojoj mi obitavamo. Vircovo poigravanje s alternativnom poviješću Jugoslavije tako je temljeno na brojnim popularnim narativima bivše države. Umetanje arhivskoga materijala u suvremeno narativno tkivo filma na taj način želi usmjeriti pažnju gledatelja na promišljanje na koji je način Jugoslavija stvarala svoje kolektivno pamćenje te državnu mitologiju pa brojne snimke koje uključuju Tita i Jovanku postavlja u humorističan kontekst pokazujući da je sve stvar perspektive i strategija predstavljanja.
  
  Na problematiku propitivanja naravi i konstruiranosti stvarnosti upućuje i pripovijedni okvir u kojem se javlja Slavoj Žižek te popularnoteorijski nudi niz instrukcija samome gledatelju te ga upućuje u predmet razmatranja filma. Njegove opaske, koje s vremena na vrijeme prekidaju glavni tijek izlaganja, dotiču se brojnih tema inače poznatih iz njegovih filozofskih razmatranja u rasponu od naravi Balkana preko teorija zavjera. Međutim, činjenica da je naša društveno-simbolička stvarnost laž, fikcionaliziran narativ na koji kolektivna pristajemo provlači se djelom pa i sam Žižek pri kraju filma kaže da nam fikcije mogu puno toga reći fiktivnosti svijeta u koji smo uronjeni. Huston imamo problem! zanimljiv je filmski ekspriment koji dobrim dijelom ostavlja dojam mockumentarističke eksplikacije Žižekovih stavova. Dinamično snimljen i dobro montiran, vještim manipuliranjem arhivskim materijalom uvlači gledatelja u priču te nudi obilje humornih elemenata te satiričnih zapažanja o nekadašnjoj državi i njezinu vodstvu.
  
  © Dejan Durić, FILMOVI.hr, 24. svibnja 2016.
  

Piše:

Dejan
Durić