Crimson Peak ima dvije dimenzije, inače često uočljive u suvremenim komercijalnim filmskim produkcijama: scenarističku neinventivnost i vizualnu impresivnost. Film se otvara krajem devetnaestoga stoljeća u američkom gradu Buffalu: pratimo mladu junakinju Edith Cushing (Mia Wasikowska) kako ponosno hoda blatnjavim ulicama grada te prije vremena zakazanoga sastanka upada u prostorije izdavačke kuće, gdje očekuje urednikovo mišljenje o svom rukopisu. Njezin je roman temeljen na priči o duhovima, no ona smatra da posrijedi nije klasična horor priča, nego duhovi predstavljaju simbole prošlosti od kojih ne možemo pobjeći. Urednik pak drži da u rukopisu nedostaje sentimentalna ljubavna priča, koja bi prema njegovu nahođenju trebala biti svojstvena rodu autorice, a u dodatku bi tekst činila primamljivim širokoj publici. Edith protestira ocu, smatrajući da ju je urednik rodno stereotipizirao pa zahtijeva da u njegovu uredu pretipka rukopis jer on očito odaje rod autora. U kratkom verbalnom duelu s majkom svoga prijatelja iz djetinjstva Alana McMichaela (Charlie Hunnan) ona također protestira protiv poimanja žene u onovremenoj američkoj kulturu pa gledatelj stječe dojam da Guillermo del Toro i koscenarist Matthew Robbins (Mimic) upravo postavljaju konture društveno progresivne protagonistice, aktivne i samosvjesne, čime će pokušati rekonceptualizirati konvencionalne žanrovske odrednice gotskoga horora.
Potom je Edith suočena s odabirom, a on se manifestira u pojavi dvojice muškaraca. Prvi je već spomenuti doktor McMichael, kojeg poznaje od djetinjstva i koji se nakon duljeg izbivanja vraća iz Europe, gdje se školovao. Čini se da između njih postoji duboko razumijevanje, tim više što Alan povezuje znanstvenu prosvjećenost s duhovnom dimenzijom – vjeruje u spiritualnu stvarnost iza formi materijalnoga svijeta. Međutim, on za Edith predstavlja već poznati svijet koji ne nudi mogućnost proširivanja iskustva no može joj jamčiti društveni status i položaj. Zbog navedenih karakteristika njezin se otac Carter Cushing (Jim Beaver), inače bogati građevinski magnat, zalaže za tu vezu. Drugi je zagonetni Englez i veleposjednik Thomas Sharpe (Tom Hiddleston), koji dolazi u Sjedinjene Države zajedno sa sestrom Lucille (Jessica Chastain) kako bi pokušao osigurati financijsku podršku za nastavak obiteljskoga posla. U kontekstu Edith on predstavlja novo i zagonetno – svojim držanjem i ponašanjem, demodiranim načinom odijevanja te društvenim statusom – što nju neodoljivo usmjerava da se odluči za njega usprkos očevim protivljenjima.
Problem po strukturiranje priče i njezine idejne podloge nastaje u trenutku kada novopečeni bračni par Sharpe odlazi živjeti na suprugovo izolirano i velebno imanje u Velikoj Britaniji, koje vjerno rekreira ambijente, ugođaje, tipove likova te ideološke obrasce gotske literature. Del Torro i Robbins tada svoju junakinju počinju kažnjavati za njezin slobodarski svjetonazor te činjenicu da se nije povela za patrijarhalnim zakonom, utjelovljenima u njezinu ocu. Naime, oglušila se na njegova upozorenja da Sharpe nije dobar partner za nju. Stoga Crismon Peak nije ništa drugo doli prikrivena inačica didaktičnih priča o tome kako bi protagonistica trebala pronaći idealnog supruga i na koje sve stranputice može naići tijekom tog procesa. Ann Radcliffe zasigurno bi bila više nego ponosna na scenaristički dvojac.
Alan je pritom idealan ženik: obrazovan, naočit, građanin koji se s poštovanjem odnosi prema ženi s kojom može ostvariti idealan odnos putem društveno propisane zajednice braka, čime će služiti kao slika i prilika svojoj zajednici. Stekao je iskustvo putujući svijetom koje sada može primijeniti na poboljšanje životnih i društvenih uvjeta u Americi. Thomas je Englez i Europljanin, propali aristokrat koji predstavlja degenerirani društveni stalež koji samo što nije zauvijek nestao sa socijalne pozornice i premjestio se u povijesne udžbenike. Njegova obitelj i zdanje u kojem žive u kontekstu Edith predstavljaju suočavanje sa željom i nesvjesnim pa njezina kazna proizlazi iz činjenice da je užitak pokušala staviti na prvo mjesto umjesto društveno propisanih obveza. Thomas i Lucille te njihov incestuozni odnos predstavljaju predkulturno, nagonsko, needipizirano i dekadentno europsko pa Edith u konačnici jedino može spasiti Alan, koji zna da se junakom postaje kroz čekanje i odricanje, odnosno potiskivanje.
Tradicionalna scenaristička moralno-idejna kombinatorika možda bi iz današnje perspektive mogla proći kao ironična opaska na žanrovsko naslijeđe i njegove svjetonazorske konture, no problem po cjelinu stvara predvidljivost priče. Gledatelj je od početka svjestan što će se dogoditi pa je nekoliko koraka uvijek ispred protagonistice, što djeluje poput gotovo sadističkog postupka redatelja, koji prije gledatelju nego junakinji otkriva na koje će načine biti kažnjena. Time autor kao da zahtijeva od gledatelja da se uživi u njegov proces kažnjavanja protagonistice, no ubija psihološku napetost i umrtvljuje klimaks pa je posrijedi djelo lišeno suspensea i atmosferičnosti, čemu pridonosi i razvučeno trajanje.
Gledano s vizualne strane, film je vrlo promišljeno i pedantno ostvaren. Crimson Peak pastišira klasične stilske postupke u rasponu od filmske interpunkcije do scenografskih i kostimografskih rješenja te predstavlja upečatljivo rekreiranje obrazaca gotskih priča i filmova o opsjednutim kućama. Fotografija Dana Laustsena pažljivo barata kolorističkim skalama i kontrapunktiranjem te se očituje simbolička uporaba boja, napose crvene. Scenografski, kostimografski, fotografski djelo je stilizirano te predstavlja simfoniju vizualnih dionica koje čine karakterističan vizualni identitet ostvarenja. U takav kontekst potom Del Torro unosi poprilično eksplicitne scene nasilja koje pojačavaju dojam nagonske, animalne strane protagonista.
Jessica Chastain i Mia Wasikowska odlične su u svojim ulogama, iako je njihov moralno-etički binarizam naznačen već stereotipnom uporabom boje kose (crne i plave) te načinom odijevanja.
© Dejan Durić, FILMOVI.hr, 20. listopada 2015.
