Feljton: hrvatska književnost i film

• Odraz jedinstvene i nadasve autentične redateljske poetike

  Hrvatska književnost i film: Projekcije, red. Zrinko Ogresta, Hrvatska, 2013. (prema drami Lade Kaštelan Dva i dvadeset, 2015.)

  Piše: Katarina Marić

  29.11.2024. Ovo nesvakidašnje i intrigantno, radikalno odvažno i respektabilno komorno djelo minimalističkog oblikovno-izvedbenog postupka, kakvog doduše nameće i sam vrsno i cizelirano pisan predložak, stoji na domaćem kinematografskom pijedestalu kao odraz integritetne i ekskluzivitetne poetike jedinstvene i nadasve autentične redateljske autorske osobnosti Zrinka Ogreste. ...pročitajte cijeli tekst...

• Hrvatski mikrokozmos sudbine i opstanka

  Hrvatska književnost i film: Kino Lika, red. Dalibor Matanić, 2008. (prema zbirci priča Damira Karakaša, 2001.)

  Piše: Katarina Marić

  22.11.2024. Matanić u robustni, surovo-naturalističan svijet Karakaševe proze – ujedno poetske ode onom odbačenom, perifernom i nevoljenom, a pod kojim zanavijek kola kipuća uzbibana krv, umeće mogućnost otkupljenja ili jednostavnog prepuštanja usudnom. Ipak, zbog neposvećenosti pažnje preciznijem izgovoru dijalekta odnosno prirodnijim idiomskim naglascima glumaca puno gubi na uvjerljivosti i autentičnosti. ...pročitajte cijeli tekst...

• Komorni portret unutarnje tišine i obiteljske disonance

  Hrvatska književnost i film: Plavi cvijet, red. Zrinko Ogresta, 2021. (prema Drami o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića, 2010.)

  Piše: Katarina Marić

  21.11.2024. Uz poneke zamjerke, Plavi cvijet minimalističan je i pitak, intimistički sofisticiran, zreo i odmjeren naslov, naizgled skroman i nenametljiv – baš poput naslovnog cvijetka, pa i ako nije najbolji film Ogrestina opusa, svakako je u samom vrhu. ...pročitajte cijeli tekst...

• Novi generacijski klasik hrvatskog dječjeg filma

  Hrvatska književnost i film: Dnevnik Pauline P., red. Neven Hitrec, 2022. (prema romanu Sanje Polak, 2000.)

  Piše: Katarina Marić

  20.11.2024. Dnevnik Pauline P. razbija predrasude o domaćem filmu i pozamašno grabi naprijed u procvatu domaćeg dječjeg filma, te najavljuje novi serijal filmova o Paulini, na tragu onog o Koku, s novim zgodama u iščekivanom Drugom dnevniku Pauline P. Sve zajedno upućuje na to da će rečeni serijal postati jedan od najpopularnijih i najgledanijih hrvatskih kinematografskih iskustava. ...pročitajte cijeli tekst...

• Moralne dileme i ekološko licemjerje

  Hrvatska književnost i film: Duh u močvari, red. Branko Ištvančić, 2006. (prema romanu Ante Gardaša, 1989.)

  Piše: Katarina Marić

  19.11.2024. Riječ je o poprilično statičnom, razvučenom i sporom, mlitavom uratku bez dinamike, kakvu bi za sobom trebao povući njegov premisni detektivski nerv, općeg mlačnog dojma, čemu pridonosi mahom izrazito neuvjerljiva i drvenasta gluma malih protagonista ili pak djeci-gledateljima možda zbunjujuć casting dvije vrlo slične djevojčice u top-billu. ...pročitajte cijeli tekst...

• Kultni dječji romani u prvoj domaćoj filmskoj franšizi

  Hrvatska književnost i film II: Koko i duhovi, red. Daniel Kušan, 2011. (Ivan Kušan, 1958.); Zagonetni dječak, red. Dražen Žarković, 2013. (Ivan Kušan, 1963.); Koko 3: Ljubav ili smrt, red. Daniel Kušan, 2014. (Ivan Kušan, 1987.); Uzbuna na Zelenom Vrhu, red. Čejen Černić, 2017. (Ivan Kušan, 1956.)

  Piše: Katarina Marić

  14.9.2024. Kušanovo inteligentno i interaktivno igranje s djecom-čitateljima kroz lagan i nenametljiv fabularni izričaj, bliskost junaka s malom publikom postavilo je Kušana među generacijski omiljene dječje književne autore, koji i neke nove klince oduševljava filmskim ekranizacijama svojih radova, kroz odgovoran pristup redatelja koji su djeci kroz pokretne slike vizualizirali ove kultne naslove i njihove junake....pročitajte cijeli tekst...

• Komprimirajuće konstruktivna filmska konverzija intenzivno-zgusnuta teksta

  Hrvatska književnost i film II: Konjanik, red. Branko Ivanda, Hrvatska, 2003. (prema romanu Ivana Aralice, 1971.)

  Piše: Katarina Marić

  12.9.2024. Ivanda pretvara djelo u epsku ljubavnu priču, melodramu u ruhu pustolovno-povijesnog spektakla, krcatu orijentalnim egzotizmima, paralelu s kojom bismo u domaćoj filmskoj prošlosti mogli povući s Mimičnim Banović Strahinjom (1983) s radnjom u srednjovjekovlju odnosno s raskošnim poljskim naslovom Ognjem i mačem (Ogniem i mieczem, 1999) Jerzyja Hoffmana. ...pročitajte cijeli tekst...

• Meandrična destrukcija narativne linearnosti

  Hrvatska književnost i film II: Kradljivac uspomena, red. Vicko Ruić, 2007. (prema istoimenom romanu Dina Milinovića)

  Piše: Katarina Marić

  11.9.2024. Neprekidno premiješavanje i prepletanje vremensko-prostornih nivoa / skokova / naglih prijelaza zasigurno djeluje zbunjujuće na gledatelja koji ili film gleda prvi put ili pak nije čitao knjigu a tolika skokovitost ujedno razvodnjava potentno uzbudljiv i intrigantno-paranoidan špijunsko-kriminalistički triler odnosno oduzima mu na suspensnosti i dinamici. ...pročitajte cijeli tekst...

• Znalački i studiozno složen, ujednačen i konzistentno zaokružen film

  Hrvatska književnost i film II: Dnevnik Diane Budisavljević, red. Dana Budisavljević, 2019. (prema Dnevniku Diane Budisavljević 1941. – 1945.)

  Piše: Katarina Marić

  10.9.2024. Dana Budisavljević u svom se pristupu odlučuje na riskantan potez hibridne prezentacije djela: križanje igrane, dokumentarne te arhivske građe, no srećom finalan produkt polučuje uspjeh, kreirajući znalački i studiozno složenu, kompaktnu, ujednačenu i konzistentno zaokruženu cjelinu. ...pročitajte cijeli tekst...

• Produkcijski raskošno, ali bez oživljavanja katarzične čarolije predloška

  Hrvatska književnost i film II: Anka, red. Dejan Aćimović, 2017. (prema romanu Mate Lovraka Anka Brazilijanka, 1939)

  Piše: Katarina Marić

  09.09.2024. Redatelj i njegov tim realiziraju naslov raskošne produkcije, vizualno visokih standarda, s okom za estetiku i iskoristivost lokacija – kako arhitektonskih, jednako i same prirode; ipak manjkavosti poput neujednačena i nekoherentna ritma, preurednog knjiškog govora, ali i sporadično neodgovarajućeg kalkulantskog castinga, stavke su zbog kojih se gubi inicijalna potentnost realizacije. ...pročitajte cijeli tekst...

• Inferiorna sekundarna izvedenica preteksta

  Hrvatska književnost i film II: Šegrt Hlapić, red. Silvije Petranović, 2013. (prema romanu Čudnovate zgode šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić, 1913)

  Piše: Katarina Marić

  08.09.2024. Producentski raskošno uprizorenje začetnika dječjeg romana iz 1913., Petranovićev Šegrt Hlapić u suodnosu prema nemjerljivo vrijednom predlošku te kroz prizmu pitanja koliko isti postaje samo varijantna inačica književnosti, njena svojevrsna vizualna transpozicija biva izravnom interferencijom u književničin imaginativni bajoslovni svijet. ...pročitajte cijeli tekst...

• Od numinoznog simbolizma do filmske stereotipije

  Hrvatska književnost i film II: Kraljica noći, red. Branko Schmidt, 2001. (prema romanu Josipa Cvenića, 2000)

  Piše: Katarina Marić

  7.9.2024. Kraljici noći nedostaje pravog šušura i atmosfere perioda, ostavlja dojam površnosti i pomalo sterilne, nepovezane nizanke kadrova, više promašenog copy-pastea svojih uzora negoli samosvojnog relevantnog djela no još uvijek eskapističkog i pitkog o juvenilnim problemima formativnih godina svojih u filmu – od petnaestogodišnjaka u romanu, nešto ipak starijih protagonista. ...pročitajte cijeli tekst...

• Vrhunska subverzivna adaptacija maštovitog i visprenog knjiškog djela

  Hrvatska književnost i film II: Osmi povjerenik, red. Ivan Salaj, 2018. (prema romanu Renata Baretića, 2003.)

  Piše: Katarina Marić

  6.9.2024. Salaj potpisuje na roman iznimno oslonjeno no opet samosvojno i vrlo tankoćutno iščitano djelo, prenoseći ga pitko, s odličnim ritmom i britkim humorom, koherentnošću svih stilstičkih i tehničkih komponenti, pogođenog castinga, sjajne kamere, oštroumno-lucidnim dramaturškim rješenjima, sugestivnom glazbom, samopouzdanom no laganom rukom kreirajući vrhunsku, subverzivnu adaptaciju. ...pročitajte cijeli tekst...

• Lucidan i promišljen mali a veliki film kanonskog modernističkog djela

  Hrvatska književnost i film II: Kratki izlet, red. Igor Bezinović, 2017. (prema romanu Antuna Šoljana, 1965.)

  Piše: Katarina Marić

  5.9.2024. Bezinović u svom radu maestralno bešavno izveo i kao vlastite garnacije uveo barem pet elemenata: Šoljanov začudni magični realizam/nadrealizam; korespondentivni prebačaj s knjiškog poraća 1940-ih u filmsku suvremenost; ukomponiranost istarskih ikonografskih artefakata i idioma; inovativno-eksperimentalne i visoko sugestibilne tehničke detalje; barem dvije ikonične scene.  ...pročitajte cijeli tekst...

• Šarmantna i korektno artikulirana komedija

  Hrvatska književnost i film II: Zabranjeno smijanje, red. Davor Žmegač, 2012. (prema drami Mira Gavrana, 2004.)

  Piše: Katarina Marić

  4.9.2024. Dok u drami radnja funkcionira besprijekorno, na filmu radije ostavlja dojam nizanke mahom tipiziranih situacija i likova, sa sporadično infantilno prenaglašenim komičkim, humanističko-afirmativne i benigne no ipak sitcomovske populističnosti, bez konkrektnijeg ili markantnijeg ironijsko-melankolijskog podsloja, toliko svojstvenog spomenutim češkim punokrvnim ostvarenjima....pročitajte cijeli tekst...

• Estetika dekadencije i psihološka introspekcija

  Hrvatska književnost i film II: Serafin, svjetioničarev sin, red. Vicko Ruić, 2002. (prema pripovijesti Bauk Ulderika Donadinija, 1922.)

  Piše: Katarina Marić

  2.9.2024. Drugi Ruićev film Serafin, svjetioničarev sin adaptacija je pripovijesti Bauk (1922.), prerađene verzije Sablasti (1917.) Ulderika Donadinija – samosvojnog stvaraoca hrvatskog ekspresionizma. I baš kao što je i sam simulirao ludilo kako bi izbjegao frontu te usput neopazice kliznuo u ozbiljan duševni poremećaj koji je završio suicidom, isto se preslikava na njegova protagonista Serafina. ...pročitajte cijeli tekst...

• Oživljavanje Hektorovićeve renesansne vizije

  Hrvatska književnost i film II: Ribanje i ribarsko prigovaranje, red. Milan Trenc, 2020. (prema spjevu Petra Hektorovića, 1556.)

  Piše: Katarina Marić

  1.9.2024. Film je vrijedna ekranizacija važnog djela autohtone nam kulture, sadržajno specifičan u neizdiferenciranoj uniformnoj gomili – etičko-metafizička elegija, rasadnik onodobnih običajnosti – od pijavica i kupusa kao metoda liječenja do stihovanih kazivanja narodne poezije i umotvorina, prekrasna oda prirodi kao neodvojivoj od čovjeka – koji je priroda i sam, sniman na originalnim lokacijama. ...pročitajte cijeli tekst...

• Istraživanje utjecaja kolektivne traume na zajednicu

  Hrvatska književnost i film II: Svjedoci, red. Vinko Brešan, 2003., po romanu Jurice Pavičića Ovce od gipsa

  Piše: Iva Rosanda Žigo

  29.6.2024. Riječ o složenom filmu, filmu zanimljivih vizualnih i uopće dramaturško-režijskih rješenja. S književnim predloškom najintenzivnije ga povezuje istraživanje utjecaja kolektivne traume na zajednicu jer rat je ostavio duboke rane ne samo na individualnom, nego i na društvenom nivou. Zajednica se suočava s promijenjenim društvenim normama, gubitkom povjerenja i potrebom za obnovom društvenih veza. ...pročitajte cijeli tekst...

• Duboko promišljanje procesa transpozicije književnosti na film

  Hrvatska književnost i film II: Buick Riviera, red. Goran Rušinović, 2008. po romanu Buick Riviera Miljenka Jergovića

  Piše: Iva Rosanda Žigo

  

  28.6.2024. Ogolivši filmsku priču na odnos dvaju glavnih likova, postavivši u prvi plan psihološku napetost, problematiku identiteta, propitivanje traume i retraumatizaciju, Rušinović dodatno pripituje odnos književnog i filmskog predloška. Njegov je film očit odgovor na duboko promišljanje procesa transpozicije jednoga medija u drugi, kojim se nastoji pokazati međuprožimanje, ali i neovisnost književnosti i filma. ...pročitajte cijeli tekst...

• Humor kao katalizator jedinstvenog i originalnog redateljskoga stila

  Hrvatska književnost i film II: Ufuraj se i pukni, red. Ljubomir Kerekeš, 2019.; Marginalci, red. Ljubomir Kerekeš, 2022.

  Piše: Iva Rosanda Žigo

  27.6.2024. Bez obzira na to što oba filma imaju svojih nedostataka, vrijedan element u Kerekešovu rukopisu upravo je toliko spominjani humor. Jer, humor služi kao redateljsko-dramaturški potez kojim se propituju brojna pitanja i problemi današnjice – život na margini, borba mladog čovjeka za vlastitu budućnost, nejednakost manjina i različitih društvenih skupina, napuštanje temeljnih vrijednosti humanizma i sl. ...pročitajte cijeli tekst...

• Patetična dramaturško-redateljska rješenja na razini amaterske video vježbe

  Hrvatska književnost i film II: Sjećanje na Georgiju, red. Jakov Sedlar, 2002., po drami Nina Škrabe

  Piše: Iva Rosanda Žigo

  26.6.2024. Riječ je o neduhovitom filmu, loše glume i loših stilsko-dramaturških rješenja. Patetična dramaturško-redateljska rješenja koja se okreću prema oštroj kritici hrvatske filmske i kazališne stvarnosti, umetanje nadrealnih scena, korištenje arhivskog materijala – sve je to pridonijelo poimanju ovoga filma kao svojevrsne amaterske video vježbe. ...pročitajte cijeli tekst...

• Uspjelo transponiranje emotivnosti i poetičnosti dramskog izričaja u filmski medij

  Hrvatska književnost i film II:Trebalo bi prošetati psa, red. Filip Peruzović, 2014., po drami Tomislava Zajeca

  Piše: Iva Rosanda Žigo

  25.6.2024. Naglašenu emotivnost pa i poetičnost dramskoga izričaja redatelj Filip Peruzović, uz pomoć scenariste Tomislava Zajeca, dobro detektira te ih transponira i u filmski medij. Peruzovićeva adaptacija vjerno prati dramski predložak, međutim valja istaknuti kako se jedan element dodatno izdiže, postavljajući se pritom gotovo na razinu filmskoga lika. Riječ je o Kiši koja uporno pada tijekom cijeloga filma. ...pročitajte cijeli tekst...