Feljton: film i društvo
-
Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (4): Prolaz za Stellu, red. Ljiljana Šišmanović; Lijepo mi je s tobom, znaš, red. Eva Kraljević; Kakva si s parama, red. Rasim Karalić; Skrivena strana medalja, red. Antonia Dubravka Carnerud
Piše: Josip Grozdanić
Dokumentarni film Lijepo mi je s tobom, znaš Eve Kraljević, o starijoj sestri Miji koja ima Down sindrom, nudi optimističnu, vedru i humanu sliku prihvaćanja invalidnosti i u užem obiteljskom krugu hendikepirane osobe, i u njezinu širem okruženju. Posrijedi je izuzetno pozitivno ostvarenje kojim dominiraju ljubav, međusobno razumijevanje i altruizam, predočeni na neposredan i emotivan način ...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (3): Ustav Republike Hrvatske, red. Rajko Grlić; Ničiji sin, red. Arsen Anton Ostojić; Novi dan i Slobodni, red. Tomislav Žaja
Piše: Josip Grozdanić
Pokušaje uklapanja hendikepiranih osoba u mikrosredine i društvo autor u doksu Slobodni predočava apostrofiranjem njihovih dirljivih i sućutnih emocionalnih i intimnih stanja, a osobe se praktički mijenjaju pred kamerama, dok se nadaju ostvarenju svojih planova i snova te dok rade na tome. Individualni pristupi hendikepiranim osobama trajno intrigiraju Tomislava Žaju
...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – invalidnost u hrvatskom filmu (2): Hrabro i na rezultat, Kralj, red. Dejan Aćimović; Film s invaliditetom, red. Mario Kovač i Damir Kantoci; Seks s invaliditetom, red. Mario Kovač
Piše: Josip Grozdanić
Autori dokumentarnih filmova biografske i(li) naglašeno socijalno uvjetovane i kontekstualizirane priče o osobama pred kamerama praktički bez iznimke koriste za angažirani zagovor prava osoba s invaliditetom, za njihovo uključivanje u društvo i sve njegove segmente, za senzibiliziranje gledatelja odnosno javnosti prema problemima takvih osoba
...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (1): Sto minuta slave, red. Dalibor Matanić; Put lubenica, red. Branko Schmidt
Piše: Tomislav Čegir
Višeslojnost filmova Sto minuta slave i Put lubenica te široka razrada egzistencije osoba s invaliditetom, uz kvalitetnu izvedbu svih filmskih segmenata, otponac su i njihov izraženome statusu ne samo u opusima Dalibora Matanića i Branka Schmidta nego i u okvirima hrvatskoga filma u proteklome desetljeću. Nema sumnje da im ni odmak od stvaranja nije nimalo naštetio
...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Lika: Kino Lika, Ćaća, red. Dalibor Matanić; 72 dana, red. Danilo Šerbedžija; Odredište nepoznato, red. Vjeran Vukašinović i Ines Šulj
Piše: Josip Grozdanić
U Dalmatinskoj zagori i Lici u hrvatskom filmu uvriježeno žive isključivo grubi, prijeki, naprasiti i prgavi ljudi koji do suvremenosti i civiliziranosti drže koliko i do lanjskog snijega. Tu dakako još uvijek dominira i patrijarhat. Kako se čini, domaći filmaši Liku dominantno vide kao poligon za mračne priče s aromom gorštačkog horora, pa je u tom smislu šteta što je više ne eksploatiraju
...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Slavonija: Duga mračna noć, red. Antun Vrdoljak; Kraljica noći, red. Branko Schmidt; Crnci, red. Goran Dević i Zvonimir Jurić; Djed i baka se rastaju, red. Zvonimir Ilijić; Put lubenica, red. Branko Schmidt
Piše: Tomislav Čegir
U ovom tekstu nije moguće razabrati sva filmska ostvarenja što odražavaju raskoš slavonskih narječja, nego se žarište sužava na samo pet djela koja korespondiraju i s raznolikim kronološkim odrednicama. Nema nikakve sumnje da su ta ostvarenja različitih kvalitativnih statusa, kritičarskih vrednovanja i tržišnoga uspjeha. No, usprkos tome svi odražavaju specifičnosti slavonskoga podneblja i narječja ...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (2): Oprosti za kung fu, red. Ognjen Sviličić
Piše: Josip Grozdanić
Eksploatiranje dominantno mentalitetnih i kulturoloških razlika, koje nekad idu i do razine pojednostavljeno shvaćenih civilizacijskih različitosti, u ponajviše (crno)humornom i dijelom satiričnom ključu, ali nerijetko i u svrhu oslikavanja tjeskobnijih i pesimističnijih egzistencijalnih situacija kroz koje se kristaliziraju tipizirani likovi kao predstavnici određenih mentaliteta
...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Hercegovina: Kenjac, red. Antonio Nuić; Obrana i zaštita, red. Bobo Jelčić; Moram spavat´, anđele, red. Dejan Aćimović; U zemlji čudesa, red. Dejan Šorak; Blagajnica hoće ići na more, red. Dalibor Matanić
Piše: Josip Grozdanić
Ako se lik čini duhovitim na papiru, gdjekad nema granice konvencijama i stereotipima u oslikavanju likova koji upravo zbog toga po defaultu odsklizavaju u neuvjerljivosti i karikature. S druge pak strane, ako su ambicije redatelja usmjerene ka kreiranju slojeviti(ji)h i intrigantni(ji)h obiteljskih i(li) socijalnih drama, svim će prethodno navedenim osobinama likova biti pridani negativni predznaci ...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmacija i otoci: Kako je počeo rat na mom otoku, Maršal, Svećenikova djeca, red. Vinko Brešan; Ta divna splitska noć, red. Arsen Anton Ostojić; Trešeta, red. Dražen Žarković; Vjerujem u anđele, red. Nikša Sviličić
Piše: Josip Grozdanić
Razlika u uporabi i tretmanu određenih narječja i dijalekata je razumljiva, makar je u cjelini zajedničko obilježje djela svih navedenih filmaša to da dijalekte i govor dominantno koriste u svrhu oslikavanja likova i njihovih karaktera, međuodnosa koji vladaju u određenim manjim ili većim te nekad izoliranim sredinama, dakako i mentaliteta tih sredina te njime dijelom određenih temperamenata ...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Koliko su kvalitetni hrvatski filmovi za djecu, a od igranih do animiranih i obrazovnih, i koje vrijednosti promiču? (2) – Suvremeni hrvatski animirani film: Duga, red. Joško Marušić; Inspektor Martin i banda puževa, red. Igor Lepčin
Inspektor Martin i banda puževa natopljen je Lepčinovim osobnim ikoničnim mjestima iz svijeta umjetnosti – poglavito filma i stripa, čije duhovite reminiscencijsko-omažne pop-kulturalne reference kao hot-spot izazovno-nostalgična mjesta znalcima, evidentno ciljaju ka starijoj publici. ali i super-junaštvu i super-moćima stripovskih heroja. Taj je film dobrodošao naslov domaće animirane scene ...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Koliko su kvalitetni hrvatski filmovi za djecu, a od igranih do animiranih i obrazovnih, i koje vrijednosti promiču? (1) – Suvremeni hrvatski igrani film za djecu: Šegrt Hlapić, red. Silvije Petranović; Duh babe Ilonke, red. Tomislav Žaja
Duh babe Ilonke je s(p)retna, tečna i pitka žanrovska mješavina, prostudirane utemeljenosti u svakom dotaknutom žanrovskom rukavcu pojedinačno – sižejno oblikovana i konstituirana kao fantastična (akcijska) pustolovina, čiji slojevi mističnog i iracionalno-tajanstvenog umješno koegzistiraju s mjuzikl-točkama (glazba kao iskaz osebujnosti romskog etnosa) i prštavim humorno-komičnim ...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (3): Što je muškarac bez brkova, red. Hrvoje Hribar; Sonja i bik, red. Vlatka Vorkapić
Piše: Josip Grozdanić
Kod Tomića su iznimno bitni dijalekti kojima govore likovi, a koji intenzivno pridonose autentičnosti, slikovitosti, zanimljivosti i humornosti tih likova kao i zbivanja u romanu tj. filmu, neprestano i intenzivno pomaknutima, grotesknima i lagano crnohumornima, ali i tipično humanima i empatičnima, s izraženim afinitetom prema ljudskim vrlinama, slabostima i dvojbama
...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Obrazovni film za djecu
Piše: Tomislav Čegir
Ne treba zaboraviti na animirani, lutkarski, igrani, dokumentarni, pa i eksperimentalni film potiču raznovrsne kognitivne procese i u najboljem slučaju mogu unaprijediti i psihički i emotivni sklop pri obrazovanju djece. Ipak kakva god da uloga filma u obrazovanju može biti, ne smije se zanemariti činjenica da mora počivati u egzistencijalnome sukus djeteta temeljenome na obiteljskome
...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (1): Da mi je biti morski pas, red. Ognjen Sviličić
Piše: Josip Grozdanić
U izvedbenom smislu, Sviličić je u filmu Da mi je biti morski pas kreirao cjelinu mozaične dramaturgije uz oslanjanje na galeriju ponekad prenaglašeno slikovitih i pomaknutih likova, lokalni kolorit koji se ne ogleda samo u prepoznatljivim splitskim urbanim toponimima kao scenografiji koja pojačava kontrast mentaliteta, nego i u karakterima likova, njihovoj komunikaciji i govoru
...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Bosna: Sve džaba, red. Antonio Nuić; Armin, red. Ognjen Sviličić; Halimin put, red. Arsen Anton Ostojić
Piše: Tomislav Čegir
U djelima domaćega autorskoga predznaka s tematskom usmjerenošću bliskom nam geopolitičkome području uočavamo i razna variranja jezika i narječja pa su u lingvističkome smislu nepobitno podatni i za pomnija proučavanja. Sve džaba, Armin i Halimin put bespogovorno možemo uvrstiti u vrhunce suvremenoga hrvatskoga filma, barem u posljednja dva desetljeća ...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Zagreb: Snivaj, zlato moje, red. Neven Hitrec; Čovjek ispod stola, red. Neven Hitrec; Fine mrtve djevojke, red. Dalibor Matanić; Metastaze, red. Branko Schmidt; Ljudožder vegetarijanac, red. Branko Schmidt; omnibus Zagrebačke priče
Piše: Tomislav Čegir
Naglasak na temeljno kajkavskoj uvjetovanosti zagrebačkoga govora, nazočan u ranijim povijesnim razdobljima, razgranava se sve više u promjeni strukture stanovništva, useljenicima iz raznih dijelova Hrvatske ali i bivše Jugoslavije. Nije pritom upitna kvaliteta obrađenih filmova, ali je razvidno s kolikim su promišljenim pristupom razni autori koordinirali narječja u okviru filmske građe ...pročitajte cijeli tekst...
-
Hrvatska književnost i film: Četverored, red. Jakov Sedlar; Konjanik, red. Branko Ivanda; Polagana predaja, red. Bruno Gamulin; Potonulo groblje, red. Mladen Juran; Ne dao Bog većeg zla, red. Snježana Tribuson; Čaruga, red. Rajko Grlić
Piše: Josip Grozdanić
Ako su ekranizacije proze Ivana Aralice kao i njegovi filmski scenariji simboli tradicionalizma i bavljenja neuralgičnim mjestima prošlih vremena u hrvatskom filmu tijekom posljednjih četvrt stoljeća, prilagodbe proze Gorana Tribusona te njegovi filmski scenariji predstavnici su suvremenije ili barem nepretencioznije tematike i bavljenja egzistencijalnim motivima
...pročitajte cijeli tekst...
-
Hrvatska književnost i film: Luka, red. Tomislav Radić; Duga ponoć, red. Miljenko Brlečić; Karneval, anđeo i prah, Zagrljaj, red. Antun Vrdoljak; Đuka Begović, red. Branko Schmidt
Piše: Josip Grozdanić
U Đuki Begoviću autori su podlegli idejnoj tezičnosti i karakternoj formulaičnosti u kojoj ima mjesta za praktički sve stereotipe o teško ranjenoj širokoj slavonskoj duši koja očaj utapa u alkoholu i agresivnosti, kao i za izraženu kršćansku simboliku, dok s druge strane nisu uspjeli kreirati slojevitije likove i njihove međuodnose, uz prilagođavanje novom duhu vremena i društveno-političkim okolnostima ...pročitajte cijeli tekst...
-
Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike – Književnici u hrvatskom filmu: Ljeto za sjećanje, red. Bruno Gamulin, Libertas, red. Veljko Bulajić
Kvalitativni dosezi domaćih biografskih igranih filmova mada neujednačeni, mahom su na dobrom putu, no kvantitativno svakako inferiorni i insuficijentni primjerice dokumentarcima, kao i biografijama zaslužnika u inim kinematografijama te ostaje za nadati se njihovom što većem prilivu u budućnosti jer zasigurno poveći broj osoba iz domaće kulturne povijesti zavrjeđuje vlastite ekranizacije ...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Nacionalne manjina na hrvatskom filmu – Srpska manjina: Oluja nad Krajinom, red. Božidar Knežević; Amarcord 1991.-2001., red. Pavle Vranjican; Pad Krajine, red. Filip Švarm; Poplava, red. Goran Dević
Piše: Tomislav Čegir
Percepcija srpske manjine u Hrvatskoj još je uvijek nepobitno zasjenjena zločinima počinjenim u Domovinskome ratu, a uteg što ih obilježava i nadalje se ne može u potpunosti razriješiti. U takvim postupcima, dokumentarni filmovi koji ne pripadaju matici jasnije iskazuju kulturne i društvene različitosti, ali i sličnosti hrvatskoga i srpskoga nacionalnog predznaka te mogućnost svrhovitijega suživota ...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (1)
Piše: Janko Heidl
Ženski hrvatski dugometražni igrani filmovi oko kojih nema ni najmanje dvoumice su: Vrijeme za... Oje Kodar, Tri muškarca Melite Žganjer i Ne dao Bog većeg zla Snježane Tribuson, Korak po korak Biljane Čakić Veselič, Sonja i bik Vlatke Vorkapić, Zagreb Cappuccino Vanje Sviličić i Ti mene nosiš Ivone Juke. Mahom je riječ o ostvarenjima kojima su redateljice i scenaristice ili suscenaristice ...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (2)
Piše: Janko Heidl
Ako bi udjel dugometražnih igranih filmova što su ga režirale žene bio i onaj najbenevolentnije računan, sa svim polovičnim i ispodpolovičnim prinosima, uključujući kao punopravne čimbenike i četiri još neprikazana filma, iznosio trinaest posto, to je još uvijek gotovo dvostruko manje od postotka redateljica članica DHFR. Napredak, dakle, jest uočljiv i znatan, no zasigurno nedovoljan ...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (3)
Piše: Janko Heidl
U odista obilnoj, moglo bi se reći i nepreglednoj, odnosno nesagledivoj ponudi suvremenog hrvatskog filma koji ne pripada dugometražnom igranom, autorice, čini se zauzimaju važniju ulogu negoli u cjelovečernjem. Svatko tko iole prati život hrvatskog slikopisa, imena će najznačajnijih autorica pojedinih vrsta i rodova navesti u istom dahu, mnogokad čak i prije nego imena autora ...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Nacionalne manjina na hrvatskom filmu – Romska manjina: Lungodrom, red. Marnel Tomić; Jednakost za sve; Ljudi naše savjesti; Razred, red. Vesna Čudić; Učiteljica, red. Đuro Gavran; Štitarski Romi, red. Šime Dominković
Piše: Tomislav Čegir
Lungodrom je dosljedno svjedočanstvo o položaju Roma na prostoru Balkana, u kojem autor Marnel Tomić vlastiti stav o položaju manjine povlači u kontekst izgradnje filmske cjeline i u prvi plan stavlja sudbine ljudi te jasno percipira ruinirane prostore što su im arhitektonskom zaštitom. Lungodrom je ostvarenje čije su filmske vrijednosti razvidne svakim novim gledanjem
...pročitajte cijeli tekst...
-
Književnost za djecu i film (2) – Ivan Kušan: Koko i duhovi, red. Daniel Kušan; Zagonetni dječak, red. Dražen Žarković; Ljubav ili smrt, red. Daniel Kušan
Piše: Tomislav Čegir
Zagonetni dječak zasigurno je najeksplicitnije postmodernističko ostvarenje. Slojevito propitivanje žanra detekcije, odnos prema žanru sportskoga filma ili pak sasvim jasne mitske konotacije u posljednjem dijelu obogatile su slojevitost ovog uratka. Rekonstrukcijski odmak od samog predloška tiče se zasigurno ne samo čimbenika sličnosti i čimbenika razlika književnosti i filma nego i redateljske pozicije ...pročitajte cijeli tekst...
-
Književnost za djecu i film (1) – Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode Šegrta Hlapića, red. Milan Blažeković; Šegrt Hlapić, red. Silvio Petranović
Piše: Tomislav Čegir
Premda se može činiti začudnim, samosvojnost prilagodbe pridonijela je da je animirani film Čudnovate zgode Šegrta Hlapića snažnije odrazio duh vremena i snagu izvornika nego li igrani Šegrt Hlapić koji je njime ostao zasjenjen. Ako pritom nema sumnje da Blažekovićevo ostvarenje ostaje vrijednim prinosom hrvatskome animiranome filmu, možemo požaliti da Petranovićevo nije dobacilo dalje ...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Rock glazba i film: Sretno dijete, red. Igor Mirković; Rock n roll je kriv za sve?, red. Sanjin Stanić i Dean Lalić; Pjevajte nešto ljubavno, red. Goran Kulenović
Piše: Tomislav Čegir
Zbog kvalitativnih dosega rockumentaraca Sretno dijete i Rock'n'roll je kriv za sve? i njihova značaja u raščlanjivanju supkulturnog identiteta i društvenih previranja koja su im okvirom, kao i uslijed nedovoljne hrabrosti igranoga filma u posezanju za rock glazbom, možemo naznačiti nesrazmjer percepcije toga ipak bitnoga kulturnoga i glazbenoga smjera
...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike (3) – Slikari u hrvatskom filmu: Sto minuta slave, red. Dalibor Matanić
Unatoč slabostima filmske prirode (razvučenost, stereotipnost, pretencioznost…) te donekle zapostavljanja tematizirane naslovne ličnosti (u korist krivo castiranog partnera-antipoda), Sto minuta slave djelo je koje je zahvalnom i izdašnom temom pružilo estetizirani sinestezijski oblik mnogih umjetnosti – filma, glazbe, slikarstva u jedinstvenom i artikuliranom redateljskom prosedeu ...pročitajte cijeli tekst...
-
Feljton Film i društvo – Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike (2) – Skladatelji u hrvatskom filmu: Lisinski, red. Oktavijan Miletić; Kontesa Dora, red. Zvonimir Berković; Lea i Darija, red. Branko Ivanda
U filmu Lisinski (1944) protagonist (u tumačenju frapantno mu slična glumca Branka Špoljara) baš kao i čitavo ozračje filma, ostavlja dojam sentimentalističkog, papirnatog i nerealnog lika, nikako čovjeka od krvi i mesa, radije visoko romantizirane i individualizirane krhke porculanske figurice nastale na zasadama romantičarskog pokreta, no ipak priklonjena općim idealima rodoljublja ...pročitajte cijeli tekst...
-
Hrvatska književnost na filmu – Miroslav Krleža: Glembajevi, red. Antun Vrdoljak
Piše: Josip Grozdanić
Vrdoljakove Glembajeve krasi titula ako ne najuspjelije, a ono svakako najatraktivnije adaptacije nekog Krležina djela. Dosta raskošno producirano ostvarenje odlikuju vizualna estetiziranost, likovna i kompozicijska dojmljivost, scenografska promišljenost, funkcionalnost i zaokruženost, atmosferična, dovoljno elegantna i povremeno sugestivna režija te izvrsna fotografija i fantastična glazba ...pročitajte cijeli tekst...
-
Hrvatski biografski filmovi: Seljačka buna 1573., red. Vatroslav Mimica; Čaruga, red. Rajko Grlić; Donator, red. Veljko Bulajić; Tajna Nikole Tesle, red. Krsto Papić
Piše: Katarina Marić
Hrvatska filmska povijest bilježi omalen broj biografijama nadahnutih cjelovečernjih igranih filmova. Pritom šest od ukupno deset naslova obrađuje živote umjetnika a svega četiri one ostalih istaknutih ličnosti hrvatske povijesti; pritom dva potpuno pozitivne – genijalca (Nikola Tesla) i narodnog junaka (Matija Gubec) a dva kontroverzne dvoznačne ličnosti (Čaruga i Šlomović), o kojima će se razmatrati u ovom tekstu ...pročitajte cijeli tekst...
kritike i eseji
