Videoigre kao novi prostor filmskog mišljenja

Hrvatski filmski ljetopis, gl. ur. Krunoslav Lučić, br. 124 / zima 2025.

• Prepoznatljivi tromjesečni filmološki časopis Hrvatski filmski ljetopis nanovo prezentira tekstove koji uspješno spajaju filmologiju i pristupačnost širem čitateljstvu, pokrivajući širok spektar tema. Ovaj put u žiži interesa su Film i videoigre, pri čemu se toj temi posvećuje dvije trećine broja – oko stotinjak stranica, s ukupno šest tekstova, a naslovnicu krasi prizor iz poznate horor-videoigre Go Home Annie.

  U prvom radu tematskoga bloka – Videoigre u mediju pokretnih slika, Ninoslav Mrvelj razmatra videoigre kao dio medija pokretnih slika s naglaskom na odnos filmske i ludičke naracije, s ciljem prezentacije videoigara kao novog medija srodnog filmu koji zbog svoje prirode pripada širem pojmu pokretnih slika. U radu Ljubičasti neon i smrskane lubanje: psihoanalitičko tumačenje nasilja na primjeru serijala Hotline Miami Tin Bačun analizira može li videoigra prikazom nasilja komentirati nasilje i dekonstruirati vlastite reprezentacijske mehanizme, koristeći psihoanalitički okvir Freuda, Junga, Lacana i povezanih autora. O osebujnom japanskom dizajneru videoigara Hideu Kojimi kao auteuru novog kova‍ raspravlja Kristian Komorčec, nastojeći ustvrditi najizraženije odlike Kojime kao auteura, uključujući njegove opetovane odabire na ludičkoj razini, žanrovske i podžanrovske preferencije, dominantne tematske preokupacije, specifičnosti redateljskog izričaja i najzastupljenije postmodernističke postupke.

  

  Narativni strojevi i igre koje se ne računaju: u obranu žanra životne simulacije i njegovih igračica‍ naslov je autorice Izabele Šegedin, u kojem se istražuje jedinstvenost i trajna popularnost rečenog žanra, s posebnim naglaskom na igricu The Sims kao svojevrsnog pionira eksperimentalnoga participativnog pripovijedanja, naoko jednostavne formule no zapravo složena narativna alata koji igračima pruža prostor za kreativnost i samoizražavanje, čineći je jedinstvenim entitetom u svijetu igara i šire. Tekst Tipovi filmskog izlaganja u videoigrama‍ Filipa Zadre analizom oblika filmskog zapisa i tipova filmskog izlaganja, istražuje kako videoigre implementiraju filmske resurse u vlastite virtualne svjetove. Dizajneri videoigara ne preuzimaju filmske postupke tek na razini pukog oponašanja, nego ih sustavno integriraju u vlastite izražajne modele.

  

  Esej Fenomen igre: videogaming (ni)je igra Lejle Panjeta razmatra fenomenologiju igranja, kratku povijest i razvoj igre u odnosu na složen odnos između filma i videoigara kao dva komplementarna medijska fenomena unutar suvremene vizualne kulture. Film i videoigre djeluju kao braća u neprekidnom dijalogu i uzajamnoj inspiraciji, oblikujući budućnost medijske kulture i potvrđujući važnost igre kao esencijalnog aspekta ljudskog iskustva i kulturnog razvoja, smatra autorica.

  Uz stalne rubrike: Festivali i revije (predstavljeni su 34. dani hrvatskog filma i 32. europski filmski festival u Paliću), Novi filmovi (Bugonia‍, Drugi dnevnik Pauline P., Hamnet, Kontinental 25, Mirotvorac, Superman, Trenutak nestajanja, Umri, ljubavi, Vjetre, pričaj sa mnom) i Nove knjige (Adrian Pelc piše o knjizi Irene Paulus Audiovizija hrvatskoga filma: Primjeri suvremene skladateljske prakse‍, 2024.), predstavljena je i rubrika Nosač zvuka (Nikica Gilić piše o nosaču zvuka Ozrena Depola Chapters. Screen & Stage Dancefloor Jazz from Yugoslavia 1971–1984‍ iz 2025.).

  

  Tako Hrvatski filmski ljetopis na svojih dvjesto stranica donosi dovoljno informativnog i opširnog materijala za sve čitatelje zainteresirane za filmske teme, naročito one povezane uz videoigre.

  ©Katarina Marić, FILMOVI.hr, 3. rujna 2026.

Piše:

Katarina
Marić