Spielbergov povratak šarmu staroga blockbustera
Dan razotkrivanja (Disclosure Day), red. Steven Spielberg, SAD, 2026.
-
Osvježenje je vidjeti staromodan blockbuster u kojem je naglasak na postupanju likova umjesto na specijalnim efektima i CGI pozadinama. Danas su filmski spektakli u tolikom mjeri zasićeni računalnom animacijom da je logično postaviti pitanje jesu li uopće igrani ili je posrijedi neka vrsta hibridnoga filma s obzirom na to da animacija prevladava. Dan razotkrivanja vješto izbjegava pretjeranu uporabu animacije te naglasak stavlja na stvarne lokacije i ljude u njima, a kada i koristi CGI, čini to, s obzirom na budžet i zvučno redateljsko ime, na poprilično loš način. Primjerice, negdje na sredini priče javlja se akcijska sekvenca koja uključuje protagoniste, antagonista, automobil i dva vlaka koja se mimoilaze te je odlično režirana s vješto postignutom dinamikom i učinkom suspensea, no evidentno je kako su glumci postavljeni na animiranu pozadinu. Kada se javljaju životinje poput jelena, lisice, ptica, također je posrijedi računalna animacija niske razine uvjerljivosti pa iznenađuje što je redatelj kalibra Stevena Spielberga (Jurski park, Schindlerova lista) sebi dopustio takve početničke propuste.
Dan razotkrivanja temeljen je na Spielbergovoj priči, prema kojoj je poznati scenarist David Koepp (Jurski park, Nemoguća misija, Soba panike, Spider-Man) osmislio scenarij koji uključuje izmještanje dvaju likova oko kojih se grade dvije usporedne fabularne linije koje se ujedinjuju u jednu u trećem činu, što dovodi do klimaksa radnje. Zaplet je temeljen na obrascu potjere, a dodatno je pojačan konspirativnim elementima koji sugeriraju zavjeru političkih i korporativnih centara moći.
Priča se znakovito otvara na hrvačkom meču efektnim korištenjem subjektivnih kadrova u ringu dok jedan natjecatelj mlati drugoga. Autor time otvara temu nasilja koja će se provlačiti ostvarenjem kao jedna od konstanti destruktivne ljudske prirode koja treba biti prevladana. Navedeni prolog ujedno uvodi prvi glavni lik, doktora Daniela Kellera (Josh O`Connor), stručnjaka za računalnu sigurnost, koji radi za tajanstvenu korporaciju Wardex, na čijem je čelu autoritarni Noah Scanlon (Colin Firth), čije podatke o postojanju izvanzemaljskih oblika života krade kako bi ih učinio dostupnima javnosti jer ona ima pravo znati. Stoga Kellera zajedno s religioznom mu djevojkom Jane Blankenship (Eve Hewson) pratimo u procesu izmještanja jer su im Wardexovi plaćenici neprestano za petama. Spielberg i Koepp predvidljivo ljubavni par postavljaju na temelju opreke znanstveno i religiozno kako bi uzeli u obzir različite svjetonazore i pokazali da oni ne stoje nužno u odnosu antagonizma.
Druga se fabularna linija otvara u Kansas Cityju te uvodi lik voditeljice lokalne televizijske vremenske prognoze Margaret Fairchild, koju odlično tumači Emily Blunt. Ona igrom slučaja otkriva kako ima neobičnu sposobnost razumijevanja misli i osjećaje drugih ljudi te govorenja jezika koje do tada nije znala. Pravo iznenađenje nastupa kada, tijekom televizijskoga prijenosa, počne govoriti nepoznatim jezikom, koji matematički nadareni Daniel razumije, što izaziva znatiželju Wardexa. Margaret shvaća da poznaje Daniela te također kreće u potragu za njim, a kako bi mu pomogla protiv zločeste korporacije koja mu ne da mira.
Spielberg vješto vodi radnju na dva kolosijeka. Narativne linije su vizualno i stilski diferencirane te dobro izbalansirane. Danielova je ponešto glacijalna, prevladavaju tamniji i hladniji tonovi, a Margaretina je, u skladu s njezinom naravi, humorističnija, vedrija i svjetlija. One se kontrastiraju i nadopunjuju jer postoji bitna stvar koja Daniela i Margaret povezuje. Akcijski segmenti radnje pokazuju da je redatelj i dalje u formi je su dinamično postavljeni akcijski prizori besprijekorni. Problem nastaje u trećem činu, kada junaci dospijevaju kod Huga Wakefielda (Colman Domingo), koji vodi operaciju razotkrivanja, ne bi li spoznali vlastitu prošlost te funkciju u cijelom procesu. Tada se javlja problematična situacija s kojom se inače Spielberg često mučio u svojoj karijeri – razrješenje priče. Treći čim znatno usporava tempo pripovijedanja te ostavlja dojam kako redatelj i scenarist nisu bili sigurni na koji bi način adekvatno raspleli priču.
Unatoč dramaturškim propustima te sporadično neuvjerljivim specijalnim efektima, Dan razotkrivanja zabavno je ostvarenje puno staromodnoga šarma. Spielberg se vraća temama i preokupacijama koje su obilježile prvu etapu njegova stvaralaštva, a tu ponajprije mislim na znanstveno-fantastične filmske hitove Bliski susreti treće vrste (Close Encounters of the Third Kind, 1977) i E. T. (E. T. the Extra-Terrestrial, 1981) pa recentno ostvarenje ne samo da djeluje kao posveta ranijim filmova nego je posrijedi i spoj preokupacija koji je u njima bio evidentan. Primjerice, autor zadržava staromodan i stereotipan vizualni prikaz izvanzemaljaca kao omaž žanrovskim znanstveno-fantastičnim filmovima i serijama iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća, iako danas prikaz aliena s velikim glavama neproporcionalnima njihovim tijelima djeluje smiješno i anakrono.
Sama priča djela predstavlja reakciju na dvije aktualne teme. Prva je vezana uz objavu američke vlade vezanu uz otvaranje navodnih spisa koji se bave proučavanjem izvanzemaljskih fenomena, a druga poticaje crpi iz suvremene zaoštrene geopolitičke situacije jer je svijet u filmu na rubu Trećega svjetskoga rata. Nije sasvim jasno što ga je potaknulo, no priča maglovito upućuje na Sjevernu Koreju i njezino djelovanje. Stoga svijetu nedostaje društvene kohezije ali i empatije pa je postupanje prema izvanzemaljcima, na kojima je Wardex također činio nehumane eksperimente, ovdje analogno postupanju ljudi jednih prema drugima. Dan razotkrivanja optimistično vjeruje u mogućnost društvene kohezije naspram polarizacija zamjetnih u našoj iskustvenoj zbilji. Također nije niti malo slučajno što se Danielu i Margaret izvanzemaljci javljaju u obličju životinja, što čini poveznicu s okrutnim tretiranjem neljudskih životinja u našoj kulturi.
Dan razotkrivanja je film koji govori o nužnosti empatije kao čimbenika koji treba prožimati sva živa bića, bez obzira na to jesu li ona ljudske ili neljudske životinje ili izvanzemaljaci.
© Dejan Durić, FILMOVI.hr, 26. lipnja 2026.
