Od tradicionalne do digitalne filmske animacije

Hrvatski filmski ljetopis, gl. ur. Nikica Gilić, br. 107, jesen 2021.

• S okruglim brojem stranica – točno 200, jesensko izdanje Hrvatskog filmskog ljetopisa među ostalim brojnim sadržajima kao centralni temat uzima animaciju, pri čemu se rečeno izdanje upravo i otvara opširnim razgovorom s velikanima Zagrebačke škole crtanog filma Zlatkom Bourekom i Pavlom Štalterom, kojeg su 2013. vodili  Andrijana Ružić i Darko Masnec, a čemu je omaž dan i naslovnicom na kojoj je upravo prizor iz Bourekova i Štalterova filma Wiener Blut iz 2014.

  Naročito je zanimljivo promišljanje Midhata Ajanovića Ajana o predstavljačkoj lutki kroz povijest animacije i njenom tretmanu u suvremenoj digitaliziranoj eri, pri čemu autor naglasak stavlja na humanizaciju iste, zastupajući tezu o kontinuitetu razvoja digitalne lutke iz povijesti teatarske i filmske animacije odnosno o kontinuitetu od tradicionalne do digitalne filmske animacije.

  Objašnjavajući odnos svijeta lutki s ljudskim svijetom, među ostalim neizostavnim autorima s ovog umjetničkog polja, spominje i stav „istočnoeuropskog Disneya“ – pionirskog velikana svjetskog lutkarskog filma i multitalentiranog Jiříja Trnke (1912–1969) – tvorca psihologijski nijansiranih lutki kompleksno sinergiranih ekspresivnim korištenjem svjetla i cjelokupne mizanscene, koji je smatrao da svijet lutaka često funkcionira upravo kao alegorija ljudske stvarnosti.
  
  
  
  
  Donesena su i tri osvrta na 31. Animafest, o kojem pišu Dinko Štimac (o natjecanju dugometražnog filma), Marija Krstanović (o natjecanju kratkometražnog i hrvatskog filma) i Bojan Krištofić (također o natjecanju hrvatskog filma), uz sažetke znanstvenog skupa Animafest Scanner VIII.

  Ostali prikazi festivala i revija obuhvaćaju šest tekstova – Josipa Grozdanića o 68. pulskom filmskom festivalu, Tina Bačuna i Lucije Furač o 17. ZagrebDoxu, Marka Stojiljkovića o Crossing Europe u Linzu i Diagonale u Grazu, Dine Pokrajac o retrospektivi Roberta Bressona u Kinu Tuškanac u sklopu Filmskih programa, odnosno Milana Zaviše o 71. međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, koji uočava i ističe pojačanu introspektivnost i eksperimentalnost posljednjeg berlinalskog programa (među ostalima, primjerice, prikazan je i visoko-estetizirani arthouse-prvijenac iznimno imaginativne fotografkinje, grafičke dizajnerice i distinktivne umjetničke osobnosti Uldus Bakhtiozine Ribareva kći / Tzarevna Scaling).

  Usto, i u ovom su broju zastupljene stalne rubrike prikaza novih filmova i serija, te filmskih knjiga i izložbi, kao i dva eseja. U prvom – Kratki izlet, Dragan Jurak poetski-komparativno iščitava istoimeni roman Antuna Šoljana i film Igora Bezinovića. U drugom – Humanistička poetika u filmovima Hirokazua Koreede, Nikola Đoković predstavlja duboki humanizam ovog elegično-refleksivnog japanskog redatelja (1962) kroz nekoliko njegovih naslova (među ostalima, i kultni Život nakon smrti / Wandafuru raifu, 1998).

  Iz svega navedenog da se zaključiti da će iznimno zanimljiv jesenji Ljetopisni broj najvjerojatnije zadovoljiti i ispuniti očekivanja ljubitelja i proučavatelja filma, pružajući im mahom kvalitetne tekstove širokog raspona tema, kojima se uvijek nanovo mogu vraćati i posezati za njima.
  
  © Katarina Marić, FILMOVI.hr, 10. ožujka 2022.

Piše:

Katarina
Marić