POETIKA FILMA

Hrvatski filmski ljetopis, gl. ur. Nikica Gilić, br. 98-99., 2019.

• Jurij Nikolajevič Tinjanov (1894-1943), jedan od predstavnika škole ruskog formalizma koji je široj javnosti vjerojatno najpoznatiji kao književni teoretičar, pokazivao je i velik interes za film – pisao je stručne tekstove u kojima je analizirao filmska izražajna sredstva i postupke, ali i filmske scenarije. U novom dvobroju Hrvatskog filmskog ljetopisa uvršteno je nekoliko njegovih tekstova.

  Janko Heidl pisao je o filmu Brojanje ujesen (2016.) koji je režirao Marko Brecelj (1951.), nekadašnji član sastava Buldožer o kojemu je napravljeno nekoliko dokumentarnih filmova. Premda je Marko Brecelj vlasnik osebujne osobnosti, Heidl se nije pohvalno izrazio o njegovom redateljskom prvijencu. Brecelju ne poriče iznimnu kreativnost, no smatra da je njegovo ostvarenje slabo. Nakon Heidlovog teksta, slijedi tekst Marka Brecelja u kojemu objašnjava kako je film nastajao.

  Petra Zlonoga napisala je tekst koji čine osobna razmišljanja o funkcijama umjetnosti i stvaranju. U tekstu se stalno isprepliće osobno i javno, u većoj se mjeri iznose osobna razmatranja o umjetnosti i jedan je od najzanimljivijih tekstova (potpisniku ovih redaka). Katarina Zrinka Matijević piše o prisutnosti žena u hrvatskoj i europskoj kinematografiji; koliki je udio žena u odnosu na muškarce.

  Ejla Kovačević pisala je o kratkometražnim filmovima Hane Jusić i Barbare Vekarić koje se bave pitanjem ženskih likova, odnosno s kojim se preprekama žene u mlađoj dobi moraju suočavati, kako ih okolina i obitelj tretira u fazi odrastanja. Nerijetko se govori o potrebi za osobnim prostorom, emocionalnom sazrijevanju, dvostrukim standardima kada je seksualnost u pitanju i teretu odrastanja: „Protagonistice filmova Hane Jusić i Barbare Vekarić spavaću sobu nerijetko dijele s članovima obitelji, braćom ili sestrama. Nedostatak privatnog prostora izlaže djevojke većoj obiteljskoj kontroli te izaziva njegov otpor. Taj se otpor manifestira kao doslovna borba za vlastitu sobu kao što je slučaju u filmu Moja! Moja! Moja sobica (2013.) Barbare Vekarić, bijegom iz obiteljske kuće u filmu Hane Jusić Da je kuća dobra i vuk bi je imao (2015.) ili pak kreiranjem vlastita supkulturnog identiteta koji se ne uklapa u obiteljske okvire, kao što je slučaj u filmu Prva dama Dubrave (2011.), također u režiji Vekarić. (53.)

  Distopija je tematski poprilično zastupljena u formi knjige, filma i televizijske serije, pa je i serija Sluškinjina priča izazvala velik interes. Igor Jurilj pisao je o aktualnoj televizijskoj seriji koja je do sada doživjela tri sezone (u pripremi je četvrta sezona). Jurilj analizira društveni kontekst koji vlada u novoutemeljenoj državi Gilead, u kakvim uvjetima žene žive i kako podčinjene žene (Sluškinje) pokušavaju preživjeti u nehumanim uvjetima, gdje su ljudi klasno svrstani na one koji vladaju i one koji izvršavaju naredbe vladara kako bi sačuvali živu glavu. Naravno, spominju se razlike između književnog predloška i televizijske serije: „Dosad prikazane tri sezone američke uspješnice temeljene su na književnom predlošku Margaret Atwood prvotno objavljenom 1985. Dok prva završava sukladno knjiškom završetku, druga koja iz nje posuđuje nastavlja idejni obrazac izvornog teksta i prethodne sezone. U njoj se kombiniraju elementi romana izostavljeni u prethodnoj sezoni koji se u modificiranoj priči uklapaju u postupak izlaganja. No treća u nizu odstupa od romana, odabirući novi smjer radnje i izlaganja. Serijal se razvija kao kolaž elemenata represivnog aparata sljubljenih u brutalnom, militantnom teokratskom patrijarhatu.“ (139.)

  
  
  Zastupljen je popriličan broj osvrta na aktualne filmove - Ad Astra (James Gray, 2019.), Bilo jednom... u Hollywoodu (Once Upon a Time... In Hollywood, Quentin Tarantino, 2019.), Dnevnik Diane Budisavljević (Dana Budisavljević, 2018.), Festival straha (Midsommar, Ari Aster, 2019.), Groblje kućnih ljubimaca (Pet Semetary, Kevin Kolsch i Dennis Widmyer, 2019.), Judy (Rupert Goold, 2019.), Koja je ovo država! (Vinko Brešan, 2019.), Mi (Us, Jordan Peele, 2019.), Miljenica (The Favourite, Yorgos Lanthimos, 2018.), Posljednji dani ljeta (Damir Radić, 2018.), Sam samcat (Bobo Jelčić, 2018.), Suspiria (Luca Guadagnino, 2018.), Walden (Daniel Zimmermann, 2018.), Zagrebački ekvinocij (Svebor Mihael Jelić, 2019.), Zelena knjiga: Vodič za život (Green Book; Peter Farrelly, 2018.) i Zvijezda je rođena (A Star Is Born, Bradley Cooper, 2018.). 

  Ne manjka ni izvještaja s regionalnih filmskih festivala ni prikaza aktualnih knjiga iz područja sedme umjetnosti. Standardno kvalitetan i raznovrstan, svatko će naći ponešto za sebe i u 98-99 dvobroju Hrvatskog filmskog ljetopisa.
  
  © Miroslav Cmuk, FILMOVI.hr, 30. siječnja 2020.

Piše:

Miroslav
Cmuk