PROROČANSKA KNJIGA

Ray Bradbury, Fahrenheit 451, Znanje, Vorto Palabra, Zagreb, 2019.

• Da se odnos prema knjizi mijenja nagore, može se najbolje vidjeti po broju objavljenih primjeraka. Dok su prije tridesetak godina naklade mnogih knjiga iznosile čak preko 10 tisuća primjeraka, danas je uspjeh ako se knjiga uspije objaviti u 500 primjeraka, a još je veći uspjeh ako se ta količina uspije i rasprodati te pokriti troškove. Knjige se kupuju u manjoj mjeri, jer sve su brojniji oni koji knjige doživljavaju kao nepotreban trošak što nepotrebno zauzima prostor. Mnogima knjige služe kao ukras, da se popune police u dnevnoj sobi pa da bi kuća (ali i njezin vlasnik) izgledala nešto pametnije i sofisticiranije.

  Knjige se u manjoj mjeri kupuju, ali se zato više posuđuju u javnim knjižnicama. Ukoliko knjižnica ima kakav-takav osjećaj za marketing, privući će nove korisnike. Dovoljno je makar simbolično smanjiti iznos godišnje članarine i već će taj potez privući nove korisnike. Opet, knjižice odavno nisu samo prostor za posudbu i vraćanje knjiga nego služe kao multimedijalni prostori u kojima se održavaju edukativna predavanja i radionice za sve dobne skupine.

  U kakvom je položaju književnost u 2019. godini? Odumire li knjiga i broj pasioniranih čitatelja? Razni se odgovori nude na ova pitanja. Jedni će knjižničari, književnici, književni kritičari i čitatelji reći da se čita u sasvim pristojnoj mjeri, dok će neki drugi iz istih branši tvrditi da broj čitatelja opada zbog novih medija koji imaju slabe ili nikakve veze s procesom čitanja. Književnik Ray Bradbury (1920-2012) objavio je 1953. godine proročansku knjigu Fahrenheit 451 (Znanje, Vorto Palabra, 2019.) u kojoj su knjige prikazane kao opasna smetnja što remete ljudsku sreću. Zato postoje spaljivači knjiga, poseban odred koji uništava knjige, a vlasnike knjiga zatvara u ludnicu. Knjige su u toj priči zabranjene, a društvo je dobrano uljuljkano u kolotečinu koju bi knjige samo mogle poremetiti, primorati ljude da misle svojom glavom. Umjesto da aktivno misle i djeluju, ljudi u Bradburyjevom romanu slobodno vrijeme troše na gledanje površnih, zatupljujućih emisija zabavnoga karaktera.

  Zašto Bradburyjev roman zaslužuje epitet proročanski? Pa, u neku ruku upravo imamo priliku aktivno svjedočiti sadržaju njegove knjige, brojni su dijelovi koji se postupno ostvaruju. Predvidio je kako će se ljudi negativno odnositi prema knjigama, da će novi mediji biti snažniji od knjiga i da će ti isti mediji u dobroj mjeri zaglupiti ljude, da će svijet zabave i spektakala nadjačati kritičko mišljenje te da će doći izuzetno površna vremena kada će ljudske mase bespogovorno slijediti dominantne pojedince.
  
  
  
  U središtu Bradburyjeve priče je Guy Montag, spaljivač knjiga čiji su preci obavljali isti posao. Život mu se počinje mijenjati kada jedne večeri zapodjene razgovor s mladom djevojkom Clarisse McClellan koja se doselila u susjedstvo i koja je neobična u mnogočemu. Zainteresira ga svojim ponašanjem, primora ga na razmišljanje i zapitkivanje koliko smisla ima sve ovo što radi i kakav je njegov odnos sa suprugom Mildred koja je totalno pod utjecajem novih masovnih medija. Guy počinje razmišljati i potajice čitati, što će mu zakomplicirati fino uređenu, brižno kontroliranu svakodnevicu. Postupno shvaća da je znanje korisno, a naročito će se morati čuvati kapetana Beattyja koji mu je na poslu nadređeni. Beatty je, pokazat će se, glavni negativac koji je itekako svjestan kolika se moć krije u knjigama.

  Bradburyjev roman pokazuje kako bi mogla izgledati strogo kontrolirana budućnost te kako se ljudska povijest lako može falsificirati i po potrebi cenzurirati. Bradburyjev prikaz distopije više-manje aktivno živimo, iz dana u dan na snazi dobivaju spektakularne i lažne vijesti. Prema knjizi se koliko-toliko odnosimo s poštovanjem, ali prema znanju i znalcima ne - oni nisu naročito popularni u društvu. Zemaljske zvijezde imaju kudikamo veću važnost, što se vidi po broju zabavnih emisija. Sve je više onih koji vjeruju da posjeduju čaroban glas ili drugu vrstu talenta, žele biti viđeni na televiziji, dobiti svojih pet minuta zemaljske slave. Bradbury je roman napisao kao mlad čovjek, a inspiraciju je našao u ondašnjim događajima, kada su se nepoćudne knjige zaista spaljivale.

  U novom hrvatskom izdanju romana Fahrenheit 451 nalazi se autorov pogovor knjizi te tekst Koda u kojemu Bradbury navodi da postoji više načina kako se knjiga može uništiti. U pogovoru autor objašnjava kako je knjiga nastala, da je imao problema s radnim prostorom i financijama te da je knjigu napisao u podrumu knjižnice, na iznajmljenoj pisaćoj mašini (10 centi za pola sata korištenja).

  
  
  Roman Fahrenheit 451 naknadno je preobličen u kazališnu dramatizaciju, po njemu je napravljena i računalna igra, a u dva je navrata ekraniziran – verziju iz 1966. režirao je François Truffaut, a verziju iz 2018. godine potpisuje Ramin Bahrani. Truffautova verzija u manjim se crtama razlikuje od književnog predloška i dobro je prihvaćena, dok nova verzija, koja je HBO-ova adaptacija, nije dobila najbolje komentare gledatelja i poprilično se razlikuje od Bradburyjeva romana. U novoj ekranizaciji spaljivači ne uništavaju samo papirnate knjige nego i ostale medije kojima se može reproducirati tekst. U novoj verziji Guy Montag nije oženjen, a njegov odnos s kapetanom Beattyjem, kojega tumači Michael Shannon čije je hladno lice idealno za metode zastrašivanja, prisniji je. Lik Beattyja u novoj je ekranizaciji kompleksniji, a prema Montagu odnosi se očinski. Djevojka Clarisse katkad služi kao doušnica Beattyju, a Montagu se Clarisse svidi i bude jedna od onih koja će ga izvući iz sistema u kojemu je uživao ugled, željan uspjeha i popularnosti.

  Nekoga će možda zasmetati preinake u novoj ekranizaciji koja nije savršena i štošta joj se može prigovoriti. Elvis Lenić u 97. broju časopisa Hrvatski filmski ljetopis komparirao je staru i novu ekranizaciju romana. Nije se negativno izrazio o novoj ekranizaciji i naveo kako sami uništavamo knjige tako što ih ignoriramo. I zaista, ispada da će običan puk pukim neznanjem smanjiti ionako smanjene naklade knjiga. Teško je povjerovati da će u skoroj budućnosti doći do globalnog zabranjivanja knjiga jer, pokazalo se da metode ignoriranja i prešućivanja djeluju i bolje od direktnih zabrana.

  
  
  Broj posvećenih pojedinaca koji ozbiljno pristupaju knjigama pronalazeći u njima užitak, a ne zamor, smanjuje se iz dana u dan jer svijet jeftinih spektakala dobiva na snazi. Zato će nova ekranizacija romana Fahrenheit 451 dobro doći novim generacijama kritički nastrojenih gledatelja, baš kao što će novo izdanje romana itekako dobro doći novim generacijama čitatelja koje će ova priča primorati na razmišljanje o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti knjige, ukazati na kobne opasnosti koje bi knjige i čitatelje mogle snaći. Unatoč povećem broju godina koje ima iza sebe, Bradburyjev roman još uvijek djeluje svježe i aktualno, po pitanju sadržaja nije ni ostario ni zastario. Jednako je šokantan, intrigantnog i uznemirujućeg sadržaja, kao da je prvotno objavljen tijekom 2019. a ne davne 1953. godine.
  
  © Miroslav Cmuk, FILMOVI.hr, 18. studenog 2019.

Piše:

Miroslav
Cmuk