Strip i mladi

Kvadrat, gl. ur. Vjekoslav Đaniš, br. 39, 2018.

• 39. broj časopisa Kvadrat djelomice je posvećen stripovima za djecu i mlade.

  Dječji stripovi ili, bolje rečeno, stripovi za djecu i mlade, u pristojnoj mjeri čine izloge kioska. Mogu se kupiti u malobrojnim striparnicama, sve su prisutniji na policama knjižara, a mogu se posuditi u narodnim (i školskim) knjižnicama. Kako su stripovi gotovo pa sveprisutni te podosta lako dostupni, ujedno su rado čitano štivo. Doduše, stripovi u 2019. godini nisu toliko popularni među dječjom i mlađom populacijom kao prije tridesetak godina, za što je, ustvrdit će nešto stariji ljubitelji stripova (i ljubitelji čitanja uopće), kriva tehnologija i novi izvori zabave. Računalne igrice i društvene mreže najčešće slove kao razlozi zašto se manje čita.

  Koliko su stripovi prisutni u životima djece i mladih, kakvi su stripovi prigodni za njih, zašto se stripovi u manjoj mjeri čitaju i kakve bi stripove djeca i mladi rado čitali? Na ta pitanja nastojalo se odgovoriti u tekstu Stripovi za djecu i mlade, kojega je sastavio potpisnik ovih redaka.

  O stripovima za djecu i mlade govorio je Darko Kreč (1958.), vrijedan autor koji desetljećima stvara stripove za djecu i mlade, surađuje s više scenarista i objavljuje stripove za djecu i mlade u više časopisa. Intervju s Krečom vodio je urednik časopisa Kvadrat, Vjekoslav Đaniš. Kreč je opisao kako se razvijala njegova karijera i koje planove ima, a osvrnuo se i na položaj stripa nekad i danas: „Kod mene je odnos prema stripu uvijek bio jednak, bez obzira je li strip za djecu, odrasle ili ne znam koga. Jednom sam  rekao da su SVI stripovi za djecu jer, ako nisi počeo čitati stripove u djetinjstvu, jednostavno ne možeš do kraja ući u taj nevjerojatan medij. Da podebljam malo ovu svoju čudnu tvrdnju  – nekako svi koje znam, a koji su neka približno moja generacija, najradije pričaju o stripovima koje su čitali u djetinjstvu. Ne znam ni jednu osobu koja je počela čitati stripove s, recimo, 27 godina... Siguran sam i vjerujem da bi svaki autor koji radi na stripovima (koji kao nisu za djecu) uspješno radio i na stripovima za djecu.“

  O talijanskom strip-serijalu Gea, koji bi se trebao svidjeti tinejdžerima (ipak je glavna junakinja tinejdžerica), pisao je Vasa Pavković. Serijal Gea sastoji se od svega 18 brojeva, čini jednu kraću i zaokruženu priču. Danijel Kuzmić napisao je obiman tekst o naslovu Kraljevstvo Tvoje (Fibra, 2013.) crtača Alexa Rossa (1970.) i scenarista Marka Waida koji bi se jamačno svidio tinejdžerima, naročito onima koji prate sudbinu super-heroja u mediju stripa (ili makar filma). Istoj bi se dobnoj skupini vjerojatno svidio i autobiografski strip Danas je posljednji dan tvog života (Fibra, 2016.) što je u potpunosti djelo jedne osobe - austrijske umjetnice Ulli Lust (1967.) koja od 1995. godine živi u Berlinu. Vanja Kulaš osvrnula se i na druga djela ove renomirane autorice koja su prožeta snažnim društvenim angažmanom. Trenutno njezina djela nisu u dovoljnoj mjeri dostupna domaćoj publici.

  Španjolski autor Miguelanxo Prado poznat je hrvatskim stripoljupcima, ali i čitateljima stripova iz okolnih država. Više je Pradovih djela objavljeno u Hrvatskoj i susjedstvu, a o značajkama njegovih stripova pisao je Živojin Tamburić, esejist i izdavač koji je među prvima objavio Pradove stripove u ovoj regiji. Nikola Dragomirović sastavio je opsežan tekst o Magnusu, pravim imenom Roberto Raviola (1939-1996.), strip crtaču koji je nacrtao prvih 75 epizoda Alana Forda (i jubilarnu 200. epizodu). Dragomirović je objasnio zašto je Magnus odličan i nadasve originalan strip-crtač kojemu rijetko tko može parirati na svjetskoj razini kada je crtanje u pitanju. Ne analizira Dragomirović samo Magnusov rad na serijalu Alan Ford (po kojemu je najpoznatiji širem dijelu javnosti, naročito u ovoj regiji), nego i ostala Magnusova djela što su dostupna i vrijedna čitanja (Neznanac, Kriminal, Satanik…).

  U 39. broj Kvadrata uvršten je drugi dio opsežnog teksta o europskom vesternu (prvi dio teksta Tihomira Mraovića izašao je u 38. broju Kvadrata). Midhat Ajanović Ajan sastavio je tekst o naslovu Saturnov krug Simona Bogojevića Naratha, Tomislav Čegir analizirao je avijatičarski pustolovni strip-serijal Tanguy i Laverdure, a posljednji tekst je intervju s Michelom Plessixom (1959-2017.), hvaljenim autorom koji je nedavno preminuo, a nažalost nije odveć poznat široj publici u Hrvatskoj. Nijedan hrvatski izdavač još nije objavio Plessixove serijale Vjetar u vrbama i Vjetar u pijesku. No, kako objavljivanje stripova ovih godina proživljava renesansu, nema sumnje da će i Plessixovi naslovi u skoroj budućnosti biti dostupni hrvatskim čitateljima.

  Ukratko, 39. broj Kvadrata tematski je raznolik, na svoje će doći ljubitelji autobiografskoga štiva, vesterna, super-herojštine, drame i pustolovine. Više je žanrova zastupljeno u analitičkim tekstovima – od stripova za djecu i mlade pa sve do stripova namijenjenih odrasloj populaciji.
  
  © Miroslav Cmuk, FILMOVI.hr, 4. ožujka 2019. 

Piše:

Miroslav
Cmuk