Posvećeno animaciji

Hrvatski filmski ljetopis, gl.ur. Nikica Gilić, dvobroj 90./91., 2017.

  • Dvobroj 90/91 časopisa Hrvatski filmski ljetopis, čija je glavna tema animacija, ima najduži broj stranica tijekom izlaženja, točnije - proteže se čak na 332 stranice. Dvobroj započinje tekstom filmologa Hrvoja Turkovića koji je stvorio kronologiju hrvatskog animiranog filma, obuhvatio razdoblje od 1922. do 2015. godine.

    Dva teksta bave se stvaralaštvom Dušana Vukotića (1927-1998); potpisnik ovih redova objašnjava zašto su Vukotićevi animirani filmovi još uvijek aktualni pa bi se trebali u što većoj mjeri koristiti kao nastavni materijal, dok Midhat Ajanović analizira Vukotićeve kreativne postupke i autorske ideje, analizirajući pritom sve Vukotićeve animirane filmove koji su dobrano prožeti kritičkim i humanističkim tonom: „Vukotić je svim svojim bićem pripadao jednom drugom svijetu, onome koji je barem u ideji vjerovao u solidarnost i pravdu i koji je svojim filmovima i ukupnim intelektualnim angažmanom izražavao uvjerenje da sreću sebi stvaramo tako što omogućujemo slobodu, pravdu i poštovanje drugim ljudima.“ (27)

    Animacijom se pozabavila Mihaela Majcen Marinić, analizirajući grafički roman Saturn's Circle Simona Bogojevića Naratha, ali i radom Između umjetničkoga i komercijalnoga – animirani film za djecu. Hrvatska dječja animacija u međunarodnome povijesnom kontekstu u kojem analizira dječju publiku i animirane filmove namijenjene dječjem uzrastu. Darko Masnec u radu Videoigre – estetska uloga igre i interaktivnosti analizira videoigre, medij popularan naročito kod mlađih naraštaja i koji, kako primjećuje, ima dosta sličnosti s animiranim filmom: „Videoigre se mogu analizirati uzimajući u obzir animirani film. Animacija nije neophodna videoigrama kao što je to animiranomu filmu, no iznimno je prominentna u oba medija. Ova dva medija također tretiraju reprezentaciju realnosti na sličan način, pogotovo unutar popularne kulture. U skladu s time dijele i mnoge povijesne, estetske i medijske sličnosti.“ (292)

    Filmolog Dragan Jurak analizira dokumentarac Shoah (Claude Lanzmann, 1985), iznoseći ujedno brojne povijesne okolnosti kojima se objašnjava što je dovelo do holokausta te što mu je prethodilo. Marijan Krivak u tekstu Metastaze hrvatske zbiljnosti. Diskurs o fašizaciji: uz roman Alena Bovića (2006) i film Branka Schmidta (2009) analizira hvaljeni roman po kojem je nastao istoimeni film u kojemu se, baš kao i u romanu, ocrtava mračnije stanje hrvatskoga društva. I Bovićev roman i Schmidtova ekranizacija snažna su i društveno angažirana djela koja ne gube na vrijednosti, pa je stoga i Krivakov tekst podjednako aktualan i poučan, posebno u nesigurnim vremenima dok je društvo duboko podijeljeno ideološkim pitanjima te podložno agresivnim nametanjima mase i moćnih pojedinaca.

    Za one koji žele saznati kako se odvijao proces nastanka filma, što je bila namjera autora i s kakvim se stvaralačkim mukama suočio, svakako će uživati u čitanju transkripta razgovora između Janka Heidla i Tomislava Radića (1940-2015) koji objašnjava nastanak svoje drame Timon (1973), dok je redatelj Zrinko Ogresta (1958) napisao esej u kojem podrobno objašnjava kako je nastajao njegov film S one strane (2016).

    U radu Istraživanje interesa za raznolike filmove kod posjetitelja mrežnih mjesta hrvatskih narodnih knjižnica Mirko Duić iznosi rezultate o interesima korisnika; rezultati su dobiveni internetskom anketom i pokazuju da ispitanike najviše zanimaju igrani filmovi (naročito oni koji su nastali na području Sjeverne Amerike te zapadne Europe). Duić primjećuje da bi, kada su gledateljske navike u pitanju, upravo djeca i mladi trebali biti predmet daljnjih istraživanja: „Djeca i mladi su u intenzivnom procesu socijalizacije i učenja o svijetu te izgradnje svojih kulturnih i drugih interesa. Ako tijekom odrastanja ne razviju interes za raznolike filmove, zasigurno se bitno smanjuju šanse da će ga razviti u odrasloj dobi.“ (178)

    Osim opsežnih eseja i studija, dvobroj 90/91 čine osvrti na filmske smotre i festivale, prikazi filmskih noviteta (Mjesečina, Paterson, Stilistica, Svinjari, serija Mladi papa), ali i recenzije filmskih studija (Kinematički način proizvodnje: ekonomija pažnje i društvo spektakla Jonathana Bellera te dva prikaza naslova Modernizam u hrvatskom igranom filmu Tomislava Šakića).

     © Miroslav Cmuk, FILMOVI.hr,12. veljače 2018.