Filmologu od formata

Hrvatski filmski ljetopis, gl. ur. Nikica Gilić, br. 73-74, god. 19, proljeće-ljeto 2013.

• Proljetno-ljetni broj Hrvatskog filmskog ljetopisa ispunjen je brojnim atraktivnim prilozina. Povod bogatom tematu sedamdeseti je rođendan Hrvoja Turkovića pa se časopis na prigodan način odlučio odužiti jednom od, uz Ante Peterlića, najznačajnijih hrvatskih filmologa, autora deset knjiga i mnoštva stručnih i znanstvenih radova. Cjelina broji devet radova koji sagledavaju različite aspekte Turkovićeva filmološkoga rada iz rakursa različitih metodologija, a pridodan je i opširan intervju koji je s njim vodio Petar Krelja.
  
  Tako se Midhat Ajanović bavi filmskom montažom i perspektivom filmske slike u teorijskim radovima Hrvoja Turkovića (Slika i stvarnost: filmska montaža i perspektiva filmske slike u tunačenju Hrvoja Turkovića). Nakon osobno intoniranoga uvoda te referirnja na specifičan stil pisanja zamjetan u ovim studijama, autor se podbrobnije bavi problematikom naznačenom u naslovu teksta kroz reference na Turkovićeve studije Teorija filma (1994, 2004) i Razumijevanje perspektive (2002). Kako je filmolog u kontekstu hrvatske filmologije dao velik i nesporan obol teoriji filmske motaže, Ajanovićev prilog predstavlja solidan pregled njegovih metodoloških polazišta.
  
  Sljedeća dva rada – Semiotičko-genološki pristup „prirodi“ dokumentarnoga filma Etami Borjan i O žanrovskom i umjetničkom filmu u genološkoj koncepciji Hrvoja Turkovića Nikice Gilića – sagledavaju drugi bitan segment Turkovićeva rada – genološku problematiku. Prvi rad navedeno čini u kontekstu dokumentarnog filma i pritom obrazlaže tezu da se u njegovim studijama vrši dekonstrukcija klasičnog poimanja dokumentarnoga filma te se propituje problematika realističnog prikaza stvarnosti. Drugi rad se podrobnije bavi Turkovićevom studijom Nacrt filmske genologije te propituje shvaćanje art-filma kao žanra, što je prilično intrigantna teza. Autor teksta ipak odbacuje tezu da art-film možemo poimati kao žanr jer je taj termin ima mnogo širi opseg od samoga termina žanra.
  
  Tatjana Jukić (Lubitschev obrt) također se jednim dijelom bavi genološkom problematikom vezanom uz sagledavanje filma Trgovina iza ugla (The Shop Around the Corner, 1940) Ernsta Lubitscha kroz prizmu psihoanlize, melodrame i modela filma za filozofiju Stanleyja Cavella. Kao poticaj za tekst poslužio joj je upravo esej o razmatranom redatelju, kojega potpisuje Turković. U ogledu Hrvojeve fundamentalije Petar Krelja stavlja naglasak na djelo Razumijevanje filma, odnosno posebice na njegov prvi dio naslovljen Filmološke marginalije.
  
  Stilizacijske funkcije u hrvatskom dokumentarnom i eksperimentalnom filmu: dva primjera narativnih tipova filmskih izlaganja Krunoslava Lučića dotiče se još jednog područja Turkovićeva istraživanja – stila, stilskih funkcija i tipova filmskoga izlaganja. Kao povod za rad poslužila je zbirka eseja Retoričke regulacije: Stilizacije, stilske figure i regulacija filmskog i književnog izlaganja (2008). Međutim, rad možemo poimati dvojako: kao tekst koji se referira na Turkovićeva problematiziranja stila, stilskih otklona i filmskog izlaganja, ali i kao rada koji teorijska saznanja nastoji interpretativno primijeniti na analizu dvaju hrvatskih filmova – Od 3 do 22 (1966) Kreše Golika i Chanoyu (1983) Sanje Iveković i Dalibora Martinisa, čime predstavlja i prinos proučavanju filmske povijesti te nudi novu analizu. Irena Paulus (Hrvoje Turković i filmska glazba: Propitivanje ukorijenjenih načela) osvijetljava Turkovićeva razmatranja o filmskome zvuku, s osobitim naglaskom na filmskoj glazbi, smatrajući da je autor u svjetskim okvirima djelom Zvuk na filmu – sistematizacija pojmovlja dao neosporan i originalan doprisnos usustavljivanju terminologije.
  
  Posljednja dva rada u tematu – H-8...: Film socijalističke katastrofe Jurice Pavičića i Igrani film između klasične i modernističke naracije Tomislava Šakića ne bave se izravno Turkovićevim filmoloških opusom, no svakako su barem djelomično temeljeni na njegovim teorijskim radovima i promišljanjima. Prvi tekst bavi se nastankom i recepcijom H-8..., a potom i promjenama u njegovoj recepciji, da bi se u nastavku autor podbrobnije pozabavio žanrovskom problematikom filma u kontekstu žanrovskih elemenata trilera, detekcije i filma katastrofe. Drugi rad propituje problematiku periodizacije filmske povijesti kroz prizmu narativnih stilova.
  
  Ovaj broj Hrvatskoga filmskoga ljetopisa može dvojako funkcionirati – kao pregledan i dobro koncipiran uvid u filmološku praksu Hrvoja Turkovića, koji neupućenim čitateljima može poslužiti kao koristan uvod, ali i kao sovjevrsna posveta osobi koja je svojim radom neosporno zadužila hrvatsku filmologiju te ostavila neizbrisiv trag u njezinu razvoju.
  
  © Dejan Durić, FILMOVI.hr, 16. prosinca 2013.

Piše:

Dejan
Durić