Portreti vremena

Svjetski dan audiovizualne baštine, Kino Tuškanac, 27. listopada 2010.: propagandni film Lutrija; dokumentarni film Stoljeće velike kuće 1860. – 1960., red. Georgij Paro

  • "Velika kuća", zgrada Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu
    Povodom obilježavanja svjetskog dana audiovizualne baštine, 27. listopada u Kinu Tuškanac održane su projekcije dvaju restauriranih i digitaliziranih hrvatskih kratkih filmova. Prije projekcija, pročelnica Hrvatske kinoteke Carmen Lhotka naglasila je nužnost digitalizacije, jer time čuvamo našu baštinu te će ona predstavljati Hrvatsku u budućnosti. Također je istaknula je da su filmovi pronađeni u izrazito lošem stanju. Vršitelj dužnosti ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar javno se založio da se Hrvatska kinoteka odvoji od Hrvatskog državnog arhiva.

    Prvi prikazani film je reklamne prirode, jednostavno nazvan Lutrija (1936), i u njemu je na simpatičan način, kombinacijom igranog i animiranog stvorena za ono vrijeme iznimno moderna reklama. Iako ton nije u potpunosti očuvan, filmska slika plijeni pažnju oštrinom i čistoćom. Poslije Lutrije, uslijedio je kratki dokumentarni film Stoljeće velike kuće 1860. – 1960., redatelja Georgija Para, proizveden u produkciji Zagreb filma, 1960. godine, povodom stogodišnjice Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Digitalna slika i ton su zapanjujući, te se lako zabuniti da se radi o novijem, crno-bijelom filmu. Djelo plijeni pažnju povijesnim podacima, ali i slikama izgradnje samog HNK, tada često zvanog Velika kuća.

    Prikazan je i jedan novi dokumentarni film, tj. pilot epizoda serijala Portreti, koji bi pratio naše značajne filmske djelatnike. Serijal produciraju Hrvatska kinoteka i Kreator media, a postoji mogućnost uključenja i HRT-a. U pilotu sudjeluju Fadil Hadžić i Pavao Štalter, a najavljuju se i portreti Krste Papića, Branka Ivande, Alfija Kabilja, Ernesta Gregla, Borivoja Dovnikovića, i drugih. Svaki od prikazanih portreta trajao je petnaestak minuta, a bili su zanimljivi zato što su sami autori govorili o sebi i svojim djelima, no ne bi bilo na odmet da se ubuduće uključi još koji sugovornik kako bi gledatelj dobio malo potpuniju sliku o samoj osobi. Sve u svemu, projekt za svaku pohvalu i nadamo se da će u potpunosti zaživjeti.

    Od iznimne je važnosti da proces digitalizacije ne stane na dosadašnjih nekoliko kratkih i tri dugometražna filma. Žalosno je da se hrvatski klasici ne mogu nabaviti na DVD-u, a još više boli činjenica da se digitalizirani dugometražni klasici ne mogu nabaviti u trgovinama ili na kioscima. Da ne govorimo kako je digitalizacija idealna za medij koji nam polako stiže na vrata – blu ray.

    © Goran Ribarić, FILMOVI.hr, 29. listopada 2010.

Piše:

Goran
Ribarić

kritike i eseji