Hrvatska književnost i film

• Kvalitetan i realističan prikaz tmurne hrvatske svakodnevice

  Hrvatska književnost na filmu i televiziji: Šutnja, red. Dalibor Matanić, 1. sezona, (2021-2022.), po motivima romana Izborna godina Drage Hedla

  Piše: Dejan Durić

  Šutnja, unatoč katkada nedovoljnoj scenarističkoj dorađenosti pojedinih likova, vrlo dobro funkcionira kao djelo koje secira simptom jednoga vremena. Pritom Matanić uvjerljivo vodi kriminalistički segment priče kao i odnose među protagonistima, oblikujući seriju koja produkcijskom razinom te kvalitetom može parirati brojnim recentnim stranim kriminalističkim serijama. ...pročitajte cijeli tekst...

• Intimistički sofisticiran, zreo i odmjeren naslov

  Hrvatska književnost na filmu i televiziji: Plavi cvijet, red. Zrinko Ogresta, po Drami o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića

  Piše: Katarina Marić

  Plavi cvijet minimalističan je i pitak, intimistički sofisticiran, zreo i odmjeren naslov, naizgled skroman i nenametljiv – baš poput naslovnog cvjetka. Martinić i Ogresta režijski-konceptualno i dramatskim parametrima evociraju ozračje egzistencijalne degradacije, demotivirajuće rezignacije, destruktivne apatije i ustrajne melankolije, ali ipak, u kazalištu besprijekorni, Martinićevi dijalozi na filmu sporadično gube na životnosti. ...pročitajte cijeli tekst...

• Tradicija i suvremenost

  Hrvatska književnost i film: Četverored, red. Jakov Sedlar; Konjanik, red. Branko Ivanda; Polagana predaja, red. Bruno Gamulin; Potonulo groblje, red. Mladen Juran; Ne dao Bog većeg zla, red. Snježana Tribuson; Čaruga, red. Rajko Grlić

  Piše: Josip Grozdanić

  Ako su ekranizacije proze Ivana Aralice kao i njegovi filmski scenariji simboli tradicionalizma i bavljenja neuralgičnim mjestima prošlih vremena u hrvatskom filmu tijekom posljednjih četvrt stoljeća, prilagodbe proze Gorana Tribusona te njegovi filmski scenariji predstavnici su suvremenije ili barem nepretencioznije tematike i bavljenja egzistencijalnim motivima
  ...pročitajte cijeli tekst...

• Klasici na ekranu

  Hrvatska književnost i film: Luka, red. Tomislav Radić; Duga ponoć, red. Miljenko Brlečić; Karneval, anđeo i prah, Zagrljaj, red. Antun Vrdoljak; Đuka Begović, red. Branko Schmidt

  Piše: Josip Grozdanić

  U Đuki Begoviću autori su podlegli idejnoj tezičnosti i karakternoj formulaičnosti u kojoj ima mjesta za praktički sve stereotipe o teško ranjenoj širokoj slavonskoj duši koja očaj utapa u alkoholu i agresivnosti, kao i za izraženu kršćansku simboliku, dok s druge strane nisu uspjeli kreirati slojevitije likove i njihove međuodnose, uz prilagođavanje novom duhu vremena i društveno-političkim okolnostima ...pročitajte cijeli tekst...

• Na dobrom putu

  Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike – Književnici u hrvatskom filmu: Ljeto za sjećanje, red. Bruno Gamulin, Libertas, red. Veljko Bulajić

  Kvalitativni dosezi domaćih biografskih igranih filmova mada neujednačeni, mahom su na dobrom putu, no kvantitativno svakako inferiorni i insuficijentni primjerice dokumentarcima, kao i biografijama zaslužnika u inim kinematografijama te ostaje za nadati se njihovom što većem prilivu u budućnosti jer zasigurno poveći broj osoba iz domaće kulturne povijesti zavrjeđuje vlastite ekranizacije ...pročitajte cijeli tekst...

• Uspjele filmske adaptacije

  Književnost za djecu i film (2) – Ivan Kušan: Koko i duhovi, red. Daniel Kušan; Zagonetni dječak, red. Dražen Žarković; Ljubav ili smrt, red. Daniel Kušan

  Piše: Tomislav Čegir

  Zagonetni dječak zasigurno je najeksplicitnije postmodernističko ostvarenje. Slojevito propitivanje žanra detekcije, odnos prema žanru sportskoga filma ili pak sasvim jasne mitske konotacije u posljednjem dijelu obogatile su slojevitost ovog uratka. Rekonstrukcijski odmak od samog predloška tiče se zasigurno ne samo čimbenika sličnosti i čimbenika razlika književnosti i filma nego i redateljske pozicije ...pročitajte cijeli tekst...

• Hlapić (ni)je miš

  Književnost za djecu i film (1) – Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode Šegrta Hlapića, red. Milan Blažeković; Šegrt Hlapić, red. Silvio Petranović

  Piše: Tomislav Čegir

  Premda se može činiti začudnim, samosvojnost prilagodbe pridonijela je da je animirani film Čudnovate zgode Šegrta Hlapića snažnije odrazio duh vremena i snagu izvornika nego li igrani Šegrt Hlapić koji je njime ostao zasjenjen. Ako pritom nema sumnje da Blažekovićevo ostvarenje ostaje vrijednim prinosom hrvatskome animiranome filmu, možemo požaliti da Petranovićevo nije dobacilo dalje ...pročitajte cijeli tekst...

• Fric i film

  Hrvatska književnost na filmu – Miroslav Krleža: Glembajevi, red. Antun Vrdoljak

  Piše: Josip Grozdanić

  Vrdoljakove Glembajeve krasi titula ako ne najuspjelije, a ono svakako najatraktivnije adaptacije nekog Krležina djela. Dosta raskošno producirano ostvarenje odlikuju vizualna estetiziranost, likovna i kompozicijska dojmljivost, scenografska promišljenost, funkcionalnost i zaokruženost, atmosferična, dovoljno elegantna i povremeno sugestivna režija te izvrsna fotografija i fantastična glazba ...pročitajte cijeli tekst...