Feljton: film i društvo

  • Odnos prema invalidnosti kao slika društva

    Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (4): Prolaz za Stellu, red. Ljiljana Šišmanović; Lijepo mi je s tobom, znaš, red. Eva Kraljević; Kakva si s parama, red. Rasim Karalić; Skrivena strana medalja, red. Antonia Dubravka Carnerud

    Piše: Josip Grozdanić
    Dokumentarni film  Lijepo mi je s tobom, znaš Eve Kraljević, o starijoj sestri Miji koja ima Down sindrom, nudi optimističnu, vedru i humanu sliku prihvaćanja invalidnosti i u užem obiteljskom krugu hendikepirane osobe, i u njezinu širem okruženju. Posrijedi je izuzetno pozitivno ostvarenje kojim dominiraju ljubav, međusobno razumijevanje i altruizam, predočeni na neposredan i emotivan način ...pročitajte cijeli tekst...
  • Invalidnost kao stav i poruka

    Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (3): Ustav Republike Hrvatske, red. Rajko Grlić; Ničiji sin, red. Arsen Anton Ostojić; Novi dan i Slobodni, red. Tomislav Žaja

    Piše: Josip Grozdanić
    Pokušaje uklapanja hendikepiranih osoba u mikrosredine i društvo autor u doksu Slobodni predočava apostrofiranjem njihovih dirljivih i sućutnih emocionalnih i intimnih stanja, a osobe se praktički mijenjaju pred kamerama, dok se nadaju ostvarenju svojih planova i snova te dok rade na tome. Individualni pristupi hendikepiranim osobama trajno intrigiraju Tomislava Žaju
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Angažman i intimne drame

    Feljton Film i društvo – invalidnost u hrvatskom filmu (2): Hrabro i na rezultat, Kralj, red. Dejan Aćimović; Film s invaliditetom, red. Mario Kovač i Damir Kantoci; Seks s invaliditetom, red. Mario Kovač

    Piše: Josip Grozdanić
    Autori dokumentarnih filmova biografske i(li) naglašeno socijalno uvjetovane i kontekstualizirane priče o osobama pred kamerama praktički bez iznimke koriste za angažirani zagovor prava osoba s invaliditetom, za njihovo uključivanje u društvo i sve njegove segmente, za senzibiliziranje gledatelja odnosno javnosti prema problemima takvih osoba
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Višeslojni konteksti

    Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (1): Sto minuta slave, red. Dalibor Matanić; Put lubenica, red. Branko Schmidt

    Piše: Tomislav Čegir
    Višeslojnost filmova Sto minuta slave i Put lubenica te široka razrada egzistencije osoba s invaliditetom, uz kvalitetnu izvedbu svih filmskih segmenata, otponac su i njihov izraženome statusu ne samo u opusima Dalibora Matanića i Branka Schmidta nego i u okvirima hrvatskoga filma u proteklome desetljeću. Nema sumnje da im ni odmak od stvaranja nije nimalo naštetio
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tvrd govor i još tvrđi likovi

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Lika: Kino Lika, Ćaća, red. Dalibor Matanić; 72 dana, red. Danilo Šerbedžija; Odredište nepoznato, red. Vjeran Vukašinović i Ines Šulj

    Piše: Josip Grozdanić
    U Dalmatinskoj zagori i Lici u hrvatskom filmu uvriježeno žive isključivo grubi, prijeki, naprasiti i prgavi ljudi koji do suvremenosti i civiliziranosti drže koliko i do lanjskog snijega. Tu dakako još uvijek dominira i patrijarhat. Kako se čini, domaći filmaši Liku dominantno vide kao poligon za mračne priče s aromom gorštačkog horora, pa je u tom smislu šteta što je više ne eksploatiraju
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Specifičnosti slavonskoga podneblja

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Slavonija: Duga mračna noć, red. Antun Vrdoljak; Kraljica noći, red. Branko Schmidt; Crnci, red. Goran Dević i Zvonimir Jurić; Djed i baka se rastaju, red. Zvonimir Ilijić; Put lubenica, red. Branko Schmidt

    Piše: Tomislav Čegir
    U ovom tekstu nije moguće razabrati sva filmska ostvarenja što odražavaju raskoš slavonskih narječja, nego se žarište sužava na samo pet djela koja korespondiraju i s raznolikim kronološkim odrednicama. Nema nikakve sumnje da su ta ostvarenja različitih kvalitativnih statusa, kritičarskih vrednovanja i tržišnoga uspjeha. No, usprkos tome svi odražavaju specifičnosti slavonskoga podneblja i narječja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Jezik kao ključni označitelj mentaliteta

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (2): Oprosti za kung fu, red. Ognjen Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    Eksploatiranje dominantno mentalitetnih i kulturoloških razlika, koje nekad idu i do razine pojednostavljeno shvaćenih civilizacijskih različitosti, u ponajviše (crno)humornom i dijelom satiričnom ključu, ali nerijetko i u svrhu oslikavanja tjeskobnijih i pesimističnijih egzistencijalnih situacija kroz koje se kristaliziraju tipizirani likovi kao predstavnici određenih mentaliteta
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Obiteljske drame i govorne nijanse

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Hercegovina: Kenjac, red. Antonio Nuić; Obrana i zaštita, red. Bobo Jelčić; Moram spavat´, anđele, red. Dejan Aćimović; U zemlji čudesa, red. Dejan Šorak; Blagajnica hoće ići na more, red. Dalibor Matanić

    Piše: Josip Grozdanić
    Ako se lik čini duhovitim na papiru, gdjekad nema granice konvencijama i stereotipima u oslikavanju likova koji upravo zbog toga po defaultu odsklizavaju u neuvjerljivosti i karikature. S druge pak strane, ako su ambicije redatelja usmjerene ka kreiranju slojeviti(ji)h i intrigantni(ji)h obiteljskih i(li) socijalnih drama, svim će prethodno navedenim osobinama likova biti pridani negativni predznaci ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lokalni kolorit i redikuli

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmacija i otoci: Kako je počeo rat na mom otoku, Maršal, Svećenikova djeca, red. Vinko Brešan; Ta divna splitska noć, red. Arsen Anton Ostojić; Trešeta, red. Dražen Žarković; Vjerujem u anđele, red. Nikša Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    Razlika u uporabi i tretmanu određenih narječja i dijalekata je razumljiva, makar je u cjelini zajedničko obilježje djela svih navedenih filmaša to da dijalekte i govor dominantno koriste u svrhu oslikavanja likova i njihovih karaktera, međuodnosa koji vladaju u određenim manjim ili većim te nekad izoliranim sredinama, dakako i mentaliteta tih sredina te njime dijelom određenih temperamenata ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uspjesi i promašaji

    Feljton Film i društvo – Koliko su kvalitetni hrvatski filmovi za djecu, a od igranih do animiranih i obrazovnih, i koje vrijednosti promiču? (2) – Suvremeni hrvatski animirani film: Duga, red. Joško Marušić; Inspektor Martin i banda puževa, red. Igor Lepčin

    Inspektor Martin i banda puževa natopljen je Lepčinovim osobnim ikoničnim mjestima iz svijeta umjetnosti – poglavito filma i stripa, čije duhovite reminiscencijsko-omažne pop-kulturalne reference kao hot-spot izazovno-nostalgična mjesta znalcima, evidentno ciljaju ka starijoj publici. ali i super-junaštvu i super-moćima stripovskih heroja. Taj je film dobrodošao naslov domaće animirane scene ...pročitajte cijeli tekst...
  • Čudesno u stvarnom

    Feljton Film i društvo – Koliko su kvalitetni hrvatski filmovi za djecu, a od igranih do animiranih i obrazovnih, i koje vrijednosti promiču? (1) – Suvremeni hrvatski igrani film za djecu: Šegrt Hlapić, red. Silvije Petranović; Duh babe Ilonke, red. Tomislav Žaja

    Duh babe Ilonke je s(p)retna, tečna i pitka žanrovska mješavina, prostudirane utemeljenosti u svakom dotaknutom žanrovskom rukavcu pojedinačno – sižejno oblikovana i konstituirana kao fantastična (akcijska) pustolovina, čiji slojevi mističnog i iracionalno-tajanstvenog umješno koegzistiraju s mjuzikl-točkama (glazba kao iskaz osebujnosti romskog etnosa) i prštavim humorno-komičnim ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tradicionalost u karikaturalnom ključu

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (3): Što je muškarac bez brkova, red. Hrvoje Hribar; Sonja i bik, red. Vlatka Vorkapić

    Piše: Josip Grozdanić
    Kod Tomića su iznimno bitni dijalekti kojima govore likovi, a koji intenzivno pridonose autentičnosti, slikovitosti, zanimljivosti i humornosti tih likova kao i zbivanja u romanu tj. filmu, neprestano i intenzivno pomaknutima, grotesknima i lagano crnohumornima, ali i tipično humanima i empatičnima, s izraženim afinitetom prema ljudskim vrlinama, slabostima i dvojbama
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Suputnik na putu odrastanja

    Feljton Film i društvo – Obrazovni film za djecu

    Piše: Tomislav Čegir
    Ne treba zaboraviti na animirani, lutkarski, igrani, dokumentarni, pa i eksperimentalni film potiču raznovrsne kognitivne procese i u najboljem slučaju mogu unaprijediti i psihički i emotivni sklop pri obrazovanju djece. Ipak kakva god da uloga filma u obrazovanju može biti, ne smije se zanemariti činjenica da mora počivati u egzistencijalnome sukus djeteta temeljenome na obiteljskome
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Susret mentaliteta

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (1): Da mi je biti morski pas, red. Ognjen Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    U izvedbenom smislu, Sviličić je u filmu Da mi je biti morski pas kreirao cjelinu mozaične dramaturgije uz oslanjanje na galeriju ponekad prenaglašeno slikovitih i pomaknutih likova, lokalni kolorit koji se ne ogleda samo u prepoznatljivim splitskim urbanim toponimima kao scenografiji koja pojačava kontrast mentaliteta, nego i u karakterima likova, njihovoj komunikaciji i govoru
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • U pokretu

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Bosna: Sve džaba, red. Antonio Nuić; Armin, red. Ognjen Sviličić; Halimin put, red. Arsen Anton Ostojić

    Piše: Tomislav Čegir
    U djelima domaćega autorskoga predznaka s tematskom usmjerenošću bliskom nam geopolitičkome području uočavamo i razna variranja jezika i narječja pa su u lingvističkome smislu nepobitno podatni i za pomnija proučavanja. Sve džaba, Armin i Halimin put bespogovorno možemo uvrstiti u vrhunce suvremenoga hrvatskoga filma, barem u posljednja dva desetljeća ...pročitajte cijeli tekst...
  • Promišljeni pristup jeziku

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Zagreb: Snivaj, zlato moje, red. Neven Hitrec; Čovjek ispod stola, red. Neven Hitrec; Fine mrtve djevojke, red. Dalibor Matanić; Metastaze, red. Branko Schmidt; Ljudožder vegetarijanac, red. Branko Schmidt; omnibus Zagrebačke priče

    Piše: Tomislav Čegir
    Naglasak na temeljno kajkavskoj uvjetovanosti zagrebačkoga govora, nazočan u ranijim povijesnim razdobljima, razgranava se sve više u promjeni strukture stanovništva, useljenicima iz raznih dijelova Hrvatske ali i bivše Jugoslavije. Nije pritom upitna kvaliteta obrađenih filmova, ali je razvidno s kolikim su promišljenim pristupom razni autori koordinirali narječja u okviru filmske građe ...pročitajte cijeli tekst...
  • Propitivanje međunacionalnog dijaloga

    Feljton Film i društvo – Nacionalne manjina na hrvatskom filmu – Srpska manjina: Oluja nad Krajinom, red. Božidar Knežević; Amarcord 1991.-2001., red. Pavle Vranjican; Pad Krajine, red. Filip Švarm; Poplava, red. Goran Dević

    Piše: Tomislav Čegir
    Percepcija srpske manjine u Hrvatskoj još je uvijek nepobitno zasjenjena zločinima počinjenim u Domovinskome ratu, a uteg što ih obilježava i nadalje se ne može u potpunosti razriješiti. U takvim postupcima, dokumentarni filmovi koji ne pripadaju matici jasnije iskazuju kulturne i društvene različitosti, ali i sličnosti hrvatskoga i srpskoga nacionalnog predznaka te mogućnost svrhovitijega suživota ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odredište poznato

    Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (1)

    Piše: Janko Heidl
    Ženski hrvatski dugometražni igrani filmovi oko kojih nema ni najmanje dvoumice su: Vrijeme za... Oje Kodar, Tri muškarca Melite Žganjer i Ne dao Bog većeg zla Snježane Tribuson, Korak po korak Biljane Čakić Veselič, Sonja i bik Vlatke Vorkapić, Zagreb Cappuccino Vanje Sviličić i Ti mene nosiš Ivone Juke. Mahom je riječ o ostvarenjima kojima su redateljice i scenaristice ili suscenaristice ...pročitajte cijeli tekst...
  • Devet godina stanke

    Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (2)

    Piše: Janko Heidl
     Ako bi udjel dugometražnih igranih filmova što su ga režirale žene bio i onaj najbenevolentnije računan, sa svim polovičnim i ispodpolovičnim prinosima, uključujući kao punopravne čimbenike i četiri još neprikazana filma, iznosio trinaest posto, to je još uvijek gotovo dvostruko manje od postotka redateljica članica DHFR. Napredak, dakle, jest uočljiv i znatan, no zasigurno nedovoljan ...pročitajte cijeli tekst...
  • Osvajanje posljednje utvrde

    Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (3)

    Piše: Janko Heidl
    U odista obilnoj, moglo bi se reći i nepreglednoj, odnosno nesagledivoj ponudi suvremenog hrvatskog filma koji ne pripada dugometražnom igranom, autorice, čini se zauzimaju važniju ulogu negoli u cjelovečernjem. Svatko tko iole prati život hrvatskog slikopisa, imena će najznačajnijih autorica pojedinih vrsta i rodova navesti u istom dahu, mnogokad čak i prije nego imena autora ...pročitajte cijeli tekst...
  • Identitet i integritet

    Feljton Film i društvo – Nacionalne manjina na hrvatskom filmu – Romska manjina: Lungodrom, red. Marnel Tomić; Jednakost za sve; Ljudi naše savjesti; Razred, red. Vesna Čudić; Učiteljica, red. Đuro Gavran; Štitarski Romi, red. Šime Dominković

    Piše: Tomislav Čegir
    Lungodrom je dosljedno svjedočanstvo o položaju Roma na prostoru Balkana, u kojem autor Marnel Tomić vlastiti stav o položaju manjine povlači u kontekst izgradnje filmske cjeline i u prvi plan stavlja sudbine ljudi te jasno percipira ruinirane prostore što su im arhitektonskom zaštitom. Lungodrom je ostvarenje čije su filmske vrijednosti razvidne svakim novim gledanjem
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Urbani zvuk

    Feljton Film i društvo – Rock glazba i film: Sretno dijete, red. Igor Mirković; Rock n roll je kriv za sve?, red. Sanjin Stanić i Dean Lalić; Pjevajte nešto ljubavno, red. Goran Kulenović

    Piše: Tomislav Čegir
    Zbog kvalitativnih dosega rockumentaraca Sretno dijete i Rock'n'roll je kriv za sve? i njihova značaja u raščlanjivanju supkulturnog identiteta i društvenih previranja koja su im okvirom, kao i uslijed nedovoljne hrabrosti igranoga filma u posezanju za rock glazbom, možemo naznačiti nesrazmjer percepcije toga ipak bitnoga kulturnoga i glazbenoga smjera
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nadosjetilnosti lopoča i vode

    Feljton Film i društvo – Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike (3) – Slikari u hrvatskom filmu: Sto minuta slave, red. Dalibor Matanić

    Unatoč slabostima filmske prirode (razvučenost, stereotipnost, pretencioznost…) te donekle zapostavljanja tematizirane naslovne ličnosti (u korist krivo castiranog partnera-antipoda), Sto minuta slave djelo je koje je zahvalnom i izdašnom temom pružilo estetizirani sinestezijski oblik mnogih umjetnosti – filma, glazbe, slikarstva u jedinstvenom i artikuliranom redateljskom prosedeu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ideali rodoljublja

    Feljton Film i društvo – Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike (2) – Skladatelji u hrvatskom filmu: Lisinski, red. Oktavijan Miletić; Kontesa Dora, red. Zvonimir Berković; Lea i Darija, red. Branko Ivanda

    U filmu Lisinski (1944) protagonist (u tumačenju frapantno mu slična glumca Branka Špoljara) baš kao i čitavo ozračje filma, ostavlja dojam sentimentalističkog, papirnatog i nerealnog lika, nikako čovjeka od krvi i mesa, radije visoko romantizirane i individualizirane krhke porculanske figurice nastale na zasadama romantičarskog pokreta, no ipak priklonjena općim idealima rodoljublja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Užarena željezna kruna

    Hrvatski biografski filmovi: Seljačka buna 1573., red. Vatroslav Mimica; Čaruga, red. Rajko Grlić; Donator, red. Veljko Bulajić; Tajna Nikole Tesle, red. Krsto Papić

    Piše: Katarina Marić
    Hrvatska filmska povijest bilježi omalen broj biografijama nadahnutih cjelovečernjih igranih filmova. Pritom šest od ukupno deset naslova obrađuje živote umjetnika a svega četiri one ostalih istaknutih ličnosti hrvatske povijesti; pritom dva potpuno pozitivne – genijalca (Nikola Tesla) i narodnog junaka (Matija Gubec) a dva kontroverzne dvoznačne ličnosti (Čaruga i Šlomović), o kojima će se razmatrati u ovom tekstu ...pročitajte cijeli tekst...

kritike i eseji