Feljton: film i društvo

  • Provincija kao filmsko središte

    Feljton Film i društvo – Koncepcije hrvatskih filmskih festivala: Motovun Film Festival

    Piše: Josip Grozdanić
    Posljednjih godina na Motovun Film Festivalu dijelom je zamjetan zamor materijala, koji se ponajviše očituje u variranju uvijek istih koncepata bez ikakvih promjena, pa bi u tom smislu i organizacijske promjene i programska osvježenja bila itekako dobrodošla. U protivnom prijeti opasnost da neželjeni ali zamjetan elitizam Motovuna sasvim potisne njegova inicijalna obilježja i početne ambicije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Potentna platforma

    Feljton Film i društvo – Koncepcije hrvatskih filmskih festivala: Revija europskog filma / Dani europskog filma

    Iako više nema status lučonoše kao u vrijeme nastanka predšasničke Revije filmova Europske unije u krajem devedesetih deficitarnoj festivalskoj ponudi, Revija europskog filma još uvijek svojom prezentacijom kvalitetnih i probranih, žanrovski raznolikih naslova filmske umjetnosti iz različitih europskih zemalja nameće kao distinktivan i jedinstven događaj hrvatske kulturne scene ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odnos prema invalidnosti kao slika društva

    Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (4): Prolaz za Stellu, red. Ljiljana Šišmanović; Lijepo mi je s tobom, znaš, red. Eva Kraljević; Kakva si s parama, red. Rasim Karalić; Skrivena strana medalja, red. Antonia Dubravka Carnerud

    Piše: Josip Grozdanić
    Dokumentarni film  Lijepo mi je s tobom, znaš Eve Kraljević, o starijoj sestri Miji koja ima Down sindrom, nudi optimističnu, vedru i humanu sliku prihvaćanja invalidnosti i u užem obiteljskom krugu hendikepirane osobe, i u njezinu širem okruženju. Posrijedi je izuzetno pozitivno ostvarenje kojim dominiraju ljubav, međusobno razumijevanje i altruizam, predočeni na neposredan i emotivan način ...pročitajte cijeli tekst...
  • Invalidnost kao stav i poruka

    Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (3): Ustav Republike Hrvatske, red. Rajko Grlić; Ničiji sin, red. Arsen Anton Ostojić; Novi dan i Slobodni, red. Tomislav Žaja

    Piše: Josip Grozdanić
    Pokušaje uklapanja hendikepiranih osoba u mikrosredine i društvo autor u doksu Slobodni predočava apostrofiranjem njihovih dirljivih i sućutnih emocionalnih i intimnih stanja, a osobe se praktički mijenjaju pred kamerama, dok se nadaju ostvarenju svojih planova i snova te dok rade na tome. Individualni pristupi hendikepiranim osobama trajno intrigiraju Tomislava Žaju
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Dokumenti vremena

    Feljton Film i društvo – Koncepcije hrvatskih filmskih festivala: Dani hrvatskog filma; ZagrebDox

    Piše: Josip Grozdanić
    Dok Dani hrvatskog filma godinama traju u traganjima za organizacijskim i izvedbenim konceptima te s njima povezanim smislom i svrhom,ZagrebDox se konstantno promišljeno razvija i napreduje, toliko da se nakon njegovih dvanaest izdanja može reći kako je posrijedi najzanimljiviji a možda i najbolji hrvatski filmski festival koji svake godine obiluje angažiranim, zanimljivim i provokativnim naslovima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Skloništa od Hollywooda

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Tjedan češkog filma; Tjedan frankofonskog filma; Smotra suvremenog talijanskog filma / Dani talijanskog filma;

    Piše: Josip Grozdanić
    Željni bilo čega bez holivudskog predznaka, prisiljeni su na čekanje srećom dovoljno brojnih revija kinematografija europskih zemalja. Te se revije s imenicama dani ili tjedan u nazivima održavaju u art- i kinotečnim dvoranama u većim gradovima, neke su redovitije a neke tek povremene, a u skladu s tim neke su tradicionalnije i dijelom programski okoštale, dok su druge još svježe i zanimljivije ...pročitajte cijeli tekst...
  • U jednom kadru ili bez zvuka

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: One Take Film Festival; Festival nijemog filma PSSST!

    Piše: Josip Grozdanić
    Među filmskim festivalima koji opstaju unatoč svemu je i One Take Film Festival, festival filmova realiziranih u jednom kadru, manifestacija u okrilju koje se bienalnim ritmom prikazuju manje ili više intrigantna, maštovita, na zgodne te ponekad duhovite ili melodramske dosjetke oslonjena ostvarenja koja zbog prirode i složenosti svoje izvedbe u fokusu imaju zanimljive protagoniste i njihove sudbine ...pročitajte cijeli tekst...
  • Suputnik na putu odrastanja

    Feljton Film i društvo – Obrazovni film za djecu

    Piše: Tomislav Čegir
    Ne treba zaboraviti na animirani, lutkarski, igrani, dokumentarni, pa i eksperimentalni film potiču raznovrsne kognitivne procese i u najboljem slučaju mogu unaprijediti i psihički i emotivni sklop pri obrazovanju djece. Ipak kakva god da uloga filma u obrazovanju može biti, ne smije se zanemariti činjenica da mora počivati u egzistencijalnome sukus djeteta temeljenome na obiteljskome
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Iz čitavoga svijeta

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Zagreb Film Festival

    Piše: Tomislav Čegir
    Nema nikakve sumnje da je ZFF već zarana dosegnuo prestižan kulturni status i uvrstio se među najznačajnija hrvatska filmska događanja. Uz glavne programe natjecateljskoga karaktera, nužno je naznačiti da organizatori zamalo jednaku pozornost posvećuju i popratnome programu kojeg sačinjava više posebnih filmskih programa, prezentacije knjiga, filmskih ili kulturnih projekata i drugo ...pročitajte cijeli tekst...
  • Platforma glasa razuma

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Subversive Festival

    Pitanje je koliko je Subversive Festival, precizno detektirajući i perceptivno opažajući prirodnu ljudsku potrebu za pobunom protiv svakovrsnog ugnjetavanja, istinski u mogućnosti izazvati anti-pasivizacijski impakt i posljedične korijenite promjene, iako se svime što poduzima potvrđuje respektabilnom i snažnom platformom glasa razuma u suvremenoj dehumanizirajućoj stvarnosti ...pročitajte cijeli tekst...
  • Počelo je na šlepu...

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Vukovar Film Festival

    Piše: Tomislav Čegir
    Neupitan gledateljski odaziv potvrđuje prestižan odabir prikazanih filmova glavnih kategorija kao i popratnih programa pa se zatečeni ljubitelj sedme umjetnosti susreće s raskošnom filmskom gozbom svakoga od festivalskih dana. Vukovar Film Festival je nepobitno prerastao u bitan festival u regiji koji sasvim skladno koordinira sa šire europskim i opće globalnim filmskim smjernicama ...pročitajte cijeli tekst...
  • U čast animacijske umjetnosti

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Animafest

    Piše: Tomislav Čegir
    Zagrebački Animafest jedna je od vodećih svjetskih animiranofilmskih manifestacija i jedina hrvatska sa statusom A festivala, Animafest animirani film posreduje domaćoj publici, ali ga i aktivno stvara te se, podižući kontinuirano razinu audiovizualne kulture u društvu, oblikuje kao mjesto susreta, kreativne sinergije i razmjene ideja autora i publike. Animafest zbližava sugrađane svih generacija i ugledne goste ...pročitajte cijeli tekst...
  • Na radost zaljubljenika žanra

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Fantastic Zagreb Film Festival

    Kroz godinama rastuće, nadopunjene ali i poneke tek gostujuće rubrike/sekcije programa žanrovski filmski festival Fantastic Zagreb od 2011. godine započeo je svoju egzistenciju na radost svih zaljubljenika žanra i srodnih podžanrova, bivajući parcijalno i open-air festivalom, atraktivnim popratnim događanjima tendirajući na suživljavanju sa samim gradom Zagrebom
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kvaliteta koja se neprestano potvrđuje

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Dani hrvatskog filma; ZagrebDox

    Piše: Tomislav Čegir
    Prvotnim je poticajem nastanka zasigurno bio i zamalo kronični nedostatak sličnih manifestacija u ovome podneblju, pa je organizacijski postav već u temeljima postavio visok kvalitativni prag festivala, prag koji se i nakon dvanaest godina neprestano podiže. ZagrebDox je postao periodično stjecište domaćih i svjetskih autora i nudi mogućnost gledateljstvu da percipira djela visoke kvalitete ...pročitajte cijeli tekst...
  • Angažman i intimne drame

    Feljton Film i društvo – invalidnost u hrvatskom filmu (2): Hrabro i na rezultat, Kralj, red. Dejan Aćimović; Film s invaliditetom, red. Mario Kovač i Damir Kantoci; Seks s invaliditetom, red. Mario Kovač

    Piše: Josip Grozdanić
    Autori dokumentarnih filmova biografske i(li) naglašeno socijalno uvjetovane i kontekstualizirane priče o osobama pred kamerama praktički bez iznimke koriste za angažirani zagovor prava osoba s invaliditetom, za njihovo uključivanje u društvo i sve njegove segmente, za senzibiliziranje gledatelja odnosno javnosti prema problemima takvih osoba
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tvrd govor i još tvrđi likovi

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Lika: Kino Lika, Ćaća, red. Dalibor Matanić; 72 dana, red. Danilo Šerbedžija; Odredište nepoznato, red. Vjeran Vukašinović i Ines Šulj

    Piše: Josip Grozdanić
    U Dalmatinskoj zagori i Lici u hrvatskom filmu uvriježeno žive isključivo grubi, prijeki, naprasiti i prgavi ljudi koji do suvremenosti i civiliziranosti drže koliko i do lanjskog snijega. Tu dakako još uvijek dominira i patrijarhat. Kako se čini, domaći filmaši Liku dominantno vide kao poligon za mračne priče s aromom gorštačkog horora, pa je u tom smislu šteta što je više ne eksploatiraju
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Specifičnosti slavonskoga podneblja

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Slavonija: Duga mračna noć, red. Antun Vrdoljak; Kraljica noći, red. Branko Schmidt; Crnci, red. Goran Dević i Zvonimir Jurić; Djed i baka se rastaju, red. Zvonimir Ilijić; Put lubenica, red. Branko Schmidt

    Piše: Tomislav Čegir
    U ovom tekstu nije moguće razabrati sva filmska ostvarenja što odražavaju raskoš slavonskih narječja, nego se žarište sužava na samo pet djela koja korespondiraju i s raznolikim kronološkim odrednicama. Nema nikakve sumnje da su ta ostvarenja različitih kvalitativnih statusa, kritičarskih vrednovanja i tržišnoga uspjeha. No, usprkos tome svi odražavaju specifičnosti slavonskoga podneblja i narječja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Jezik kao ključni označitelj mentaliteta

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (2): Oprosti za kung fu, red. Ognjen Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    Eksploatiranje dominantno mentalitetnih i kulturoloških razlika, koje nekad idu i do razine pojednostavljeno shvaćenih civilizacijskih različitosti, u ponajviše (crno)humornom i dijelom satiričnom ključu, ali nerijetko i u svrhu oslikavanja tjeskobnijih i pesimističnijih egzistencijalnih situacija kroz koje se kristaliziraju tipizirani likovi kao predstavnici određenih mentaliteta
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Prestižni status

    Feljton Film i društvo – Koncepcije hrvatskih filmskih festivala: Pula Film Festival

    Piše: Tomislav Čegir
    Početno razdoblje trećega tisućljeća proširilo je festivalska obzorja 2001. i prema međunarodnim prostorima, a dalji rast i razvoj te filmske manifestacije svjedoči o vjerodostojnu položaju filmskog festivala u Puli i ne samo nacionalne produkcije. Tako je uz šest filmova nacionalne produkcije prikazano i šesnaest filmova u službenom programu europskoga filma te još devet u posebnom programu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Komedije i bajke

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Tjedan češkog filma

    U ponajboljoj češkoj ekranizaciji bajke, izvrsnoj Brabecovoj Kitici (Kytice), septagramu od sedam ekraniziranih balada Karela Jaromira Erbena iz zbirke Kitica predanja narodnih primordijalni simbolizam te svevremenost i svemjesnost bajke u formi snažno dojmljive pučke pjesme dolazi do svoje punine. Jer, jezivo grozoviti svijet Erbenovih balada upravo jest svijet bajke ...pročitajte cijeli tekst...
  • Obiteljske drame i govorne nijanse

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Hercegovina: Kenjac, red. Antonio Nuić; Obrana i zaštita, red. Bobo Jelčić; Moram spavat´, anđele, red. Dejan Aćimović; U zemlji čudesa, red. Dejan Šorak; Blagajnica hoće ići na more, red. Dalibor Matanić

    Piše: Josip Grozdanić
    Ako se lik čini duhovitim na papiru, gdjekad nema granice konvencijama i stereotipima u oslikavanju likova koji upravo zbog toga po defaultu odsklizavaju u neuvjerljivosti i karikature. S druge pak strane, ako su ambicije redatelja usmjerene ka kreiranju slojeviti(ji)h i intrigantni(ji)h obiteljskih i(li) socijalnih drama, svim će prethodno navedenim osobinama likova biti pridani negativni predznaci ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tolerancija i ljudska prava

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Festival tolerancije – Festival židovskog filma

    Festival tolerancije – Festival židovskog filma Zagreb, mahom kroz širenje istine i održavanju sjećanja na holokaust, tendira posljedičnom podizanju svijesti putem osvještavanja i usvajanja svih lica i oblika tolerancije u suvremenoj svakodnevici, a sve kako bi se pridonijelo pozitivnim društvenim promjenama (pokrivajući i brojne druge teme s područja tolerancije i ljudskih prava) ...pročitajte cijeli tekst...
  • Višeslojni konteksti

    Feljton Film i društvo – Invalidnost u hrvatskom filmu (1): Sto minuta slave, red. Dalibor Matanić; Put lubenica, red. Branko Schmidt

    Piše: Tomislav Čegir
    Višeslojnost filmova Sto minuta slave i Put lubenica te široka razrada egzistencije osoba s invaliditetom, uz kvalitetnu izvedbu svih filmskih segmenata, otponac su i njihov izraženome statusu ne samo u opusima Dalibora Matanića i Branka Schmidta nego i u okvirima hrvatskoga filma u proteklome desetljeću. Nema sumnje da im ni odmak od stvaranja nije nimalo naštetio
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žarišne teme

    Feljton Film i društvo – Što je donio procvat filmskih festivala u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću? – Imaju li te manifestacije koncepcijsko i programsko pokriće?: Human Rights Film Festival (HRFF)

    I u iščekivanju najnovije ovogodišnje kulturno-aktivističke entuzijastične tapiserije 14. Human Rights Film Festivala, mudro strateški koncipirane u prosinačko ozračje kao ono pozitivnim porukama najprijemčivije doba godine, utopijski bi ipak možda bilo postaviti pitanje kako osigurati globalne socijalno-političke uvjete i uređenja u kojima bi univerzalni fenomen ljudskih prava bio neupitna kategorija ...pročitajte cijeli tekst...
  • Lokalni kolorit i redikuli

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmacija i otoci: Kako je počeo rat na mom otoku, Maršal, Svećenikova djeca, red. Vinko Brešan; Ta divna splitska noć, red. Arsen Anton Ostojić; Trešeta, red. Dražen Žarković; Vjerujem u anđele, red. Nikša Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    Razlika u uporabi i tretmanu određenih narječja i dijalekata je razumljiva, makar je u cjelini zajedničko obilježje djela svih navedenih filmaša to da dijalekte i govor dominantno koriste u svrhu oslikavanja likova i njihovih karaktera, međuodnosa koji vladaju u određenim manjim ili većim te nekad izoliranim sredinama, dakako i mentaliteta tih sredina te njime dijelom određenih temperamenata ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uspjesi i promašaji

    Feljton Film i društvo – Koliko su kvalitetni hrvatski filmovi za djecu, a od igranih do animiranih i obrazovnih, i koje vrijednosti promiču? (2) – Suvremeni hrvatski animirani film: Duga, red. Joško Marušić; Inspektor Martin i banda puževa, red. Igor Lepčin

    Inspektor Martin i banda puževa natopljen je Lepčinovim osobnim ikoničnim mjestima iz svijeta umjetnosti – poglavito filma i stripa, čije duhovite reminiscencijsko-omažne pop-kulturalne reference kao hot-spot izazovno-nostalgična mjesta znalcima, evidentno ciljaju ka starijoj publici. ali i super-junaštvu i super-moćima stripovskih heroja. Taj je film dobrodošao naslov domaće animirane scene ...pročitajte cijeli tekst...
  • Čudesno u stvarnom

    Feljton Film i društvo – Koliko su kvalitetni hrvatski filmovi za djecu, a od igranih do animiranih i obrazovnih, i koje vrijednosti promiču? (1) – Suvremeni hrvatski igrani film za djecu: Šegrt Hlapić, red. Silvije Petranović; Duh babe Ilonke, red. Tomislav Žaja

    Duh babe Ilonke je s(p)retna, tečna i pitka žanrovska mješavina, prostudirane utemeljenosti u svakom dotaknutom žanrovskom rukavcu pojedinačno – sižejno oblikovana i konstituirana kao fantastična (akcijska) pustolovina, čiji slojevi mističnog i iracionalno-tajanstvenog umješno koegzistiraju s mjuzikl-točkama (glazba kao iskaz osebujnosti romskog etnosa) i prštavim humorno-komičnim ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tradicionalost u karikaturalnom ključu

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (3): Što je muškarac bez brkova, red. Hrvoje Hribar; Sonja i bik, red. Vlatka Vorkapić

    Piše: Josip Grozdanić
    Kod Tomića su iznimno bitni dijalekti kojima govore likovi, a koji intenzivno pridonose autentičnosti, slikovitosti, zanimljivosti i humornosti tih likova kao i zbivanja u romanu tj. filmu, neprestano i intenzivno pomaknutima, grotesknima i lagano crnohumornima, ali i tipično humanima i empatičnima, s izraženim afinitetom prema ljudskim vrlinama, slabostima i dvojbama
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Susret mentaliteta

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja na filmu – Dalmatinska zagora (1): Da mi je biti morski pas, red. Ognjen Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    U izvedbenom smislu, Sviličić je u filmu Da mi je biti morski pas kreirao cjelinu mozaične dramaturgije uz oslanjanje na galeriju ponekad prenaglašeno slikovitih i pomaknutih likova, lokalni kolorit koji se ne ogleda samo u prepoznatljivim splitskim urbanim toponimima kao scenografiji koja pojačava kontrast mentaliteta, nego i u karakterima likova, njihovoj komunikaciji i govoru
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • U pokretu

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Bosna: Sve džaba, red. Antonio Nuić; Armin, red. Ognjen Sviličić; Halimin put, red. Arsen Anton Ostojić

    Piše: Tomislav Čegir
    U djelima domaćega autorskoga predznaka s tematskom usmjerenošću bliskom nam geopolitičkome području uočavamo i razna variranja jezika i narječja pa su u lingvističkome smislu nepobitno podatni i za pomnija proučavanja. Sve džaba, Armin i Halimin put bespogovorno možemo uvrstiti u vrhunce suvremenoga hrvatskoga filma, barem u posljednja dva desetljeća ...pročitajte cijeli tekst...
  • Promišljeni pristup jeziku

    Feljton Film i društvo – Hrvatska narječja u filmu – Zagreb: Snivaj, zlato moje, red. Neven Hitrec; Čovjek ispod stola, red. Neven Hitrec; Fine mrtve djevojke, red. Dalibor Matanić; Metastaze, red. Branko Schmidt; Ljudožder vegetarijanac, red. Branko Schmidt; omnibus Zagrebačke priče

    Piše: Tomislav Čegir
    Naglasak na temeljno kajkavskoj uvjetovanosti zagrebačkoga govora, nazočan u ranijim povijesnim razdobljima, razgranava se sve više u promjeni strukture stanovništva, useljenicima iz raznih dijelova Hrvatske ali i bivše Jugoslavije. Nije pritom upitna kvaliteta obrađenih filmova, ali je razvidno s kolikim su promišljenim pristupom razni autori koordinirali narječja u okviru filmske građe ...pročitajte cijeli tekst...
  • Tradicija i suvremenost

    Feljton Film i društvo – Kako je hrvatska književnost zastupljena u suvremenom hrvatskom filmu? (2): Četverored, red. Jakov Sedlar; Konjanik, red. Branko Ivanda; Polagana predaja, red. Bruno Gamulin; Potonulo groblje, red. Mladen Juran; Ne dao Bog većeg zla, red. Snježana Tribuson; Čaruga, red. Rajko Grlić

    Piše: Josip Grozdanić
    Ako su ekranizacije proze Ivana Aralice kao i njegovi filmski scenariji simboli tradicionalizma i bavljenja neuralgičnim mjestima prošlih vremena u hrvatskom filmu tijekom posljednjih četvrt stoljeća, prilagodbe proze Gorana Tribusona te njegovi filmski scenariji predstavnici su suvremenije ili barem nepretencioznije tematike i bavljenja egzistencijalnim motivima
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izdržana kušnja vremena

    Feljton Film i društvo – Ženski likovi u suvremenom hrvatskom filmu: Treća žena, red. Zoran Tadić

    Piše: Tomislav Čegir
    Premda Treća žena Zorana Tadića u razdoblju nastanka godine 1997. nije postigla i kritičarske hvalospjeve kao neki prethodni radovi, a nije bio ni pretjerano omiljen u gledateljstva, s zamalo dvadesetogodišnjim odmakom čini se da je posrijedi ostvarenje znatno razvidnijih vrijednosti i značaja, čiji su se nedostaci začudno umanjili s vremenom, a kvalitete osnažile
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Klasici na ekranu

    Feljton Film i društvo – Kako je hrvatska književnost zastupljena u suvremenom hrvatskom filmu? (1) – Luka, red. Tomislav Radić; Duga ponoć, red. Miljenko Brlečić; Karneval, anđeo i prah, Zagrljaj, red. Antun Vrdoljak; Đuka Begović, red. Branko Schmidt

    Piše: Josip Grozdanić
    U Đuki Begoviću autori su podlegli idejnoj tezičnosti i karakternoj formulaičnosti u kojoj ima mjesta za praktički sve stereotipe o teško ranjenoj širokoj slavonskoj duši koja očaj utapa u alkoholu i agresivnosti, kao i za izraženu kršćansku simboliku, dok s druge strane nisu uspjeli kreirati slojevitije likove i njihove međuodnose, uz prilagođavanje novom duhu vremena i društveno-političkim okolnostima ...pročitajte cijeli tekst...
  • Na dobrom putu

    Feljton Film i društvo – Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike (4) – Književnici u hrvatskom filmu: Ljeto za sjećanje, red. Bruno Gamulin, Libertas, red. Veljko Bulajić

    Kvalitativni dosezi domaćih biografskih igranih filmova mada neujednačeni, mahom su na dobrom putu, no kvantitativno svakako inferiorni i insuficijentni primjerice dokumentarcima, kao i biografijama zaslužnika u inim kinematografijama te ostaje za nadati se njihovom što većem prilivu u budućnosti jer zasigurno poveći broj osoba iz domaće kulturne povijesti zavrjeđuje vlastite ekranizacije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Naši i njihovi

    Feljton Film i društvo – Kako se s vremenom promijenio odnos prema hrvatskim braniteljima i agresoru u filmovima o Domovinskom ratu – Vrijeme za..., red. Oja Kodar; Cijena života, red. Bogdan Žižić; Božić u Beču, red. Branko Schmidt; Bogorodica, red. Neven Hitrec; Nebo, sateliti, red. Lukas Nola; Crvena prašina, red. Zrinko Ogresta; Zapamtite Vukovar, red. Fadil Hadžić

    Piše: Josip Grozdanić
    Zapamtite Vukovar Fadila Hadžića storija je o tragičnim zbivanjima u Vukovaru u vrijeme oko 18. studenog 1991. godine, dana pada grada. Iako ratna sudbina grada heroja nudi bogomdanu epsku priču o herojstvu i žrtvovanju, storiju veću od života u kojoj su se na tragičan način prelomile bezbrojne ljudske sudbine i koja je odredila budućnost Hrvatske, Hadžićev film je diletantski uradak opterećen patetikom ...pročitajte cijeli tekst...
  • Propitivanje međunacionalnog dijaloga

    Feljton Film i društvo – Nacionalne manjina na hrvatskom filmu – Srpska manjina: Oluja nad Krajinom, red. Božidar Knežević; Amarcord 1991.-2001., red. Pavle Vranjican; Pad Krajine, red. Filip Švarm; Poplava, red. Goran Dević

    Piše: Tomislav Čegir
    Percepcija srpske manjine u Hrvatskoj još je uvijek nepobitno zasjenjena zločinima počinjenim u Domovinskome ratu, a uteg što ih obilježava i nadalje se ne može u potpunosti razriješiti. U takvim postupcima, dokumentarni filmovi koji ne pripadaju matici jasnije iskazuju kulturne i društvene različitosti, ali i sličnosti hrvatskoga i srpskoga nacionalnog predznaka te mogućnost svrhovitijega suživota ...pročitajte cijeli tekst...
  • Odredište poznato

    Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (1)

    Piše: Janko Heidl
    Ženski hrvatski dugometražni igrani filmovi oko kojih nema ni najmanje dvoumice su: Vrijeme za... Oje Kodar, Tri muškarca Melite Žganjer i Ne dao Bog većeg zla Snježane Tribuson, Korak po korak Biljane Čakić Veselič, Sonja i bik Vlatke Vorkapić, Zagreb Cappuccino Vanje Sviličić i Ti mene nosiš Ivone Juke. Mahom je riječ o ostvarenjima kojima su redateljice i scenaristice ili suscenaristice ...pročitajte cijeli tekst...
  • Devet godina stanke

    Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (2)

    Piše: Janko Heidl
     Ako bi udjel dugometražnih igranih filmova što su ga režirale žene bio i onaj najbenevolentnije računan, sa svim polovičnim i ispodpolovičnim prinosima, uključujući kao punopravne čimbenike i četiri još neprikazana filma, iznosio trinaest posto, to je još uvijek gotovo dvostruko manje od postotka redateljica članica DHFR. Napredak, dakle, jest uočljiv i znatan, no zasigurno nedovoljan ...pročitajte cijeli tekst...
  • Osvajanje posljednje utvrde

    Feljton Film i društvo – Kakav je položaj i opus redateljica u dominantno muškoj hrvatskoj kinematografiji (3)

    Piše: Janko Heidl
    U odista obilnoj, moglo bi se reći i nepreglednoj, odnosno nesagledivoj ponudi suvremenog hrvatskog filma koji ne pripada dugometražnom igranom, autorice, čini se zauzimaju važniju ulogu negoli u cjelovečernjem. Svatko tko iole prati život hrvatskog slikopisa, imena će najznačajnijih autorica pojedinih vrsta i rodova navesti u istom dahu, mnogokad čak i prije nego imena autora ...pročitajte cijeli tekst...
  • Identitet i integritet

    Feljton Film i društvo – Nacionalne manjina na hrvatskom filmu – Romska manjina: Lungodrom, red. Marnel Tomić; Jednakost za sve; Ljudi naše savjesti; Razred, red. Vesna Čudić; Učiteljica, red. Đuro Gavran; Štitarski Romi, red. Šime Dominković

    Piše: Tomislav Čegir
    Lungodrom je dosljedno svjedočanstvo o položaju Roma na prostoru Balkana, u kojem autor Marnel Tomić vlastiti stav o položaju manjine povlači u kontekst izgradnje filmske cjeline i u prvi plan stavlja sudbine ljudi te jasno percipira ruinirane prostore što su im arhitektonskom zaštitom. Lungodrom je ostvarenje čije su filmske vrijednosti razvidne svakim novim gledanjem
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Queer momenti

    Feljton Film i društvo – Kako su osobe istospolne orijentacije predstavljene na hrvatskom filmu: Fine mrtve djevojke, red. Dalibor Matanić; Sjećanje na Georgiju, red. Jakov Sedlar; Harakiri djeca, red. Ivan Livaković; Strejt pul, red. Filip Šovagović, Tetrapak, red. Filip Peruzović; Na kvadrat, red. Radislav Jovanov Gonzo

    Piše: Josip Grozdanić
    Nije čudno što se u deklarativno tradicionalnim vrijednostima okrenutom, k tome i patrijarhalnom i manje ili više prikriveno mizoginom društvu kakvo je naše, svaki naslov koji se bavi osobama istospolne seksualne orijentacije, filmski podjednako kao i kazališni i prozni, tretira gotovo kao čin a priorne provokacije i umjetničke agresije na inače zdravu i savršenu sredinu
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Realizam i žanr

    Feljton Film i društvo – Kako je hrvatski film pridonio povijesno vjerodostojnom prikazivanju Domovinskoga rata (2): Živi i mrtvi i Broj 55, red. Kristijan Milić

    Piše: Josip Grozdanić
    Broj 55 je u tehničkom smislu najcjelovitiji i najkvalitetniji domaći film koji odlikuju u pravilu maestralno režirani prizori borbe, efektno uvođenje petnaestak zasebnijih likova i njihovo predstavljanje kroz akciju i internu zafrkanciju, precizna naracija bez gubljenja vremena te mahom odlični glumački nastupi. Posrijedi je ostvarenje impresivne vizualnosti i iznimno čvrste i u sekvencama borbi furiozne režije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nekad i sad

    Feljton Film i društvo – Kako hrvatski film dočarava hrvatsku kulturnu raznolikost – opus Branka Schmidta

    Piše: Tomislav Čegir
    Nije dvojbena kvalitativna raznolikost filmova Branka Scmidta te je podjednako razvidna i raskoš raznovrsnih segmenata hrvatskoga društva, suvremenoga ili pak prošlih razdoblja. Raznolikost pristupa u Schmidta je toliko izrazita da je nužno osvrnuti se prema svakome od njegovih dugometražnih ostvarenja. Opus redatelja Branka Scmidta možemo smatrati društveno i kulturno relevantnim ...pročitajte cijeli tekst...
  • Domovinski rat i filmski art

    Feljton Film i društvo – Kako je hrvatski film pridonio povijesno vjerodostojnom prikazivanju Domovinskoga rata: Kako je počeo rat na mom otoku, Svjedoci, red. Vinko Brešan

    Piše: Josip Grozdanić
    Vinka Brešana kao filmskog autora i kazališnog redatelja s jedne strane privlače obrade škakljivih društvenih tema, no s druge strane u određenoj je mjeri kalkulant čija sva filmska djela obilježava nevoljkost odlaženja do kraja i krajnjeg ekspliciranja određenih stavova, baš kao i nedostatak hrabrosti i volje da u ismijavanju ili ozbiljnom propitkivanju nekih pojava bude žešći i oštriji, sustavniji i kritičniji ...pročitajte cijeli tekst...
  • Uspjele filmske adaptacije

    Feljton Film i društvo – Književnost za djecu i film (2) – Ivan Kušan: Koko i duhovi, red. Daniel Kušan; Zagonetni dječak, red. Dražen Žarković; Ljubav ili smrt, red. Daniel Kušan

    Piše: Tomislav Čegir
    Zagonetni dječak zasigurno je najeksplicitnije postmodernističko ostvarenje. Slojevito propitivanje žanra detekcije, odnos prema žanru sportskoga filma ili pak sasvim jasne mitske konotacije u posljednjem dijelu obogatile su slojevitost ovog uratka. Rekonstrukcijski odmak od samog predloška tiče se zasigurno ne samo čimbenika sličnosti i čimbenika razlika književnosti i filma nego i redateljske pozicije ...pročitajte cijeli tekst...
  • Hlapić (ni)je miš

    Feljton Film i društvo – Književnost za djecu i film (1) – Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode Šegrta Hlapića, red. Milan Blažeković; Šegrt Hlapić, red. Silvio Petranović

    Piše: Tomislav Čegir
    Premda se može činiti začudnim, samosvojnost prilagodbe pridonijela je da je animirani film Čudnovate zgode Šegrta Hlapića snažnije odrazio duh vremena i snagu izvornika nego li igrani Šegrt Hlapić koji je njime ostao zasjenjen. Ako pritom nema sumnje da Blažekovićevo ostvarenje ostaje vrijednim prinosom hrvatskome animiranome filmu, možemo požaliti da Petranovićevo nije dobacilo dalje ...pročitajte cijeli tekst...
  • Kad pištolj opali

    Feljton Film i društvo – Ženski likovi u suvremenom hrvatskom filmu: Fleke, red. Aldo Tardozzi; Hitac, red. Robert Orhel

    Piše: Tomislav Čegir
    Iako Fleke i Hitac nisu vrhunska ostvarenja suvremene hrvatske kinematografije, njihova je uloga u propitivanju statusa ženskih likova u filmu te analogno tome i u recentnim društvenim stremljenjima iznimna, u nekim segmentima čak i prijelomna. Pritom nećemo nimalo pogriješiti ustvrdimo li da se u tom tematskom sklopu ta dva filma nepobitno usklađuju i s općim kinematografskim smjernicama ...pročitajte cijeli tekst...
  • Surova priroda

    Feljton Film i društvo – Kulturne razlike: Oprosti za kung fu, red. Ognjen Sviličić; Što je muškarac bez brkova?, red. Hrvoje Hribar

    Piše: Tomislav Čegir
    Oprosti za king- fu Ognjena Sviličića i Što je muškarac bez brkova? Hrvoja Hribara uočavamo bogato kulturno naslijeđe, njegovu interpretaciju i nadogradnju percipiranu podjednako i u suvremenim razdobljima kao i u promišljenom interpretiranju kroz filmski jezik. Oba filma ostvarenja su koja bez ikakvoga zazora možemo smjestiti u sam vrh hrvatske kinematografije prošloga desetljeća ...pročitajte cijeli tekst...
  • Urbani zvuk

    Feljton Film i društvo – Rock glazba i film: Sretno dijete, red. Igor Mirković; Rock n roll je kriv za sve?, red. Sanjin Stanić i Dean Lalić; Pjevajte nešto ljubavno, red. Goran Kulenović

    Piše: Tomislav Čegir
    Zbog kvalitativnih dosega rockumentaraca Sretno dijete i Rock'n'roll je kriv za sve? i njihova značaja u raščlanjivanju supkulturnog identiteta i društvenih previranja koja su im okvirom, kao i uslijed nedovoljne hrabrosti igranoga filma u posezanju za rock glazbom, možemo naznačiti nesrazmjer percepcije toga ipak bitnoga kulturnoga i glazbenoga smjera
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žensko ratno pismo

    Feljton Film i društvo – Branitelji i agresori: Vrijeme za..., red. Oja Kkodar; Korak po korak, red. Biljana Čakić Veselič

    Piše: Tomislav Čegir
    Osamnaest godina koliko je prošlo između nastanka filmova Vrijeme za… i Korak po korak razdoblje su u kojem se dogodio čitav niz društvenih promjena. Različiti autorski stavovi Oje Kodar i Biljane Čakić Veselič prijelomni su u vrednovanju kvalitativnih dosega u kojima se Vrijeme za.. nalazi na dnu ljestvice hrvatskih filmova o Domovinskom ratu dok Korak po korak možemo smjestiti u gornju polovinu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Nadosjetilnosti lopoča i vode

    Feljton Film i društvo – Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike (3) – Slikari u hrvatskom filmu: Sto minuta slave, red. Dalibor Matanić

    Unatoč slabostima filmske prirode (razvučenost, stereotipnost, pretencioznost…) te donekle zapostavljanja tematizirane naslovne ličnosti (u korist krivo castiranog partnera-antipoda), Sto minuta slave djelo je koje je zahvalnom i izdašnom temom pružilo estetizirani sinestezijski oblik mnogih umjetnosti – filma, glazbe, slikarstva u jedinstvenom i artikuliranom redateljskom prosedeu ...pročitajte cijeli tekst...
  • Urbano i ruralno

    Feljton Film i društvo – Kako hrvatski film dočarava hrvatsku kulturnu raznolikost (2): Šuma summarum, red. Ivan Goran Vitez; Zagorski specijalitet, red. David Kapac; Kotlovina, red. Tomislav Radić; Kino Lika, red. Dalibor Matanić; Sonja i bik, red. Vlatka Vorkapić; Duga mračna noć, red. Antun Vrdoljak; Oproštaj, red. Dan Oki; Sirene i krikovi, red. Ivan Perić

    Piše: Josip Grozdanić
    Tematiziranje domaće kulturne raznolikosti odnosno svega onog što se pod njom podrazumijeva kod nekih se filmaša svodi na naglašeno, nekritičko i pristrano afirmiranje provincije i sela u odnosu na grad. Možda najplastičniji primjeri tome tijekom posljednja četvrt stoljeća su filmovi Djed i baka se rastaju (1996) Zvonimira Ilijića i Duga mračna noć (2004) Antuna Vrdoljaka
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Stereotipi i humor

    Feljton Film i društvo – Kako hrvatski film dočarava hrvatsku kulturnu raznolikost (1): Kako je počeo rat na mom otoku, Maršal, Svećenikova djeca, red. Vinko Brešan; Oprosti za kung fu, Dva sunčana dana, red. Ognjen Sviličić

    Piše: Josip Grozdanić
    Neki su autori popularnost kod gledatelja, a u određenoj mjeri i redateljska imena, stekli tematskim vezivanjem za priče iz određenih regija i krajeva, odnosno za manje ili više spretno, promišljeno i inventivno baratanje općim mjestima urbanih ili ruralnih lokalnih ili regionalnih kolorita, većim ili manjim klišejima obilježenim protagonistima te pričama koje u srži imaju pojedinačne, obiteljske i društvene drame ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žene u vremenu

    Feljton Film i društvo – Kako se promijenio položaj ženskih likova u suvremenom hrvatskom filmu i doprinosi li hrvatski film poticanju razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova (2): Ta divna splitska noć, Halimin put, red. Arsen Anton Ostojić

    Piše: Josip Grozdanić
    Ostojićeve su žene realistički predočene, lokalnim koloritom izraženo obojane i na manje ili više tragične usude predestinirane, odnosno na uloge svjedokinja tragedija osuđene antijunakinje, bez obzira bile obilježene manjim ili većim stoicizmom i fatalizmom. Takav je slučaj i sa ženskim likovima u na istinitim događajima temeljenoj (post)ratnoj egzistencijalnoj drami Halimin put ...pročitajte cijeli tekst...
  • Žene u izlogu

    Feljton Film i društvo – Kako se promijenio položaj ženskih likova u suvremenom hrvatskom filmu i pridonosi li hrvatski film poticanju razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova (1): Blagajnica hoće ići na more, Fine mrtve djevojke, tri kratka filma iz ciklusa 6/6, Majka asfalta, Ćaća, red. Dalibor Matanić; Šuti, red. Lukas Nola; Zagreb Cappuccino, red. Vanja Sviličić; Happy Endings, red. Darko Šuvak; Ti mene nosiš, red. Ivona Juka

    Piše: Josip Grozdanić
    Među filmašima koji se ustrajno, bez obzira na žanrovske prefikse svojih ostvarenja, bave kompleksnim uvjetno rečeno ženskim temama, koji profiliraju snažne ženske likove i tematiziraju njihove intimnim, obiteljskim i šire društvenim okvirima uvjetovane i određene drame, izdvaja se ime Dalibora Matanića, kojemu je upravo kreiranje jakih ženskih likova možda i najvažnije i najintrigantnije obilježje autorskog rukopisa ...pročitajte cijeli tekst...
  • Ideali rodoljublja

    Feljton Film i društvo – Kako su hrvatski biografski filmovi dočarali hrvatske umjetnike (2) – Skladatelji u hrvatskom filmu: Lisinski, red. Oktavijan Miletić; Kontesa Dora, red. Zvonimir Berković; Lea i Darija, red. Branko Ivanda

    U filmu Lisinski (1944) protagonist (u tumačenju frapantno mu slična glumca Branka Špoljara) baš kao i čitavo ozračje filma, ostavlja dojam sentimentalističkog, papirnatog i nerealnog lika, nikako čovjeka od krvi i mesa, radije visoko romantizirane i individualizirane krhke porculanske figurice nastale na zasadama romantičarskog pokreta, no ipak priklonjena općim idealima rodoljublja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Predrasude i tolerancija

    Feljton Film i društvo – Kako su nacionalne manjine predstavljene u hrvatskom filmu: Seks, piće i krvoproliće, red. Boris T. Matić, Zvonimir Jurić i Antonio Nuić; Nije kraj, red. Vinko Brešan; Recikliranje, red. Branko Ištvančić; Kanal, red. Zoran Sudar; 72 dana, red. Danilo Šerbedžija; Armin, red. Ognjen Sviličić; Dva igrača s klupe, red. Dejan Šorak; Kako je počeo rat na mom otoku, red. Vinko Brešan; Zvizdan, red. Dalibor Matanić; Duh babe Ilonke, red. Tomislav Žaja

    Piše: Josip Grozdanić
    Jedini domaći film u punom smislu manjinske tematike jest Duh babe Ilonke Tomislava Žaje, ostvarenje koje funkcionira kao i malim i velikim gledateljima namijenjena lekcija iz tolerancije. Posrijedi je jasno i pametno angažirana fantastična mjuzikl-komedija za ciljano dječju publiku, u kojoj se komedija ne uvijek skladno nadopunjuje s mjuziklom, fantastikom i elementima horora,
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Fric i film

    Feljton Film i društvo – Hrvatska književnost na filmu – Miroslav Krleža: Glembajevi, red. Antun Vrdoljak; Agonija, red. Jakov Sedlar; Cristobal Colon, red. Dušan Gačić i Ljupče Đokić; Silencijum i Ciganjska, red. Marko Meštrović i Davor Međurečan

    Piše: Josip Grozdanić
    Vrdoljakove Glembajeve krasi titula ako ne najuspjelije, a ono svakako najatraktivnije adaptacije nekog Krležina djela. Dosta raskošno producirano ostvarenje odlikuju vizualna estetiziranost, likovna i kompozicijska dojmljivost, scenografska promišljenost, funkcionalnost i zaokruženost, atmosferična, dovoljno elegantna i povremeno sugestivna režija te izvrsna fotografija i fantastična glazba ...pročitajte cijeli tekst...
  • Modernistički predznak

    Feljton Film i društvo – Domovinski rat i hrvatski film (2): Nebo, sateliti, red. Lukas Nola; Crnci, red. Zvonimir Jurić, Goran Dević

    Piše: Tomislav Čegir
    Ni Nebo, sateliti ni Crnci nisu politički pamfleti ni odraz ideološkoga predznaka nego samosvojna djela izražene kvalitete. Tek sastavljajući svojevrsnu filmsku slagalicu dosadašnjih žanrovskih radova o Domovinskom ratu uočavamo da u hrvatskoj kinematografiji ostaje itekako još puno prostora za slojevitije propitivanje o njegovom vjerodostojnom predočavanju
    ...pročitajte cijeli tekst...
  • Izravnost iskaza

    Feljton Film i društvo – Domovinski rat i hrvatski film (1): U okruženju i U okruženju II, red. Stjepan Sabljak

    Piše: Tomislav Čegir
    U žanrovskim postavkama oslikavanja Domovinskog rata, izrazito zanimljivim mogu se učiniti filmovi U okruženju (1998) i U okruženju II (1999) sa scenarističkim i redateljskim potpisom Stjepana Sabljaka. Ti su filmovi prije svega zanimljivi zbog toga što su posrijedi prva akcijska tumačenja nedavnoga rata, ali možda i još više jer je riječ o neprofesionalnim ostvarenjima sudionika ratnoga žrvnja ...pročitajte cijeli tekst...
  • Užarena željezna kruna

    Feljton Film i društvo – Hrvatski biografski filmovi – Uvod: Seljačka buna 1573., red. Vatroslav Mimica; Čaruga, red. Rajko Grlić; Donator, red. Veljko Bulajić; Tajna Nikole Tesle, red. Krsto Papić

    Hrvatska filmska povijest bilježi omalen broj biografijama nadahnutih cjelovečernjih igranih filmova. Pritom šest od ukupno deset naslova obrađuje živote umjetnika a svega četiri one ostalih istaknutih ličnosti hrvatske povijesti; pritom dva potpuno pozitivne – genijalca (Nikola Tesla) i narodnog junaka (Matija Gubec) a dva kontroverzne dvoznačne ličnosti (Čaruga i Šlomović), o kojima će se razmatrati u ovom tekstu ...pročitajte cijeli tekst...

kritike i eseji