Dvorska tragedija kao ogledalo epohe na zalazu
Mayerling, red. Terence Young, Velika Britanija, 1968.
-
Mayerling, film Terencea Younga (poznat po režiji filmova o najpoznatijem tajnom agentu, Jamesu Bondu) snimljen je 1968., godine kada je Polanski snimao svoju jezovitu Rosemaryinu bebu (koja kao da je nagovijestila njegovu osobnu tragediju), godine Praškog proljeća, godine dok je još carevala hipijevština te svirali Beatlesi, Doorsi i Jimi Hendrix. U narednim 1970-ima neće biti niti jednih (umiru Morrison i Hendrix a i Beatlesi se raspadaju), a vrijeme će postati radikalnije od miroljubivih 1960-ih. Djecu cvijeća zamijenit će neki novi revolucionari, umrijet će cijeli jedan pokret i svemir, kažu nakon Altamonta i pokolja na koncertu Rolling Stonesa. No vratimo se prekretničarskoj 1968-oj i posve usporenom no glumački atraktivnom a opet pomalo blijedo učinkovitome filmu Mayerling. Priča je to itekako tragična o austrougarskom prijestolonasljedniku Rudolfu koji je imao naslijediti dugovječnog oca Franju Josipa koji nije vjerovao u sposobnosti svog nasljednika.
Pak njegov odnos s majkom, čuvenom caricom Elizabetom zvanom Sissi, mnogo je prisniji i gotovo na rubu incestuoznoga. Vječno fizički odsutna majka (carica Sissi vrijeme je provodila u brojnim mondenim mjestima diljem Europe i svijeta), te vječno psihički odsutan otac (tvrdokorni vladar bio je krajnje posvećen poslu, dakle svojoj carevini i nikada nije bio blizak sa sinom), dovest će da toga da je sin nasljednik bio nestalnog, nepovjerljivog i buntovnog duha. Neki čak vele da je bio i mentalno bolestan. No to su tek nagađanja. Oženio se za belgijsku aristokratkinju radi protokola i radi istog s njom je imao kćer. Pak njegovo srce ispunjavale su brojne glumice, plesačice i prostitutke poput Mađarice Mitzi s kojom je dugo održavao vezu. Pak kad će Rudolf slučajno upoznati maloljetnu aristokratkinju Mariju Večeru, u nju će se navodno jako zaljubiti. No da li dovoljno da proizvede svjetski skandal i tragediju, ubije se skupa s njom na imanju Mayerling nakon što su ih pokušali rastaviti?

Ovo filmsko viđenje romantizira do krajnjih granica taj odnos, ali neki drugi povijesni izvori govore da razlog dvostrukom samoubojstvu nije bila velika ljubav s preprekama no da je prijestolonasljednik ili ubijen poradi političkih okolnosti ili da je to bilo tek samoubojstvo zbog obijesti nasljednika koji je dugo svoje ljubavnice, pa i gore spomenutu Mitzi, nagovarao da s njim napuste ovaj svijet – naime bojao se to učiniti sam. To baca posve novu, posve skandaloznu sjenu na tragično sentimentalno viđenje kakvim filmovi o Mayerling tragediji prikazuju taj događaj.
U ovoj inačici okupljeni su sasvim zvjezdani glumci, Omar Sharif kao prilično tamnoputi nasljednik austrougarskog trona Rudolf, lijepa no ocijenjena prestarom za ulogu šiparice Večere, Catherine Deneuve, provokativna filmska legenda Ava Gardner kao majka Sissi (mnogi kritičari su ocijenili da je kemija između nje i Sharifa puno jača nego između njega i Deneuve) te ostarjeli stameni i malo pompozni James Mason kao car Franjo. Pak show je doista ukrala Genevieve Page u ulozi provodadžije između mladog para, rođakinje obitelji Habsburg. Njeno drsko i pamtljivo prisustvo daje filmu dozu uvjerljivosti i uzbudljivosti koja mu u globalu jako nedostaje. Zato je vjerojatno puno bolje pogledati stariji film na istu temu, film Anatola Litvaka iz 1936. sa Charlesom Boyerom i Danielle Darrieux u glavnim ulogama koji je kritičarski puno bolje ocijenjen. TV-film Mayerling opet u režiji Litvaka iz 1957. s Audrey Hepburne i Melom Ferrerom također nije pobrao sjajne kritike.

Ipak, ova inačica Mayerlinga iz 1968. nudi atraktivne glumce, sentimentalno razrješenje koliko tragično toliko jednostavno, prizore snimljene na stvarnosnim lokacijama, te neki simpatičan sapuničarsko-spomenarski ugođaj. Daleko je to od spomenarsko-saharinskog ugođaja bavarsko-austrijskih slikovnica za djecu u filmovima o carici Sissi iz 1950-ih, gdje je caricu utjelovila tragična heroina Romy Schneider.
Što god se stvarno desilo s nasljednikom Rudolfom, koja god da je verzija istinita i fakt, taj događaj i nije toliko promijenio tijek monarhije. Franjin naredni nasljednik Franz Ferdinand 1914. ubijen je u Sarajevu, a sam car umro je u osvit monarhije 1916. nakon preduge vladavine. 1918. carstvo je neslavno propalo. Ostali su povijesni i izmaštani podaci o jednoj obitelji, smrknutom i strogom Franji, lakonogoj jahačici Sissi i sinu koji nije znao što bi sa sobom. Oni koje više zanima cijela storija neka pogledaju serijal Sissi recentne i suvremene produkcije iz 2021. godine.

© Ivana Perić, FILMOVI.hr, 18. listopada 2025.
Piše:
Ivana Perić
